Platana (lat. Platanus) je drugi naziv za vodoklen, a radi se o listopadnoj vrsti drveta koja pripada porodici platana ili vodoklenovki (Platanaceae). U narodu je poznat i kao pokrovnjak ili lepen. Biljka ima podrijetlo u umjerenim i tropskim područjima pa je kao takva prilagodljiva velikom rasponu temperatura od -20 do 40°C iako najbolje podnosi one 4 - 21°C. Na prostoru Europe najzastupljenija je u Hrvatskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Albaniji.
Često se sadi kao ukrasno drvo u parkovima, gradskim ulicama i vrtovima diljem svijeta. Radi se o vrlo velikom stablu koje može narasti 30 - 50 m, a široka krošnja i debljina stabla pridonose impresivnoj veličini. Prilagodljiva je vrsta koja raste na različitim nadmorskim visinama pa se tako može naći na visinama 1.200 - 1.800 m n. v.
Platana se najčešće sadi na međusobnom razmaku 6 - 8 m, a upravo ova udaljenost omogućuje dovoljno prostora za rast i razvoj velikih krošanja koje karakteriziraju biljku. Korijenje je jako i razgranato i duboko, prodire u tlo u potrazi za vodom i hranjivim tvarima. Također razvija veliki broj bočnih korijena koji se šire široko ispod površine tla. S obzirom na to da se korijenje može širiti daleko i biti snažno potrebno je osigurati dovoljno prostora za rast i spriječiti moguće oštećenje infrastrukture ili susjednih sadnica. Također je važno napomenuti da poput mnogih drugih drvenastih biljaka može formirati korijenje izdanaka iz debla ili korijena što rezultira pojavom novih stabala u blizini matičnog stabla.
Sezona cvatnje obično se javlja u proljeće, od ožujka do svibnju, ovisno o geografskom području i vrsti. Listovi su veliki, široki i nazubljeni. Imaju karakterističan izgled i često su tamnozeleni tijekom većeg dijela vegetacijske sezone dok u periodu jeseni dobivaju crveno-ljubičaste ili smeđe tonove prije nego otpadnu.
Ima sitne cvjetove koji se formiraju u dugim, visećim cvatovima poznatim kao cvatnje. Cvjetovi su neupadljivi i obično su smeđe ili zelene boje. Dvodomni su što znači da se muški i ženski cvjetovi nalaze na različitim biljkama. Muški cvjetovi su prašnici dok su ženski cvjetovi nalik sitnim kuglicama koje sadrže plodnu strukturu. Plodovi se formiraju nakon cvatnje, a čine ih sitne tvrde kuglice koje sadrže sjemenke. U zrelosti plodovi otpadaju s biljke i rasprostiru se vjetrom ili vodom kako bi se omogućilo širenje sjemena i daljnje razmnožavanje biljke.
Vrste platane
Za sada je poznato otprilike 10 vrsta od kojih su najučestalije Američka platana, Azijska platana i javorolisna platana i to zbog svoje veličanstvene krošnje, atraktivnog lišća i sposobnosti prilagodbe urbanoj sredini. Njihova izdržljivost, brz rast i mogućnost da se prilagode različitim tlima čine ih popularnim izborom za uređenje parkova, cesta i javnih prostora. Pored ovih vrsta poznate su još Kalifornijska platana, Arizonska platana i Tajlandska platana.
Američka platana
Američka platana (lat. Platanus occidentalis) je vrsta koja je podrijetlom s prostora sjeverne Amerike i može doseći visinu 30 - 45 m. Karakterizira je široka krošnja s debelim granama koje stvaraju gusto lisnato pokrivalo. Kora je prekrivena smeđim ljuskavim pločama koje se ljušte i otkrivaju svijetlo sive dijelove. Listovi su veliki i nazubljeni, tamnozeleni tijekom većeg dijela vegetacijske sezone, a u jesen mogu poprimiti žutu boju. Ima sitne plodove koji se formiraju nakon cvjetanja.
Plodovi su tvrde kuglice smeđe boje koje sadrže sjemenke, a u zrelosti otpadaju s biljke i šire se vjetrom ili vodom kako bi se omogućilo širenje sjemena. Prilagodljiva je vrsta koja se može naći uz riječne obale, jezera i vlažna područja. Preferira dobro drenirana tla i obično raste u umjerenim i vlažnim klimama. Može podnijeti hladne zime s temperaturama koje padaju ispod -20°C. Također dobro podnosi toplinu i može rasti u područjima s visokim ljetnim temperaturama koje prelaze 35°C.
Azijska platana
Azijska platana (lat. Platanus orientalis) poznata je pod nazivima sredozemna platana ili istočna platana upravo zbog toga što potječe s područja Sredozemlja i jugoistočne Europe. Veliko je stablo koje može doseći visinu 30 - 40 m, a karakterizira je široka i gusta krošnja s debelim granama. Kora je glatka, sivkasto smeđa koja s vremenom dobiva karakteristične ljuskaste ploče.
Listovi su veći od listova Američke platane, svjetlozeleni su tijekom vegetacijske sezone dok u jesen mogu poprimiti žute, smeđe ili crvene nijanse. Preferira vlažna i dobro drenirana tla pa tako dobro raste uz riječne obale, jezera i vlažna područja ali može podnijeti i sušnija područja. Ova vrsta platane je prilagodljiva i može se naći u različitim klimatskim uvjetima.
Često se sadi kao ukrasno drvo u parkovima, vrtovima i urbanim područjima zbog svoje impresivne veličine i sposobnosti pružanja sjene. Otpornija je na hladnoću u usporedbi s nekim drugim vrstama platana pa tako može podnijeti temperature koje padaju ispod -15°C, a ponekad i niže, međutim u ekstremno hladnim područjima, moguće je da će biljka iskusiti oštećenja ili smrzavanje. Može izdržati temperature koje prelaze 35°C, ali preferira područja s umjerenim ljetnim temperaturama.
Javorolisna platana
Javorolisna platana (lat. Platanus x acerifolia) je hibridna vrsta koja je rezultat križanja između Platanus orientalis i Platanus occidentalis. Poznata je i pod nazivima lončasta ili londonska platana. Može doseći visinu 25 - 35 m i ima široku krošnju s debelim granama koje stvaraju gusto pokrivalo. Kora je karakteristična, smeđa i ljuskasta. Listovi kao i u ostalih vrsta su ispočetka tamnozeleni dok kasnije dolaskom jeseni mijenjaju boju u žutu.
Prilagodljiva je vrsta i može se naći u različitim staništima, preferira dobro drenirana tla i obično raste u umjerenim i vlažnim klimama. Posebno je popularna u urbanim područjima zbog otpornosti na onečišćenje zraka i mogućnosti prilagodbe gradskim uvjetima. Sadi se kao ukrasno drvo u parkovima, duž ulica i u javnim prostorima zbog svoje veličanstvene krošnje, lijepog izgleda i sposobnosti pružanja sjene. Može podnijeti temperature do 35°C.
Kalifornijska platana
Kalifornijska platana (lat. Platanus racemosa) je endemska vrsta, a karakteristična je za južnu Kaliforniju uključujući područje priobalnih planina i dolina. Srednje je veliko stablo koje može doseći visinu 15 - 35 m, a karakterizira je široka krošnja s raširenim granama. Kora stabla je svijetlo smeđa i ljuskasta slična drugim vrstama platana. Listovi su široki s 5 ili 7 režnjeva i tijekom jeseni kao i ostale vrste mijenjaju boju. Raste u priobalnim planinama, kanjonima i dolinama južne Kalifornije, točnije u blizini rijeka, potoka i drugih izvora vode.
Preferira vlažna i dobro drenirana tla. Kalifornijska platana ima važnu ulogu u ekosustavima južne Kalifornije jer njena krošnja pruža hlad i stanište za mnoge životinje, a sjeme i plodovi su hrana za ptice i druge životinje. Prilagođena je sušnim ljetima i povremenoj suši, ali također dobro podnosi blage zime gdje su temperature do -5°C.
Arizonska platana
Arizonska platana (lat. Platanus wrightii) je endemska vrsta u jugozapadnim dijelovima sjeverne Amerike posebno na prostoru Arizone i Novog Meksika. Srednje je veliko stablo koje može doseći visinu 15 - 30 m. Krošnja joj je široka s raširenim granama dok je kora svijetlo smeđa i prekrivena ljuskama. Listovi su bojom i oblikom slični kod svih vrsta platane. Raste u sušnim i pustinjskim područjima jugozapadne sjeverne Amerike i često se može naći uz rijeke, potoke i vodene tokove gdje ima pristup dovoljnoj količini vode za rast i razvoj.
Ova vrsta je poznata po otpornosti na visoke temperature i sušu. Može podnijeti ekstremno visoke temperature koje često prevladavaju u tim područjima i koje nerijetko prelaze 40°C. Arizonska platana je razvila strategije preživljavanja. Njeno korijenje je duboko i široko omogućavajući biljci pristup vodi iz dubljih slojeva tla. Listovi su često debeli i mesnati što pomaže u smanjenju gubitka vode putem transpiracije.
Tajlandska platana
Tajlandska platana (lat. Platanus kerrii) je relativno mala vrsta platane koja doseže visinu 10 - 15 m. Karakterizira je gusta krošnja s okruglim ili ovalnim lišćem. Listovi su sjajni, tamnozelene boje i imaju izražene vene. Slični su drugim vrstama platana, ali su obično manji. Naizmjenično su raspoređeni na granama i imaju karakterističan oblik srca i ostaju zeleni tijekom većeg dijela godine dok otpadaju u kasnu jesen ili zimu. Ima neupadljive cvjetove koji se pojavljuju u grozdovima, ali zbog toga što su sitni nemaju značajnu dekorativnu vrijednost. Može izdržati vrlo visoke ljetne temperature koje prelaze 35°C, ali općenito ne podnosi temperature ispod 10°C.
Uzgoj platane
Platana preferira sunčano ili polusjenovito mjesto s dovoljno prostora za rast razgranatog korijenja i široku krošnju. Također je važno odabrati tlo koje je dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. U idealnim uvjetima platana bi trebala dobiti barem 6 - 8 sati sunčeve svjetlosti dnevno kako bi se pravilno razvijala. Ovo je važno za fotosintezu i proizvodnju hrane.
Savjetuje se zalijevanje 1 - 2 puta tjedno, s tim da je potrebno osigurati da tlo bude temeljito natopljeno vodom tijekom svakog zalijevanja. S obzirom na to da se radi o brzorastućoj biljci koja se često koristi za stvaranje sjene potrebno ju je saditi na određenoj međusobnoj udaljenosti kako ne bi došlo do ispreplitanja korijena i grana te kako ne bi došlo do sprječavanja prodiranja određene količine sunčeve svjetlosti, pa se tako savjetuje da minimalna udaljenost između dvije sadnice bude 6 m.
Sadnice je najbolje saditi kada su temperature umjerene i kada nema ekstremnih vrućina ili mraza. U proljeće sjetva se obično provodi nakon što prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova, a tlo se zagrije dok se u jesen sadnja obično provodi najmanje nekoliko tjedana prije prvog očekivanog mraza kako bi se biljka mogla ukorijeniti prije dolaska zime.
Tlo
Preferira dobro drenirano, plodno tlo s pH vrijednosti između blago kiselog i blago alkalnog, a idealna pH vrijednost tla je oko 5,0 - 8,0. Najbolje uspijeva u dubokim, ilovastim ili pjeskovitim tlima koja dobro dreniraju vodu odnosno tla bogata hranjivim tvarima i organskom tvari. Ako je tlo vrlo glineno ili ima lošu drenažu može biti korisno poboljšati strukturu tla dodavanjem komposta ili drugog organskog materijala kako bi se poboljšala drenaža i plodnost.
Regulacija pH vrijednosti tla može biti važna ako je pH izvan optimalnog raspona. Ako je tlo previše kiselo može se dodati vapno ili dolomitno brašno kako bi se povećala pH vrijednost, a ako je previše alkalno mogu se primijeniti tvari kao što je sumpor za smanjenje pH vrijednosti.
Klima
Platana općenito dobro podnosi umjerenu klimu i preferira područja s blagim zimama i toplim ljetima. U pogledu padalina može podnijeti umjerenu do visoku količinu padalina s godišnjim prosjekom padalina između 700 - 1.500 mm. Biljka se može naći na različitim visinama ovisno o vrsti, a može se uzgajati od razine mora pa do planinskih područja.
Što se tiče temperaturnog raspona platana je prilagodljiva i može podnijeti različite temperature, a najbolje uspijeva u područjima s umjerenim do toplim ljetima, s prosječnim temperaturama između 4 - 21°C. U zimskim mjesecima može podnijeti temperature do -15°C, ali ipak treba napomenuti da te temperature mogu biti jako nepovoljne.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju platane je u proljeće ili jesen kada se obično sadi većina drvenastih biljaka. Sadnicu treba posaditi na dubinu koja osigurava da korijenov vrat bude neposredno ispod površine tla. Ne sadi se previše duboko jer to može ograničiti disanje korijena, a dubina sadnje trebala bi biti takva da se korijenski sustav može slobodno proširiti.
Kada je riječ o veličini rupe za sadnju ona bi trebala bi biti dovoljno široka da omogući korijenskom sustavu da se širi. Preporučuje se da bude najmanje 2 - 3 puta šira od promjera korijenovog sustava sadnice.
Nakon sadnje nije obavezno malčiranje tla iako može biti korisno. Malčiranje tla oko sadnice pomaže u zadržavanju vlage, smanjenju rasta korova i održavanju stabilnih uvjeta tla. Može se koristiti organski malč poput komposta, sjeckane kore drva ili suhog lišća. Nanosi se u debljini 5 - 10 cm oko debla s tim da se prostor oko korijenovog vrata ostavi slobodnim.
Slaganje kultura
Platana se može kombinirati s različitim biljkama kako bi se stvorio zanimljiv i estetski privlačan vrt. Neki od uobičajenih biljaka koje se često kombiniraju s platana u krajobraznom dizajnu uključuju grmove i žbunje (rododendron, hortenzija, lavanda i jorgovan), cvjetnice (rudbekija, ehinaceja, stolisnik, tulipan i narcis), pokrovne biljke (vinka, bugenvilija i kadulja), ukrasne trave (perunika i miskantus) i biljke tolerantne na hladnoću (javor, breza i tuja).
Iako postoji mnogo mogućnosti za kombiniranje platana s drugim biljkama postoje neke kombinacije koje se ne preporučuju iz različitih razloga. Neke od biljaka koje se ne preporučuju su biljke koje imaju snažan korijenski sustav što može ograničiti rasti uzrokovati slabiju vitalnost, a konkretno se radi o vrstama poput bambusa, jasmina i masline. Budući da ova biljka preferira neutralno do blago alkalno tlo neke biljke koje zahtijevaju kiselo tlo, poput azaleje ili borovnice neće se dobro slagati s ovom vrstom.
Faza mirovanja
Platana ulazi u fazu mirovanja tijekom zime odnosno kada su temperature niže i kada biljka gubi lišće. Ovo je prirodan proces koji se događa kako bi se biljka zaštitila od hladnoće i nepovoljnih uvjeta. Tijekom faze mirovanja ne zahtijeva intenzivno zalijevanje kao tijekom aktivne vegetacije. Tlo bi trebalo biti blago vlažno, ali ne previše mokro jer pretjerano zalijevanje može prouzročiti truljenje korijena.
Malčiranje tla tijekom faze mirovanja platane može biti korisno i pomoći u zadržavanju vlage u tlu, reguliranju temperature i smanjenju rasta korova. Preporučuje se koristiti organski malč poput komposta, sjeckane kore drva, suhog lišća ili sličnih materijala. Važno je pratiti vremenske uvjete i uvjete tla i prilagoditi zalijevanje i malčiranje prema potrebama biljke tijekom faze mirovanja. Ako je zima posebno sušna ili ako se javljaju dugotrajni periodi mraza može biti potrebno dodatno zalijevanje radi očuvanja korijenovog sustava.
Sadnja platane
Platana preferira sunčana ili djelomično zasjenjena mjesta s dovoljno prostora za rast i širenje krošnje. Tlo treba biti dobro drenirano, bogato hranjivim tvarima i blago kiselo do neutralno s pH vrijednosti između 5,0 - 8,0. Ako je tlo jako ilovasto ili slabo drenirano može poboljšati njegovu strukturu dodavanjem komposta ili pijeska.
Sadnica se postavlja u rupu tako da je vrh korijenskog sustava ravno ili blago iznad površine tla. Potrebno je paziti da se korijen ne zakopa previše duboko. Nakon toga rupa se puni tlom i lagano pritišće oko korijenja kako bi se uklonili zračni džepovi. Nakon sadnje potrebno je obilno zaliti sadnicu kako bi se osiguralo da se tlo smiri, a redovito zalijevanje je potrebno tijekom prvih nekoliko tjedana nakon sadnje.
Sadnja sjemena
Platana se može razmnožavati i iz sjemena, ali to može biti malo složeniji proces u usporedbi sa sadnjom sadnice. Skupljeno sjeme trebaju proći kroz proces stratifikacije kako bi potaknulo klijanje tako što se sjeme stavi u vlažan supstrat i ostavi u hladnjaku na temperaturi od oko 4°C tijekom 2 - 3 mjeseca. Supstrat za sjetvu sjemena je potrebno prethodno pripremiti, a može se koristiti mješavina pijeska i treseta u omjeru 1 : 1 ili posebna mješavina za sadnju sjemena.
Sjeme se sije površinski, a posuda se drži na toplom mjestu pri temperaturi 20 - 25°C. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci sjeme će početi klijati. Nakon što mlade biljke razviju nekoliko pravih listova može se presaditi u pojedinačne posude s bogatim supstratom za daljnji rast i razvoj.
Sadnja sadnice
Sadnica platana treba biti dovoljno razvijena kako bi preživjela i uspješno se prilagodila periodu nakon sadnje. Preporučuje se odabir sadnica visine između 1,5 - 2 m, a također je važno da sadnica ima dobro razvijen korijenski sustav. Udaljenost između sadnica te veličine trebala bi biti dovoljno velika kako bi se omogućio pravilan rast i razvoj svake sadnice. Rupa za sadnju trebala bi biti dovoljno široka i duboka kako bi korijenski sustav imao dovoljno prostora za širenje.
Općenito se preporučuje da rupa bude otprilike dvostruko šira i dublja od korijenskog sustava sadnice što će mu omogućiti da se pravilno razvija i osigura stabilnost sadnice. Nakon sadnje savjetuje se obavezno zalijevanje kako bi se potaknuo rast i uspostavio dobar kontakt između korijena i tla.
Kalemljenje
Platana se može kalemiti kao način reprodukcije, a prije samog procesa potrebno je izabrati zdravu i dobro razvijenu reznicu s odrasle platane duljine 10 - 15 cm i koja sadrži pupove. Rez treba biti blizu pupa na donjem dijelu reznice. Na podlozi je potrebno napraviti rez koji odgovara reznom dijelu reznice. Rez na podlozi trebao bi biti pod kutom i dovoljno dubok da se reznica može pravilno umetnuti. Potrebno je pažljivo umetnuti reznicu u rez na podlozi.
Za fiksiranje se koristi posebna traka za kalemljenje kako bi se čvrsto povezala reznica i podloga. Nakon kalemljenja preporučuje se zaštita kalema pomoću posebnih zaštitnih materijala kao što su vosak za kalemljenje ili traka za kalemljenje koje će spriječiti ulazak vlage i štetnika na mjesto kalema.
Uzgoj u vrtu
Platana preferira sunčana ili djelomično zasjenjena mjesta s dovoljno prostora za rast krošnje. Mjesto gdje se sadi treba biti dovoljno udaljeno od kuće kako bi se izbjegao potencijalni rast korijena koji može utjecati na temelje. Preporučuje se saditi na udaljenosti od najmanje 10 - 15 m od kuće i temelja. S obzirom na to da ima tendenciju razvijanja snažnog korijenskog sustava koji može biti invazivan važno je izbjegavati sadnju u blizini podzemnih instalacija poput cijevi za vodu, kanalizacije ili električnih kabela. Kako bi se izbjeglo oštećenje korijenja preporučuje se izbjegavanje kopanja ili radova oko njega nakon što je uspostavljena.
Uzgoj u stakleniku
Iako se obično uzgaja na otvorenom prostoru, u određenim uvjetima može se uzgajati i u stakleniku. Potrebno je odabrati dovoljno prostran staklenik da može primiti veličinu platane kada naraste, a visina staklenika trebala bi biti dovoljna da smjesti rastuću krošnju biljke.
Važno je održavati temperaturu između 18 - 25°C tijekom dana, dok noćna temperatura može biti nešto niža. Za rast treba puno svjetlosti pa ju je potrebno postaviti na sunčano mjesto ili koristiti umjetno osvjetljenje poput fitolampi. Vlažnost zraka u stakleniku trebala bi biti umjerena u rasponu 50 - 70 %. Niska vlažnost zraka može uzrokovati isušivanje lišća dok previsoka može pridonijeti razvoju gljivičnih bolesti.
Preporučuje se da platana provede najmanje jednu ili dvije vegetacijske sezone u stakleniku prije presađivanja na otvoreno što će omogućiti razvijanje snažnijeg korijenskog sustava i krošnje.
Uzgoj u posudama
Zbog snažno razvijenog korijenskog sustava preporučuje se odabrati posudu dubine najmanje 60 cm i promjera najmanje 80 cm. Najbolje je koristiti posude od materijala koji omogućuje dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode poput terra cotte ili plastične posude s rupicama za drenažu. Potrebno je koristiti kvalitetan supstrat koji osigurava dobru drenažu i vlagu za biljku kao što je mješavina vrtnog tla, komposta i pijeska kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti za rast biljke. U jednu posudu može se posaditi jedna sadnica pritom pazeći da se postavi na odgovarajuću dubinu tako da korijenov vrat bude razina tla.
Održavanje nasada
Nasadi platane trebaju dovoljno vode posebno tijekom sušnih razdoblja pa je potrebno redovno zalijevati pazeći da tlo ostane vlažno, ali ne pretopljeno. Savjetuje se prihrana biljke jednom ili dvaput godišnje u proljeće ili jesen. Orezivanjem se pomaže u održavanju željenog oblika i veličine krošnje, a ono se obično obavlja u zimskim mjesecima tijekom faze mirovanja.
Pored malčiranja, biljku je potrebno redovito pregledavati kako bi se uklonili ili smanjili štetnici kao i bolesti koje imaju značajan utjecaj na cjelokupni izgled biljke.
Održavanje i njega
Redovnim prihranjivanjem, zalijevanjem i orezivanjem održavamo biljku zdravom. Pored ovoga, redovnim uklanjanjem korova oko biljke smanjujemo konkurenciju za vodu, hranjive tvari i prostor za rast. Platana obično razvija veliku krošnju koja može postati teška i podložna lomljenju zato je važno podvezati mlade grane ili koristiti potporne strukture kako bi se biljka stabilizirala i spriječio lom. Potrebno je redovno pratiti rast i razvoj biljke kako bi uočili bilo kakve promjene ili probleme što se posebno odnosi na promjene u boji lišća i izgledu stabla što može ukazivati na prisutnost štetnika ili znakove bolesti.
Zalijevanje
Zalijevanje platane posebno one posađene u posudi zahtijeva određenu pažnju kako bi se osigurala odgovarajuća količina vode. Kada se zalijeva potrebno je temeljito navodnjavanje kako bi se osiguralo da voda doseže sve dijelove korijena. Općenito se zalijeva kada je gornji sloj tla suh, a pretjerano zalijevanje može dovesti do truljenja korijena. Uobičajeno je zalijevati biljku 1 - 2 puta tjedno prilagođavajući se uvjetima.
Biljke je najbolje zalijevati ujutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže i sunce nije jako. Ovo vrijeme omogućuje apsorbiranje vode prije nego što ispari zbog topline ili sunca. Zalijevanje ujutro ima nekoliko prednosti, a to je da tlo ima vremena da se osuši tijekom dana što smanjuje rizik od pojave gljivičnih bolesti ili truljenja korijena. Zalijevanje kasno poslijepodne također može biti prikladno pogotovo ako temperature tijekom dana postanu vrlo visoke.
Važno je izbjegavati zalijevanje biljaka tijekom najtoplijeg dijela dana kao što je podne jer voda može brzo ispariti prije nego što korijen ima priliku apsorbirati je. Također je važno izbjegavati zalijevanje tijekom noći jer vlažno lišće može potaknuti pojavu bolesti.
Gnojidba
Platana se obično prihranjuje u proljeće i ljeto kada biljka ima najveću potrebu za hranjivim tvarima. Prvo prihranjivanje može se obaviti u ranom proljeću kada biljka počinje aktivno rasti, a zatim nastaviti s prihranjivanjem svakih 4 - 6 tjedana tijekom vegetacijske sezone.
Prečesto prihranjivanje može dovesti do prekomjerne koncentracije hranjivih tvari u tlu što može naštetiti biljci. Za mlade biljke preporučuje se gnojivo s omjerom 10 - 10 - 10 što će pružiti biljci ravnotežu hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj korijena i lišća. Za zrele biljke koristi se gnojivo s omjerom 5 - 10 - 10 s nižim udjelom dušika ali višim udjelom fosfora i kalija. Fosfor će poticati cvjetanje i razvoj korijena dok će kalij poboljšati otpornost biljke na stres i bolesti. Umjesto ili u kombinaciji s mineralnim gnojivima mogu se koristiti i prirodna gnojiva poput komposta, stajskog gnoja ili biljnih infuzija. Ova prirodna gnojiva pružaju biljci hranjive tvari na prirodan način.
Razmnožavanje
Platana se pored razmnožavanja kalemljenjem može razmnožavati reznicama i sjemenom. Reznice su jedan od najčešćih načina razmnožavanja platane. Uzimaju se sa zdravih i zrelih grana biljke i trebaju biti duge oko 15 - 20 cm. Prethodno je potrebno ukloniti donje lišće i posaditi ih u vlažan supstrat. Drže se na toplom i vlažnom mjestu sve dok se ne ukorijene što obično traje nekoliko tjedana.
Platana se također može razmnožavati iz sjemena, iako ova metoda nije tako česta. Sjeme se može prikupiti iz zrelih plodova biljke zatim se sije u vlažan supstrat i koji se održava na optimalnoj temperaturi i vlažnosti. Klijanje može trajati nekoliko tjedana ili mjeseci.
Presađivanje
Najbolje vrijeme za presađivanje je obično u rano proljeće ili jesen kada su temperature umjerene i biljka u mirovanju. To će joj omogućiti lakšu prilagodbu novom okolišu. Prije presađivanja potrebno je pripremiti tlo na određenoj lokaciji uklanjanjem korova i kamenja kao i dodavanjem organske tvari poput komposta kako bi se poboljšala plodnost tla. Također tlo treba biti dobro drenirano.
Prije presađivanja biljka se temeljito zalijeva kako bi se korijenje dobro hidratiziralo i omogućilo lakše presađivanje. Dubina iskopane rupe trebala bi biti jednaka dubini korijenovog sustava biljke dok je širina rupe nešto šira od korijenovog sustava. Biljka se pažljivo postavlja u rupu, ravna se i puni zemljom oko korijena. Nakon presađivanja potrebno je redovno zalijevanje tijekom prvih nekoliko tjedana, a također se preporučuje dodatak malča oko biljke kako bi se očuvala vlažnost tla i smanjio rast korova.
Pomlađivanje
Najbolje vrijeme za pomlađivanje platane je tijekom faze mirovanja kada listovi otpadnu, a biljka je manje aktivna. Izvođenje pomlađivanja tijekom zime omogućuje biljci da se oporavi i prilagodi prije početka sezone aktivnog rasta u proljeće. Uklanjanje starih grana obično se vrši rezanjem do glavnog debla ili izdanaka. Ako je platana pretrpjela ozbiljno oštećenje ili ima neravnotežnu krošnju može se provesti radikalno pomlađivanje što uključuje rezanje cijelog stabla na visini 30 - 60 cm iznad tla. Time se potiče rast novih izdanaka iz korijenskog sustava i omogućuje obnovu biljke.
Radikalno pomlađivanje obično se provodi samo ako je biljka u lošem stanju i ne reagira na druge metode obnove. Nakon pomlađivanja važno je redovito zalijevati biljku i osigurati joj dovoljno svjetlosti i hranjivih tvari kako bi se potakao zdrav rast novih izdanaka. Također je važno pratiti biljku tijekom sljedećih nekoliko sezona kako biste bili sigurni da se pravilno oporavlja.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje je postupak kojim se uklanjaju suvišne grane ili izbojci kako bi se poboljšao protok svjetla i zraka kroz krošnju biljke, poboljšala struktura krošnje i potaknuo zdrav rast. Najbolje vrijeme za prorjeđivanje platane je obično tijekom kasne zime ili rane proljetne sezone jer je tada lakše prepoznati suvišne izdanke i grane koje treba ukloniti. To su grane koje stvaraju nepotrebnu gustoću u krošnji i mogu negativno utjecati na zdravlje biljke. Uklanjaju se do izvora ili do glavne grane ostavljajući dovoljno prostora za normalan rast preostalih grana.
Tijekom prorjeđivanja potrebno je paziti da se ne ukloni previše grana kako bi se održala struktura i oblik biljke. Platana može proizvesti izbojke iz korijena koji se trebaju ukloniti, a mogu rasti kao suvišne biljke ili utjecati na rast glavnog stabla.
Rezidba
Najbolje vrijeme za rezidbu je obično tijekom zime ili rane proljetne sezone dok je biljka u fazi mirovanja. Rezidba tijekom ljeta posebno u vrućem periodu može uzrokovati stres biljke. Rezidbom se uklanjaju mrtve, oštećene ili bolesne grane koje mogu predstavljati potencijalne izvore bolesti ili štetočina pa je važno ukloniti ih kako bi se održalo zdravlje biljke. Ima za cilj oblikovanje biljke i poticanje pravilnog rasta što može uključivati uklanjanje prekomjerno usmjerenih grana, izravnavanje krošnje ili smanjenje prevelike gustoće. Platana ima tendenciju postati velika i široka pa je potrebno održavati veličinu biljke skraćivanjem izbojaka ili grana kako bi se ograničio njihov rast.
Važno je napomenuti da radikalna rezidba može uzrokovati stres biljke pa je bolje provesti redovne manje rezidbe nego jednokratnu veliku rezidbu. Prilikom rezidbe potrebno je koristiti oštre i čiste alate, a preporučuje se dezinfekcija alata prije uporabe kako bi se spriječilo prenošenje bolesti. Prilikom rezidbe izbjegava se rezanje previše blizu debla ili glavnih grana.
Zaštita od vjetra
Kao zaštita od vjetra mogu se postaviti zaštitne ograde kako bi se smanjio izravan utjecaj jakih vjetrova. Ograde mogu biti drvene, metalne ili plastične konstrukcije koje djeluju kao barijera. Izgradnja zasjenjenih struktura poput živica, ograde s pletenicama ili zidova može pomoći u smanjenju brzine vjetra i stvaranju zaštićene zone oko platane. Mogu se koristiti posebne zaštitne mreže koje pružaju zaštitu od vjetra, ali istovremeno omogućavaju prolazak svjetlosti. Ako se sadi više platana u blizini grupiranje biljaka može pružiti međusobnu zaštitu od vjetra jer gusta krošnja i prisutnost više biljaka mogu stvoriti zaštićeno okruženje.
Neposredno prije sadnje potrebno je izabrati mjesto koje je zaštićeno od jakih vjetrova poput stražnjeg dijela vrta, uz zid ili oko većih građevina koje će pružiti odgovarajuću prirodnu zaštitu.
Priprema za sljedeću sezonu
Priprema za sljedeću sezonu uključuje radnje poput orezivanja, hranjenja i malčiranja tla. Također je potrebno vršiti redovno zalijevanje kako bi se omogućilo korijenu pravilno razvijanje prilikom čega je potrebno paziti da ne dođe do prekomjernog natapanja tla što dovodi u rizik stvaranje bolesti korijenskog sustava odnosno truljenje kao i pojavu raznih gljivičnih infekcija. Potrebno je također uklanjati grane koje se međusobno isprepliću kako bi se poboljšala cirkulacija zraka i smanjila opasnost od pojave i prijenosa bolesti s jedne sadnice na drugu.
Zaštita preko zime
Zaštita platane tijekom zime može biti važna posebno ako se nalazi u području s hladnim zimama. Dodavanje sloja malča oko korijena platane pomoći će zadržati toplinu i vlagu u tlu te zaštititi korijenje od hladnoće. Malč može biti sloj suhog lišća, komposta, borove kore ili sličnih materijala. Prije dolaska zime obrezivanje može pomoći u uklanjanju oštećenih ili bolesnih dijelova biljke. U područjima s jakim mrazom mogu se koristiti materijali za pokrivanje poput jute, stare deke ili netkanih tkanina kako bi se prekrilo dno i zaštitilo ih od izravnog kontakta s mrazom.
Bolesti
Iako je u pitanju veliko drvo koje na izgled djeluje jako otporno i izdržljivo, u pitanju je vrsta koja je jako podložna nekim bolestima karakterističnim za ovu vrstu, a među kojima se najčešće ističu antraknoza, trulež korijena, lisna pjega i pepelnica.
Antraknoza
Antraknoza platane je bolest uzrokovana pojavom gljivice Discula platani, a simptomi zaraze uključuju pojavu smeđih mrlja ili pjega na lišću koje se mogu proširiti i spojiti. Zaraženi listovi često otpadaju, a biljka može izgledati oslabljeno. U nekim slučajevima bolest može utjecati i na druge dijelove biljke poput grana i kore. Gljivica se obično širi preko spora koje se nalaze na zaraženim lišćem. Vlažni uvjeti pogoduju širenju bolesti posebno kišno i vlažno vrijeme.
Kontrola antraknoze uključuje kombinaciju preventivnih mjera poput sadnje otpornih sorti koje su manje osjetljive na antraknozu, održavanje biljaka zdravima kroz pravilnu njegu, zalijevanje i gnojidbu. Za suzbijanje zaraze koriste se fungicidi na bazi bakra, azoksistrobina i triadimefona.
Trulež korijena
Trulež korijena platane uzrokovana gljivicom Armillaria mellea poznata i kao “gljiva mednog truljenja” ozbiljna je bolest koja može utjecati na korijenje i deblo platane. Simptomi uključuju propadanje i truljenje korijena i podnožja debla. Može se primijetiti ispadanje lišća, propadanje stabla, slab rast i opća slabost biljke. Gljivica se širi preko micelija koji se širi u tlu i napada korijenje biljke. Infekcija se obično javlja kada su korijeni oslabljeni ili oštećeni zbog mehaničkih ozljeda, loše drenaže tla ili prisutnosti drugih bolesti.
Da bi se bolest uspješno kontrolirala potrebno je ukloniti i uništiti zaražene dijelove biljke kako bi se spriječilo daljnje širenje gljivice, zamijeniti tlo u području zaraženog korijenja kako bi se smanjila prisutnost gljivica, osigurati dobru drenažu tla i održavati platane zdravima pravilnom njegom, gnojidbom i sprječavanjem ozljeda korijenja.
Lisna pjega
Lisna pjega na platani uzrokovana gljivicom Septoria platanifolia također poznata kao septorioza platane je bolest koja može utjecati na lišće platane. Simptomi pjegavosti lišća uključuju pojavu tamnih, okruglih ili nepravilnih smeđih pjega na lišću. Pjegice često imaju svjetliji centar i tamniji rub, mogu se proširiti i spojiti uzrokujući propadanje tkiva lišća. Pogođeno lišće može se sušiti, opadati i imati loš izgled. Gljivica obično preživljava na zaraženim biljnim ostacima ili u tlu. Infekcija se širi putem kapljica vode koje prenose spore gljivice na lišće. Vlažni uvjeti pogoduju razvoju i širenju bolesti.
Pored preventivnih metoda koje uključuju uklanjanje zaraženog lišća i redovnu cirkulaciju koriste se i fungicidi na poput azoksistrobina, propikonazola, bakrovog sulfata i manzokeba.
Pepelnica
Pepelnica platane je bolest uzrokovana gljivicom Erysiphe platani čiji simptomi zaraze uključuju prisutnost bjelkastog do sivog praha na lišću, granama i drugim dijelovima biljke. Praškasta prevlaka može se pojaviti na gornjoj i donjoj strani lišća što može dovesti do promjene boje lišća i njegovog sušenja. Napadnuti listovi mogu opadati, a biljka može izgubiti svoj dekorativni izgled. Gljiva Erysiphe platani prenosi se putem zaraženih biljnih ostataka i prenosi se vjetrom. Vlažni uvjeti i visoka relativna vlažnost pogoduju razvoju bolesti.
Primjena fungicida može biti potrebna u slučajevima teže infekcije, a najčešće se koriste sumpor, bakrov sulfat, propikonazol i tiofanat metil.
Štetnici
Za razliku od bolesti kojima je platana jako podložna, postoji samo jedna vrsta štetnika koji napada ovu vrstu biljke, a riječ je o rešetkastoj stjenici.
Rešetkasta stjenica (lat. Tingidae) je mali insekt s krilima koji ima karakterističan uzorak rešetkastih linija na leđima. Odrasli oblici i ličinke hrane se biljnim sokovima često ostavljajući oštećenja na lišću. Mogu uzrokovati promjene boje lišća, uvijanje i sušenje lišća kao i smanjenje vitalnosti biljke ako napad postane jak.
Štetnik se može uklanjati ručno ili jakim mlazom vode kao i korištenjem prirodnih neprijatelja poput bubamara i paukova. Ako infekcija postane jako teška uvijek se mogu primijeniti insekticidi poput piretroida, insekticidnog sapuna, ulja nima ili mineralnog ulja.
Upotreba platane
Platana se koristi kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima, avenijama i gradskim ulicama. Njena velika, široka krošnja i dekorativno lišće čine je popularnim izborom za stvaranje hladovine kao i kod estetskih pejzažnih uređenja. Drvo platane koristi se u industriji drva za proizvodnju raznih predmeta uključujući namještaj, podove, drvene obloge, šperploče i druge drvene konstrukcije. Ima dobru stabilnost i otpornost na truljenje što ga čini prikladnim za različite građevinske i stolarske svrhe. Iako se ne koristi toliko često u medicini ipak postoje izvještaji da se koristi primjerice u liječenju probavnih smetnji, kašlja i drugih respiratornih tegoba.
Berba
Platana se općenito ne bere u smislu berbe plodova ili lišća, jer biljka nema plodove koji se konzumiraju ili koriste u industriji. Plodovi platane nazvani akrospiri su malene kuglice koje se formiraju nakon cvatnje ali nisu jestive i nemaju neku značajnu upotrebu. Što se tiče lišća, ono obično otpada prirodno tijekom jeseni i zime. Ako se želi koristiti u svrhu dekoracije, istraživanja ili drugih kreativnih projekata može se skupiti tijekom tog razdoblja kada prirodno otpada.
Zanimljivosti
Latinski naziv "platanus" potječe od grčke riječi platanos (vrsta stabla platane), a izvorno je korištena za opisivanje stabla javora dok se kasnije počela koristiti i za opisivanje vrsta stabala platane. Razlog za tu promjenu može biti sličnost između oblika lišća javora i platane.
U prirodi neka stabla platane mogu doseći starost od 200 godina ili više. Međutim životni vijek biljke u urbanoj sredini gdje je izložena raznim stvarima poput onečišćenja zraka, oštećenja korijena i održavanja okoliša može biti nešto kraći.
Najstariji poznati primjerak platane nalazi se u grčkom gradu Ano Vouves na Kreti. Poznata je kao "platana Vouves" ili "platana svetog Lovre", a smatra se jednim od najstarijih živućih stabala na svijetu čija se starost procjenjuje između 2.000 - 3.000 godina. Drugi poznati primjerak je platana iz samostana Pećka Patrijaršija u Srbiji koja se smatra jednom od najstarijih stabala u Europi, a procjenjuje se da je starost između 500 - 700 godina.
Platana je jedna od važnijih biljaka kad se radi pošumljavanje požarom devastiranih područja. Neke od bjelogoričnih biljaka koje se također koriste u te svrhe su paulovnija, breza, divlji kesten, bagrem, vrba, javor, jorgovan, topola, jasika, dok su od crnogoričnih biljaka to bor, jela, smreka, duglazija.
Bjelogorično drveće
Platana je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.
Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu.
Osim platane, vrste koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bagrem, divlja trešnja, jablan, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.
Foto: minka2507/Pixabay
Odgovori