Drveće

Drveće u vrtu je obično glavna točka vrta, a svojim izražajnim obrisima, privlačnim bojama te teksturama cvjetova, kore i listova čini kontrast u odnosu na drugo bilje. Postoje razne vrste drveća, a svako krasi njegova posebna čar i privlačnost. S obzirom na vrstu drveća te mjesto u vrtu, postoje brojni načini uzgoja drveća.

Drveće se može uzgajati neformalno (breza i lijeska), u obliku drvoreda (crvenolisna bukva), a za neka stabla najbolje je da stoje sama - soliterno drveće (magnolija), jer se ističu svojom ljepotom kojom privlače pažnju i poglede.

Saznajte sve o sadnji, uzgoju i održavanju drveća. Bilo da je riječ o drveću koje se koristi u dekorativne svrhe, živici, grmlju ili drveću s ljekovitim svojstvima, pripremili smo vam najpotpuniji popis svih vrsta drveća koje uspijeva na našim prostorima.

Za svaku od ovih vrsta drveća možete pronaći detaljne upute o pripremi tla, sadnji, načinu razmnožavanja, održavanju i oblikovanju, kao i još puno ostalih korisnih savjeta.

Budući da se radi o najdugotrajnijoj i najvećoj vrtnoj biljci, potrebno je dobro odlučiti koje drveće odabrati i gdje ga smjestiti. Ukoliko raspolažete manjim prostorom, utoliko će biti potrebno i više vremena za pomniji izbor drveća. Potrebno je dobro proučiti osobine stabala te njihovu primjerenost s obzirom na tlo, klimu i položaj. Ne treba zanemariti niti konačnu širinu, visinu te brzinu rasta stabla.

Ukrasno drveće za vrt uzgaja se isključivo zbog njegove ljepote, odnosno ljepote cvjetova, listova ili kore, a nikada za dobivanje sirovine ili za prehranu. No, postoje i primjerice voćke koje imaju oboje, ukusne plodove i predivne cvjetove pa je podjela drveća često neprecizna kao i u slučaju podjela grmlja i drveća.

Nakon što odaberete stablo koje želite posaditi u vašem vrtu, postupak njegovog oblikovanja ovisit će o mjestu sadnje. Većina ukrasnog drveća nije dostupna u vrtnim centrima, stoga se preporučuje da ih naručite od specijaliziranih rasadnika koji ga isporučuju poštom.

Drveće obično može narasti od 1 pa sve do 90 metara. Budite oprezni prilikom odabira te provjerite i brzinu godišnjeg rasta. Naime, neko drveće može narasti svega 2 do 3 centimetara na godinu, dok neke vrste, kao što je to topola, mogu narasti i do jednog metra na godinu. Neke vrste imaju minijaturne ili velike kultivare pa prilikom odabira pažljivo birajte kako bi izabrali ono koje će odgovarati vašim potrebama.

Oblik stabla gotovo je jednako važan kao i veličina. S obzirom na okoliš i način oblikovanja, većina ih može biti zasađena formalno i neformalno. Usko i uspravno drveće idealno je za male prostore, no često može djelovati previše formalno pa čak i umjetno. Drveće zaobljenih i širokih krošnja djeluje neformalnije, ali isto tako stvorit će i više sjene pa i to uzmite u obzir u slučaju da ispod njega želite nešto posaditi. Drveće nepravilnih krošanja djeluje prirodno i rustikalno te će kao takvo dati poseban ugođaj i toplinu vrtu. Većini stabala trebat će nešto više vremena da razvije svoju krošnju, a za neke ćete trebati pričekati desetljećima.

Preporučuje se miješanje raznih vrsta stabala, naravno, tamo gdje prostor to dopušta. No, iako ćete tako stvoriti dinamičnost, budite oprezni jer sadnjom različitih oblika može doći do nemira koji će dovesti do nesklada.

A želite li naglasiti glavnu točku vrta odaberite soliterno drveće. Riječ je stablima koja se ističu svojom ljepotom pa mogu stajati posve sama u vrtu. Neke od najpoznatijih vrsta soliternog drveća su: žalosna vrba i japanski cvjetni drijen. Postavite ih na sredinu travnjaka, na prijelazu iz jednog dijela vrta u drugi ili na ulaz u vrt te ih ukrasite bršljanom.

Foto: giani/Pixabay