Sobne palme (lat. Palmae) od davnina krase domove, a najveću popularnost doživjele su u 20. stoljeću te sve do kraja Drugog svjetskog rata. I danas su česti ukras zatvorenih prostora budući da se lako prilagođavaju na sobne temperature i većina može uspjeti i na tamnijim mjestima.
Sobne palme potječu iz tropskih i suptropskih krajeva, a ima ih nešto više od 1000 vrsta, pripadaju porodici palmovki (Arecacea). Neke od njih su dosta otporne i neće im smetati suhi topli zrak u zimskim mjesecima, a možete ih smjestiti i na mjesto na kojem nema direktnog svjetla i na kojima ne možete uzgojiti neke druge biljke kojima je potrebno sunce za rast.
Rastu jako sporo, a mogu cvasti jedino ako ih iznosite u prirodu, ali i tada isključivo kada postignu veliku starost.
Srodnici
Vrste sobnih palmi
Razlikujemo nekoliko vrsta palmi: palma sreće (brdska palma), kokos palma, niska žumara i kentija.
Palma sreće (brdska palma)
Palma sreće (lat. Chamaedorea elegans Mart.) potječe iz tropskih šuma Latinske Amerike. Obično raste u Gvatemali i južnom Meksiku, a na našim područjima uspjela kao sobna biljka. Stabljika joj je uspravna i raste do 3 m. Cvjetovi su joj pomalo neugledni, a plod je u obliku narančaste koštunice velike oko 1 cm.
Za rast joj paše indirektna svjetlost, a uspjet će i u mračnijim prostorijama, jer se dobro prilagođava na nedostatak svjetla. Odgovara joj veliki postotak vlage te suhi zrak, a iako joj ne smeta nebriga, bolje će rasti ako ćete se za nju pravilno i redovito brinuti.
Voli propusnu i humusnu zemlju u kojoj se nalazi maleni postotak oštrog pijeska.
Ljeti je obilno zalijevajte i prihranjujte jednom mjesečno blagih gnojivom u tekućem obliku. Držite je na svjetlom mjestu u sjeni i zaštićenu od propuha.
Idealna temperatura za rast palme sreće je 13 - 18°C, a kada miruje odgovarat će joj i one 10 - 13°C.
Razmnožavanje se vrši na nešto višim temperaturama 25 - 27°C, a presađujte je isključivo po potrebi i to u proljetnim mjesecima kako se korijen ne bi previše opterećivao.
Kokos palma
Kokos palma (lat. Cocos nucifera) je sobna palma koja traži nešto više truda oko njege i održavanja. Bitno je napomenuti da se ne radi o vrsti palme koja daje plodove u obliku kokosovih oraha. Zbog krhkog izgleda često je zovu i kraljicom palmi. Raste jako sporo, a može dostići maksimalnu visinu od 3 m.
Ne preporučuje se početnicima jer prve 2 - 3 godine ključne su za njezin opstanak, a i nakon toga se nikada ne zna koliko će još živjeti.
Potrebno ju je tijekom cijele godine držati u sobi te joj osigurati dovoljno svjetla, ali u isto vrijeme i zaštitu od sunca. Možete je u ljetnim mjesecima kratko iznijeti van kako biste joj osigurali dobro provjetravanje.
Traži dosta vode, odnosno redovito i obilno zalijevanje te često prskanje. Potrebno joj je puno vlage i stalna temperatura oko 20°C, a zimi minimalno 18°C.
Kokos palma se sadi u posudu bez rupica jer bi jako glavni korijen brz mogao proći kroz njih.
Tijekom uzgoja važno je imati na umu da se kod ove palme zemlja nikada ne smije osušiti te se zemlja mora održavati stalnom vlažnom. U protivnom, vrhovi listova bi mogli požutjeti što bi moglo nagraditi ljepotu kokos palme.
Od ožujka do kolovoza potrebno ju je svaka dva tjedna prihranjivati gnojivom, a presađuje se tek kada korijen ispuni cijelu posudu.
Razmnožava se iz kokosovog oraha ili sjemena, ali radi se o kompliciranom i dugotrajnom procesu koji se ne preporučuje raditi kod kuće, jer je potrebna stalna visoka temperatura i visok postotak vlage.
Niska žumara
Niska žumara (lat. Chamaerops humilis) raste na području južne Europe i sjeverne Afrike. Postoje tri varijeteta biljke, a razlikuju se u listovima i staništu. Ova palma na našim područjima se uzgaja kao ukrasna sobna biljka. Raste kao grm, a u prirodnom staništu može narasti i do 5 m.
Traži mjesto s puno sunca, a kratko može podnijeti i relativno niske temperature -12°C. Razmnožavanje se vrši mladim izdancima na temperaturama 10 - 13°C.
Traži dobro dreniranu zemlju u kojoj je potrebno dodati malo pijeska te nešto obilnije zalijevanje u fazi rasta. Zimi je potrebno samo zemlju održavati vlažnom, a starije biljke dobro podnose sušu.
Prihranjivanje se vrši jednom mjesečno s tekućim gnojivom, a presađuje se kada korijen potpuno ispuni posudu.
Kentija
Riječ je o jednoj od najraskošnijih palmi latinskog naziva Kentia forsteriana. Za rast joj odgovara puno svjetla, a iako može rasti i u polusjeni, to će se odraziti na njezin rast. Da bi dobro rasla potrebno joj je osigurati dobru drenažu i veliku posudu. Supstrat mora biti vlažan, ali ne previše natopljen vodom, a i listove treba redovito prskati.
Ne preporučuje je se držati zimi na manje od 15°C. A kako biste postigli bujan izgled, posadite nekoliko biljaka u istu posudu.
Ova sobna palma može živjeti i više od 80 godina.
Sadnja sobne palme
Ako uzgajate sobne palme, potrebno je zadovoljiti neke osnovne uvjete oko njege i održavanja kako bi mogle pravilno rasti i napredovati. Sobnim palmama treba osigurati dovoljno svjetlosti, ali ne i sunca, gnojiva i vode te pravilnu temperaturu.
Posadite ih duboke posude kako bi se korijen mogao pravilno razvijati. Naime, sobne palme obično s vremenom razviju veliki korijen.
Tlo
Zemlja u koju ćete posaditi sobne palme trebala bi biti od jedne trećine treseta, jedne trećine pijeska te jedne trećine zemlje iz vrta. Čisti humus se ne preporučuje kod sanje palmi.
Klima
Budući da se radi o tropskim biljkama, potrebna im je topla temperatura. Najbolja temperatura za uzgoj sobnih palmi je ona između 15 i 21°C tijekom dana, dok bi se noću ona trebala spustiti na samo 15°C.
Zimi, kada biljke nisu aktivne, mogu dobro podnijeti i nešto nižu temperaturu između 12 i 15°C.
U slučaju da su izložene nižim temperaturama dolazi do oštećenja listova, odnosno oni poprimaju smeđe mrlje. Držite ih što dalje od vjetra i propuha, odnosno nikako blizu vrata i prozora.
Svjetlost
Sobnim palmama potrebno je osigurati i odgovarajuću svjetlost. Neće im odgovarati premalo, ali niti previše svjetlosti. Direktna sunčeva svjetlost može uzrokovati sive i smeđe boje listova, nakon čega se palma može osušiti i odumurijeti.
Uzgoj sobne palme
Redovito uklanjajte odumrle listove, a početkom proljeća ili svake druge godine potrebno je ukloniti oštećene i suhe listove.
Preporučuje se da ih u ljetnim mjesecima iznesete u vrt ili ih smjestite na balkon. Bitno je da mjesto bude zaštićeno od vjetra i da ne bude na direktnom suncu kako se listovi ne bi osušili i otpali. Potrebno ih je obilno zalijevati, i to dva puta na dan, ujutro i navečer. Ako se ne nalaze na mjestima na kojima pada kiša, povremeno im poprskajte listove kako biste ih osvježili.
U jesenskim mjesecima palmu treba unijeti u zatvoreni prostor. I dok neke mogu zimu preživjeti u podrumu u kojem ima dovoljno svjetla, neke vrste ipak treba držati u sobi u kojoj se ne grije. Postoje i vrste kojima neće smetati topli i suhi zrak u prostoriji u kojoj se grije.
U zimskim mjesecima sobnu palmu treba zalijevati, a ono će ovisiti o prostoriji u kojoj je držimo. Ako u prostoriji nije previše toplo, zalijte je jednom tjedno i to obilnije, dok je u grijanim prostorijama zalijevanja potrebno češće, dva do tri puta tjedno. Također, ne zaboravite na listove koje je potrebno brisati vlažnom krpicom kako biste ih držali čistima od štetnika i prašine. Ipak, pripazite da ne pretjerate sa zalijevanjem jer bi moglo doći do truljenja korijena.
Nešto više vode bit će im potrebno u fazi intenzivnijeg rasta dok se prihranjivanje preporučuje jednom mjesečno i to tekućim gnojivom.
Ako tijekom zime palmu držite u suviše toplom prostoru, postoji mogućnost da je napadnu lisne, odnosno štitaste uši. Redovito provjeravajte listove, a ako se pojave uši, u trgovini potražite sredstvo kojim ćete ih otkloniti. Potrebno je reagirati što prije jer prevelika količina uši za palmu može biti kobna. U tom slučaju ona se može osušiti, a napadnuti listovi moraju se odrezati.
Mlade sobne palme presađuju se u proljetnim mjesecima u za njih pogodnu zemlju. Odgovarat će im mješavina pijeska i stare gline. Sadite ih u posude u kojoj voda slobodno može otjecati na njihovom dnu. Prilikom sadnje sobne palme, zemlju dobro nabijte oko korijenja. Nakon sadnje, sobnu palmu oprezno zalijte. Palme se polako zakorjenjuju pa ih je u početku potrebno tek malo pognojiti, dok ne puste čvrsti korijen.
Starije palme dovoljno je presađivati svakih pet godina, a one još starije, svakih 10 godina. U njihovom slučaju, jedino je potrebno zemlju na površini posudu prorahliti i nadopuniti novom zemljom ako je to potrebno. Kod starijih palmi kod presađivanja nije potrebno dohranjivanje. Palme se dohranjuju u ljetnim mjesecima i to svaka dva tjedna otopinom gnojiva.
Održavanje i njega
Sobnu palmu treba postaviti na mjesto gdje će primati dovoljno svjetlosti, ali ne na izravno sunce, kako ne bi došlo do oštećenja lišća. Treba ju redovito zalijevati, ali ne previše kako ne bi došlo do truljenja korijena. Sobna palma trebaj biti prihranjivana gnojivom za sobne biljke koje će osigurati dovoljno hranjivih tvari.
Zalijevanje
Ako palma ne dobije dovoljno vode, listovi bi joj se mogli osušiti i poprimiti smeđu boju na rubovima. Njihova zemlja bi uvijek trebala biti vlažna, ali nikako previše natopljena vodom.
Gnojidba
Poput nepravilnog i pretjeranog zalijevanja, i previše gnojenja može naštetiti palmi. I ono će izazvati pojavu smeđih vrhova kod listova i odumiranje biljke. Pripazite da se gnojivo nikada ne nakupi na jednom mjestu i osuši jer to može dovesti do opeklina na listovima.
Najbolje će im odgovarati razrijeđeno tekuće gnojivo u fazi aktivnog rasta. Aktivno razdoblje palme je od završetka zime do jeseni.
Ako niste sigurni koliko je vašoj palmi potrebno gnojiva, uvijek je prihranite manje.
Razmnožavanje
Razmnožavanje palme vrši se sjemenom, ali za to će vam biti potreban topao zrak staklenika. Ako imate dovoljno strpljenja i volje, možete pokušati i kod kuće. Naime, ponekad je potrebno čekati i više od godinu dana da sjemenka počne klijati.
Palma jako sporo raste pa se iz tog razloga mladice najčešće kupuju i to po dvije do tri. Osim što sporo rastu, tako mlade, jako su krhke i osjetljive na promjenu uvjeta pa im je ponekad potrebno i više od dvije godine da nastave s rastom.
Foto: Pluume321/Wikimedia
Odgovori