Drveće

Savjeti o uzgoju i sadnji sadnica i sjemena drveća. S obzirom na raznolikost drveća i činjenicu da je drveće najdugotrajnija i najveća vrtna biljka, postoji mnogo raznih načina i metoda uzgoja.Kako biste se što bolje snašli u sadnji ukrasnog drveća, živice ili grmlja, pripremili smo detaljne upute o pripremi tla, sadnji, načinu razmnožavanja, održavanju, oblikovanju, cijepljenju ili kalemljenju te branju plodova, kao i najpotpuniji popis drveća koji uspijeva na našim prostorima.

Drveće je obično glavna točka vrta, a svojim izražajnim obrisima, teksturama cvjetova, kore i listova čini kontrast u odnosu na druge biljke. Postoje razne vrste drveća i svako je posebno na svoj način. Od minijaturnih bonsai oblikovanja do impresivnih javora, pa čak i za brezu koju možda više ne želite u svom dvorištu, svako stablo zahtijeva mnogo brige i strpljenja koje će vam nakon višegodišnjeg razvoja pružiti blagodati hlada, plodova ili intimu u vlastitom dvorištu.

Drveće se može uzgajati neformalno (breza i lijeska), u obliku drvoreda (crvenolisna bukva), a za neka stabla najbolje ih je uzgajati samostalno, primjerice soliterno drveće (magnolija), jer se ističu svojom ljepotom kojom privlače pažnju i poglede, ali potrebno je dobro odlučiti koje drveće odabrati i gdje ga smjestiti. Ako raspolažete s manjim sadnim prostorom, bit će potrebno i više vremena za pomniji izbor drveća. Potrebno je dobro proučiti osobine stabala te njihovu primjerenost s obzirom na tlo, klimu i položaj. Ne treba zanemariti niti konačnu širinu, visinu te brzinu rasta stabla.

Ukrasno drveće za vrt uzgaja se isključivo zbog njegove ljepote cvjetova, listova ili kore, rijetko za dobivanje sirovine ili za prehranu. No, postoje i vrste koje imaju oboje - ukusne plodove i predivne cvjetove pa je podjela drveća često neprecizna kao i u slučaju podjela grmlja i drveća.

Nakon što odaberete stablo koje želite posaditi u vašem vrtu, postupak njegovog oblikovanja ovisit će o mjestu sadnje. Većina ukrasnog drveća nije dostupna u vrtnim centrima, stoga se preporučuje da ih naručite od specijaliziranih rasadnika.

Drveće obično može narasti otprilike 1 - 90 m, ovisno o vrsti. Stoga je potrebno biti oprezan prilikom odabira i provjeriti brzinu godišnjeg rasta. Neke vrste rastu 2 - 3 cm na godinu, dok neke vrste mogu narasti i do 1 m na godinu. Također neke vrste imaju minijaturne ili velike kultivare pa je prilikom odabira važno pažljivo birati kako bi se izabralo ono koje će odgovarati potrebama vrta ili dvorišta.

Oblik stabla gotovo je jednako važan kao i veličina. S obzirom na okoliš i način oblikovanja, većina ih može biti zasađena formalno i neformalno. Usko i uspravno drveće idealno je za male prostore, no često može djelovati previše formalno pa čak i umjetno. Drveće zaobljenih i širokih krošnja djeluje neformalnije, ali isto tako stvorit će i više sjene pa je u to važno uzeti u obzir u slučaju da ispod njega želite saditi neke druge biljne kulture. Drveće s nepravilnim krošnjama djeluje prirodno i rustikalno i kao takvo će dati poseban ugođaj i toplinu vrtu. Većini stabala trebat će više vremena da razvije svoju krošnju, dok će za neke trebati pričekati i desetke godina.

Preporučuje se miješanje raznih vrsta stabala, naravno, uz uvjet da prostor to dopušta. No, iako će se tako stvoriti dinamičnost, potrebno je biti oprezni jer sadnjom različitih oblika može doći do nesklada.

Ako želite naglasiti glavnu točku vrta preporučuje se odabir soliternog drveća. Riječ je stablima koja se ističu svojom ljepotom pa mogu biti posađena samostalno. Neke od najpoznatijih vrsta soliternog drveća su: žalosna vrba i japanski cvjetni drijen. Postavite ih na sredinu travnjaka, na prijelazu iz jednog dijela vrta u drugi ili na ulaz u vrt te ih ukrasite bršljanom.

Ukrasno drveće za vrt uzgaja se isključivo zbog njegove ljepote cvjetova, listova ili kore, rijetko za dobivanje sirovine ili za prehranu. No, postoje i vrste koje imaju oboje - ukusne plodove i predivne cvjetove pa je podjela drveća često neprecizna kao i u slučaju podjela grmlja i drveća.

Nakon što odaberete stablo koje želite posaditi u vašem vrtu, postupak njegovog oblikovanja ovisit će o mjestu sadnje. Većina ukrasnog drveća nije dostupna u vrtnim centrima, stoga se preporučuje da ih naručite od specijaliziranih rasadnika.

Drveće obično može narasti otprilike 1 - 90 m, ovisno o vrsti. Stoga je potrebno biti oprezan prilikom odabira i provjeriti brzinu godišnjeg rasta. Neke vrste rastu 2 - 3 cm na godinu, dok neke vrste mogu narasti i do 1 m na godinu. Također neke vrste imaju minijaturne ili velike kultivare pa je prilikom odabira važno pažljivo birati kako bi se izabralo ono koje će odgovarati potrebama vrta ili dvorišta.

Oblik stabla gotovo je jednako važan kao i veličina. S obzirom na okoliš i način oblikovanja, većina ih može biti zasađena formalno i neformalno. Usko i uspravno drveće idealno je za male prostore, no često može djelovati previše formalno pa čak i umjetno. Drveće zaobljenih i širokih krošnja djeluje neformalnije, ali isto tako stvorit će i više sjene pa je u to važno uzeti u obzir u slučaju da ispod njega želite saditi neke druge biljne kulture. Drveće s nepravilnim krošnjama djeluje prirodno i rustikalno i kao takvo će dati poseban ugođaj i toplinu vrtu. Većini stabala trebat će više vremena da razvije svoju krošnju, dok će za neke trebati pričekati i desetke godina.

Preporučuje se miješanje raznih vrsta stabala, naravno, uz uvjet da prostor to dopušta. No, iako će se tako stvoriti dinamičnost, potrebno je biti oprezni jer sadnjom različitih oblika može doći do nesklada.

Ako želite naglasiti glavnu točku vrta preporučuje se odabir soliternog drveća. Riječ je stablima koja se ističu svojom ljepotom pa mogu biti posađena samostalno. Neke od najpoznatijih vrsta soliternog drveća su: žalosna vrba i japanski cvjetni drijen. Postavite ih na sredinu travnjaka, na prijelazu iz jednog dijela vrta u drugi ili na ulaz u vrt te ih ukrasite bršljanom.

Foto: giani/Pixabay