Pod industrijske biljke spadaju sve one biljke čija se stabljika, plodovi, listovi, korijenje ili bilo koji drugi dijelovi mogu koristiti u prerađivačkoj industriji kao sirovina. Obično se radi o tekstilnoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
Tako se za sirovine u tekstilnoj industriji najčešće koriste lan, pamuk, juta i konoplja, u prehrambenoj industriji najznačajnije mjesto u uzgoju imaju uljana repica i suncokret te cikorija, sezam i šećerna trska dok se u farmaceutskoj industriji najčešće koristi ljekovito bilje poput kadulje, kamilice, metvice, lavande i sljeza.
Popis biljaka
Industrijske biljke se obično dijele prema botaničkoj pripadnosti, odnosno prema sirovini ili proizvodu koji se od njih dobiva, a to su:
- uljarice za proizvodnju ulja - uljana repica, soja, suncokret, sezam, ricinus, uljana palma, pamuk i drugi
- predive biljke za vlakno - konoplja, juta, pamuk, sisal, predivi lan i druge
- biljke od kojih se proizvodi alkohol, šećer i škrob - slatki krumpir, krumpir, šećerna repa, šećerna trska, cikorija
- začinske i aromatične biljke
- ljekovite biljke - kamilica, metvica, kadulja, lavanda i druge
- ostale - hmelj i duhan
Uzgoj pojedinih biljaka u određenoj zemlji ovisi prvenstveno o agroekološkim uvjetima, ali ne treba zanemariti niti gospodarsku razvijenost zemlje koja omogućuje lakši uzgoj pojedinih industrijskih biljaka.
U Hrvatskoj na uzgoj industrijskih biljaka otpada nešto više od 15 posto ukupne zasijane površine biljaka, a najčešće se uzgajaju uljana repica, suncokret, soja, krumpir i duhan. Sve češće zanimanje za uzgoj pobuđuje i uzgoj industrijske konoplje za koju se govori da je jedna od biljaka budućnosti jer može zadovoljiti sve čovjekove potrebe.
Iako se od konoplje može proizvesti čak 25.000 proizvoda, ne postoji puno tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi njezinim uzgojem. Prve Levi's hlače i Gutenbergova biblija izrađene su upravo od konoplje, a još su Van Gogh i Rembrandt slikali na platnu izrađenom od njezine sirovine. Ona može poslužiti kao hrana, odjevni materijal, lijek, građevni materijal, stočna hrana, energent i kao cigara.
Industrijska konoplja je jako slična indijskoj konoplji, odnosno marihuani, ali za razliku od nje, industrijska nema značajan udio THC-a koji ima omamljujući učinak.
Iako velikog potencijala, u Hrvatskoj se i dalje slabo proizvodi zbog manjka znanja, ali i raznih zakonskih ograničenja. Tek je 2012. godine donesen zakon koji dopušta uzgoj konoplje za prehranu čovjeka i preradu sjemenki, a smije se saditi i uzgajati 40-ak vrsta konoplje.
S druge strane, uljana repica je jedna od najčešćih industrijskih biljaka koje se proizvode u EU, a stoji na drugom mjestu, odmah iza suncokreta. I u Hrvatskoj je jako popularna. Posljednjih godina se zbog manjih ulaganja i sigurnog otkupa sve više proizvodi. Valja iskoristiti potencijal agroekoloških uvjeta, a on je za proizvodnju uljane repice najbolji u Baranji i Slavoniji.
Budući da je postala izvor u proizvodnji biodizela, Europska Unija u njezinu proizvodnju ulaže novčana sredstva i brojne znanstveno-istraživačke radove što je također pogodovalo njezinoj sve češćoj proizvodnji u posljednjih nekoliko godina.
A najpopularnije i najkorištenije vlakno biljnog podrijetla, pamuk, uzgaja se od 13. stoljeća u gospodarske svrhe. Njegova domovina je Indija i danas se tamo najčešće proizvodi. Potrebno mu je svega pet mjeseci da bude spreman za berbu nakon čega se u balama transportira i dalje prerađuje. Važno je spomenuti da najkvalitetniji pamuk nije dostupan na našim područjima i zbog toga se često uvozi.
Zbog svega navedenog uvjereni smo da se uzgoj i proizvodnja industrijskih biljaka isplati na našim područjima. Posebice onih koja pružaju brojne iskoristivosti u industrijama, ali i one čija zastupljenost u uzgoju nije toliko velika pa su njezine sirovine na tržištu tražene. Naravno, prije svakog pokretanja biznisa važno je istražiti tržište, ali i klimu i tlo pogodno za uzgoj pojedinih biljaka.
Foto: lebenslotse/Pixabay