Bagrem (lat. Robinia pseudoacacia) je listopadna šumska vrsta koja pripada porodici mahunarki (Fabaceae), poput albicije i glicinije. Potječe iz Sjeverne Amerike, a danas je raširen diljem svijeta. Naziva se još i obični bagrem ili akacija. Drvo može narasti do 30 m te predstavlja jednu od viših šumskih biljnih vrsta. Prepoznatljiv po mirisnim i medonosnim grozdovima i mahunama, bagrem je poželjna vrsta drva te se često može naći u gradskim parkovima, vrtovima i dvorištima.
Krošnja bagrema je dobro razgranata, a velike grane su usmjerene prema gore, blago vijugave, dok su manje vodoravne. Na granama se nalazi trnje. Kora drva je glatka dok je drvo mlado, a kasnije postane izbrazdana. Korijen je plitak, doseže do 1,5 m u dubinu. Razvija velik broj postraničnog, bočnog korijenja koje može biti dugo i do 20 m.
Listovi su složeni, perasti i neparni te se sastoje od 9 - 25 jajastih listića naizmjenično smještenih na kratkoj peteljci. Bagrem cvate prije listanja, u svibnju. Cvjetovi su izraženog i ugodnog mirisa, supljeni u skupinu od 15 - 20, u duge viseće grozdove bijele ili blijedo crvenkaste boje. Bagrem je medonosna vrsta ga u proljeće posjećuje puno pčela i drugih oprašivača. Nakon oprašivanja, zametnu se plodovi - viseće plosnate mahune duge 5 - 10 cm. Svaka mahuna sadrži 5 - 10 smeđih malih sjemenki.
Drvo bagrema je vrlo čvrsto i cijenjeno u drvnoj tehnologiji, zbog čega se uzgajaju šume bagrema. Osim toga, uzgaja se kao vrsta za podizanje mješovite šume, kao pojedinačna stabla u vrtovima, drvoredima, parkovima te kao živa ograda. Često se mogu vidjeti pojedinačni šumarci bagrema. Najčešće raste na umjereno vlažnim tlima, u nizinskom i brdskom pojasu.
Srodnici
Vrste bagrema
S obzirom da je bagrem dekorativno drvo, razvijene su brojne sorte sa različitim svojstvima. Najpoznatije podvrste bagrema su Pendula, Pyramidalis i Decaisneana.
Robinia pseudoacacia var. pendula
Ova sorta bagrema ima savijene i viseće grane. Od običnog bagrema razlikuje se i u obliku i boji listova - ima krupne i u početku smeđe-crvene listove. Često se uzgaja u gradskim drvoredima ili u vrtovima.
Robinia pseudoacacia var. pyramidalis
Krošnja ove sorte je usko piramidalna ili valjkasta, odakle potječe ime sorte. Za uzgoj u dekorativne svrhe, važna odlika ove sorte je ta da su grane bez trnova što je čini pristupačnijom sortom kojom je lakše rukovati i obavljati sve potrebne zahvate.
Robinia pseudoacacia var. decaisneana
Sorta decaisneana se od drugih sorti i običnog bagrema razlikuje po cvjetovima koji su blijedo ružičasti, a ne bijeli. Također, ova sorta pogodna je za uzgoj u južnim područjima zbog toga što je slabije otpornosti na mraz i niske temperature. Često se uzgaja u dekorativne svrhe, u drvoredima i vrtovima.
Uzgoj bagrema
Bagrem je višegodišnja drvenasta vrsta koja se često odabire za pošumljavanje. Glavni razlog tome je taj što sadnice brzo rastu i nisu zahtjevne. Osim pošumljavanja, može se uzgojiti i u vrtu, prije čega je potrebno prethodno odabrati dobar položaj, s obzirom na to da drvo živi više desetljeća. Razlog uzgoja je često i taj što je bagrem jedna od najmedonosnijih biljaka, što znači da se mogu dobiti velike količine meda.
Tlo
Bagrem raste suhim, pjeskovitim i umjereno vlažnim tlima. Preferira suha tla više od vlažnih vapnenastih tala. Najbitnija karakteristika tla za bagrem je dobra dreniranost, odnosno propusnost tla. Ne podnosi tla koja zadržavaju vodu (npr. glinena tla), zbijena i erodirana tla. Bagrem može podnijeti pH vrijednost u rasponu 4,6 - 8,2.
Klima
Prirodno raste na područjima sa umjereno vlažnim tlima, a može podnijeti i klimatske pojaseve sa manje oborina te brdske i nizinske klimatske pojaseve. Bagrem zahtijeva puno sunca i ne podnosi sjenu i često raste u suhim i rijetkim šumama ili na rubovima šuma. Smatra se da zahtjeva minimalno 6 sati izravne sunčeve svjetlosti dnevno. Široko je rasprostranjen diljem svijeta i raste na području Sjeverne Amerike, Europe, sjeverne Afrike, Azije i Australije.
Vrijeme sadnje
Sadnice bagrema je najbolje saditi u proljeću ili u jesen, zbog povoljnijih vremenskih uvjeta. Tada su količine kiše i temperature umjerene, što povoljno utječe na rast stabala bagrema. Sadnici treba kratko vrijeme prilagodbe prije visokih temperatura ljeti i nižih temperatura zimi. Ako se sadnja obavlja u proljeće, obavlja se poslije razdoblja mraza, kada je temperatura tla oko 10°C.
Slaganje kultura
Bagrem nije vrsta tipična za plodored, zbog toga što životni vijek traje nekoliko desetljeća. U šumarstvu i pošumljavanju, bagrem je vrsta koja se često sadi kao dobra pretkultura drugim šumskim vrstama, na primjer hrastu lužnjaku, poljskom jasenu, divljoj trešnji i grabu. Glavni razlog tome je taj što bagrem fiksira dušik u tlo, odnosno može se reći da je idealna vrsta koja priprema i obogaćuje tlo za sljedeće i susjedne vrste.
S obzirom na to da bagrem formira gušće krošnje, ne preporučuje se saditi velike biljke ispod njega jer će im nedostajati svjetlosti i prostora za rast. Međutim, ispod bagrema se mogu posaditi manje biljke koje dobro podnose hladovinu i imaju plitak korijenski sustav, primjerice vinova loza koja dobro podnosi hladovinu, hortenzije od kojih se mogu odabrati vrste koje cvatu i u hladnijim uvjetima, zatim trajnice hoste koje se odlično prilagođavaju hladovini, paprati koje prirodno rastu u šumskim područjima, zvončići i vodenika koje služe kao prirodni pokrivač tla.
Suprotno njima, ne preporučuje se saditi visoka stabla ili druge drvenaste biljke koje će konkurirati za svjetlost i prostor za rast s bagremom, a mogu i ometati krošnju i rast bagrema. Preporučuje se izbjegavati i biljke koje preferiraju puno sunčeve svjetlosti, kao što su ruže ili biljke koje se uzgajaju zbog plodova (npr. rajčice, krastavci, paprike). Nedostatak svjetlosti ograničit će njihov rast i cvjetanje.
Uzgojni oblik
Bagrem je drvo koje se može uzgajati u različitim oblicima, ovisno o željenoj estetici, praktičnosti ili svrsi uzgoja. Najpopularniji je obični uspravni oblik, standardni oblik bagrema u kojem se drvo uzgaja uspravno s jednim centralnim stablom. Ovaj oblik je prikladan za sadnju u parkovima, vrtovima ili kao soliterni ukrasni primjerak.
Bagrem se može uzgajati i s više stabala, što stvara atraktivan i skladan izgled. Ovaj oblik se često koristi u uređenju krajolika ili vrtovima gdje se želi postići učinak skupine stabala. Bagrem se može oblikovati i u pravilni ili konusni oblik rezidbom kako bi se postigla simetrija i ravnoteža. Ovaj oblik je pogodan za formalnije vrtove ili uređenje prostora gdje se želi postići precizan izgled.
Stupasti bagrem je oblik koji uključuje uzgoj bagrema s uskim i uspravnim krošnjom koja ima izgled stuba. Ova vrsta uzgojnog oblika je praktična kada se želi postići vertikalni element u dizajnu vrta ili kada se prostorno želi uštedjeti. Lepezasti bagrem je oblik bagrema s krošnjom koja pada prema dolje u obliku lepeze. Ova forma je vrlo dekorativna i često se koristi za stvaranje arhitektonskih elemenata u vrtovima ili parkovima.
Faza mirovanja
Bagrem u fazu mirovanja ulazi u listopadu ili studenom kada otpadne lišće. Tada se stablo bagrema može malčirati pokošenom travom ili drugim organskim materijalom, a može se obaviti i jesenska gnojidba. U fazi mirovanja važno je pratiti vremenske uvjete te ako postoji opasnost od mraza (posebno kasnog mraza), treba na vrijeme zaštiti stablo od smrzavanja podebljavanjem sloja malča i pokrivanjem mladih sadnica.
Sadnja bagrema
Kod sadnje bagrema, ključan je prethodni odabir mjesta rasta stabla. Ako je mjesto dobro izabrano, gotovo nikakva naknadna njega i briga oko stabla neće biti potrebna. Bagrem se može saditi iz sjemena ili sadnice golog korijena. Sadnja sadnice je češća metoda, osobito ako se sadi pojedinačno stablo.
Sadnja sjemena
Sjeme bagrema može se prikupiti u prirodi od samoniklih stabala. Pri tome je potrebno voditi računa da je sjeme dozrijelo. Prije sadnje, sjemenke se mogu skarificirati, što se može napraviti tretmanom vrućom vodom ili trljanjem brusnim papirom. Kod upotrebe brusnog papira, potrebno je trljati sjeme dok se ne primjeti bijela mrlja na sjemenu koja ukazuje na to da je tvrda vanjska ljuska sjemenke istrošena. Zatim se sjeme namoči u vodu na period od 24 sata kako bi se skratilo vrijeme klijanja.
Kod skarifikacije vrućom vodom se sjeme namače u šalici vruće (ne vrele) vode na period od 24 sata dok ne nabubri. Nakon skarifikacije, sjeme se sadi u vlažnu zemlju, u posude, na dubinu od 2 cm. Ako je pravilno odrađena skarifikacija, sjeme će proklijati unutar nekoliko dana. Sjeme klija na temperaturi od 15 - 20°C. Proklijale biljke se u posudama uzgajaju dok ne razviju nekoliko pravih listova, nakon čega se presađuju na otvoreno, na trajno mjesto.
Sadnja sadnice
Sadnice bagrema se mogu nabaviti u vrtnim centrima ili se mogu uzeti ispod matičnog stabla koji se razmnožava tjerajući nove mlade "sadnice". Sadnice golog korijena je najbolje saditi u jesen, kako bi se kvalitetno ukorijenilo do nve vegetacijske sezone, odnosno do proljeća. Prve zime je potrebno sadnicu zaštiti od mraza, ako postoji opasnost od smrzavanja. Prije sadnje je potrebno ukloniti korove i okopati tlo, ako je teške teksture.
Prilikom sadnje, potrebno je iskopati rupu malo veću od dužine korijena, zatim posaditi sadnicu i umetnuti organski gnoj ili kompost. Sadnica se zatrpa sa zemljom i dobro zalije. Ako se sadi više sadnica, idealni razmak između sadnica bagrema je 1 - 2 m. Potrebno je ukloniti korove i okopati tlo. U prvoj godini bagrem može narasti do 1 m visine, a cvate nakon 4 - 6 godina.
Kalemljenje
Bagrem se može kalemiti ili cijepiti na druge biljke kako bi se kombinirale željene karakteristike ili poboljšao uzgojni uspjeh. Međutim, važno je napomenuti da ovo nije česta praksa, iako je teorijski moguće. Kalemljenje bagrema obično se provodi metodom pupoljčanja ili cijepanja. Pupoljak ili reznica s sortom bagrema koja se želite očuvati (podloga) presađuju se na mlado stablo ili korijenje drugog bagrema (podloga). Međutim, kalemljenje bagrema može biti izazovno jer bagrem ima tendenciju stvaranja podanka (izdanak iz korijena), koji može izrasti iznad kalema i preuzeti dominaciju. Također, bagrem nije uvijek kompatibilan s različitim podlogama, što može otežati uspjeh kalemljenja.
Kalemljenje bagrema također uključuje presađivanje dijela stabla (cijepa) na drugu biljku (podlogu). U slučaju bagrema, postoji mogućnost da se cijep presadi na drugu sortu bagrema ili čak na drugo drvo iz porodice mahunarki (Fabaceae). Međutim, zbog prirode rasta bagrema i razlika u kompatibilnosti, uspjeh cijepljenja bagrema na druge biljke može biti ograničen.
Uzgoj u vrtu
Bagrem je korisna vrsta za vrt zbog svoje sposobnosti da fiksira dušik, čime obogaćuje tlo. S obzirom da krošnja nije gusta, ispod bagrema se mogu i saditi neke druge vrtne kulture. Ipak, treba biti na oprezu i ne dopustiti da se mladi korijenovi izboji ne rašire previše, zbog čega ih je potrebno rezati. Bagrem je drvo koje vrlo brzo raste te se na otvorenom može saditi u svru vjetrobrana, zaštitnog pojasa i sjene te skloništa za životinje na šumskim ili drugim pašnjacima. Osim toga, bagrem je vrlo korisno imati u vrtu zbog toga što je za vrijeme cvatnje privlači velik broj pčela i drugih oprašivača koje svaki vrtlar uvijek rado vidi u svom vrtu.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj bagrema u stakleniku nije česta praksa, osim ako se ne uzgajaju mlade sadnice u području gdje niske zimske temperature i mrazno razdoblje može potrajati. Bagrem je potrebno što prije presaditi na otvoreno i osunčano mjesto.
Uzgoj u posudama
Bagrem se uglavnom ne uzgaja u posudama, zbog velikog i razgranatog korijena koje vrlo brzo preraste posude. Osim toga, bagrem je više prilagođen na vanjske uvjete. U posudama se može uzgajati privremeno, kada se stablo uzgaja iz sjemena. Posudu je tada potrebno držati na sunčanom mjestu, uz redovno zalijevanje kada se zemlja osuši. Temperatura zraka ne bi trebala biti veća od 20°C, a važno je i da se posuda nalazi na prozračnom mjestu gdje se ne zadržava vlaga u zraku.
Održavanje nasada
Održavanje nasada ili pojedinačnih stabala bagrema je važno u kontekstu nekontroliranog širenja mladica. U tom slučaju, potrebno je kositi i rezati sve mladice koje su viška, kako ne bi došlo do prekomjernog rasta. Održavanje podrazumijeva i pravovremeno suzbijanje štetnika i bolesti koje se mogu pojaviti, redovno zalijevanje za vrijeme sušnih mjeseci, uklanjanje suhih grana te održavanje uzgojne forme ako se bagrem uzgaja kao živica.
Održavanje i njega
Stabla bagrema u pravilu ne zahtijevaju posebno održavanje. Najčešća mjera održavanja koja se može provesti je rezidba, ako se želi postići određena forma krošnje. Druga mjera održavanja podrazumijeva uklanjanje suhih i eventualno bolesnih grana te uklanjanje mladica koje se mogu prekomjerno razviti.
Zalijevanje
S obzirom da bagrem preferira srednje vlažno i drenirano tlo, potrebno je biti pri oprezu kod zalijevanja. Najveće potrebe za zalijevanjem bagrem ima nakon što se posadi. Tada je potrebno češće zalijevati kako bi došlo do kvalitetnog zakorjenjivanja. Tijekom prve vegetacijske sezone tlo treba biti umjereno vlažno, ali ne premokro. Odrasla stabla su umjereno tolerantna na sušu te će im dobro doći dodatno zalijevanje tijekom dužih sušnih razdoblja. U normalnim vremenskim uvjetima obično dobivaju dovoljno vode iz okoline. Također, kako bi se tlo zadržalo vlagu za vrijeme sušnih razdoblja, dobro je stablo malčirati sa organskim malčem.
Gnojidba
Bagrem ima niske zahtjeve za gnojidbom, zbog toga što je to biljka koja je sposobna fiksirati dušik iz atmosfere. Prilikom sadnje ili presadnje se preporuča u sadnu rupu pognojiti sa organskim gnojivom - kompostom ili humusom iz obližnje šume. Prihrana uglavnom nije potrebna. Ako je pH tla neuravnotežen i nepovoljan, može se obaviti gnojidba amonijevim gnojivom.
Razmnožavanje
Ova vrsta se širi vegetativnim putem - podzemnim izbojcima ili izdancima. U nekim slučajevima prekomjerno razmnožavanje bagrema može predstavljati problem, pri čemu treba rast novih mladica ispod stabla držati pod kontrolom. Može se razmnožavati i generativnim putem, sjemenom. Za sadnju pojedinačnog stabla u vrtu, lakše je razmnožiti biljku putem izdanaka.
Presađivanje
Nakon što mlada biljka naraste na visinu od minimalno 1 m, potrebno je presaditi na otvoreno. Presadnja se vrši u proljeće. Potrebno je iskopati duboku i široku sadnu rupu u koju će se sadnica presaditi. Pri presadnji, dno rupe treba dobro zaliti i pognojiti organskim gnojivom ili kompostom.
Pomlađivanje
Potreba za pomlađivanjem bagrema ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući njegovu starost, zdravlje i željeni estetski ili funkcionalni cilj. Općenito, bagrem je dovoljno otporan i dugovječan da ne zahtijeva često pomlađivanje kao neke druge vrste drveća. Međutim, u nekim slučajevima, pomlađivanje može biti korisno. Ako se primijete znakovi bolesti, štetnika ili propadanja, pomlađivanje može biti potrebno kako bi se održala vitalnost i otklonili problemi, a uključuje uklanjanje oštećenih ili mrtvih grana, orezivanje ili čak obnavljanje cijelog stabla ako je stanje ozbiljno.
Prorjeđivanje
Kod bagrema se prorjeđuju grane koje su viseće i suhe i to u fazi mirovanja biljke, na jesen i u zimu. Ako je potrebno, krošnja se može i drastično prorijediti, kako bi stablo održalo željeni oblik te kako bi se unutarnje grane imale više svjetlosti.
Rezidba
Stabla se mogu orezivati i održavati u veličini grma tako da se svake 2 - 3 godine odrežu do zemlje. Rezidbu je najbolje obaviti na jesen, nakon što lišće otpadne. Proljetnu rezidbu se preporučuje izbjegavati. Osim što se režu grane koje pregusto rastu, mogu se rezati i trnovi na granama koji onemogućavaju berbu cvijeta ili ploda. Stablo bagrema se može održavati i u formi grma, pri čemu treba rezidbu vršiti svake 2 - 3 godine, režući grane do razine zemlje. Režu se i mrtve, bolesne ili oštećene grane. Grane koje se dodiruju i međusobno oštećuju se mogu također orezati, na način da se ukloni slabija grana.
Zaštita od vjetra
Važno je napomenuti da se bagrem može prilagođavati različitim uvjetima rasta, uključujući i vjetrove. Uobičajena praksa je da se bagrem ne zaštićuje posebno od vjetra osim u određenim okolnostima. Ako postoje brige ili sumnje, preporučuje se konzultacija s lokalnim stručnjacima za drveće ili vrtlarima kako bi se dobile specifične preporuke prilagođene području sadnje i uvjetima rasta bagrema.
Zaštita preko zime
Bagrem je općenito vrlo otporan na hladnoću i mraz. Odrasli i dobro uspostavljeni bagremi obično dobro podnose zimske uvjete bez potrebe za posebnom zaštitom. Međutim, postoji nekoliko iznimaka i situacija kada je zaštita bagrema od mraza korisna, a odnosi se na zaštitu mladica. U prvih nekoliko zima nakon sadnje, može biti korisno pružiti neku vrstu zaštite, poput omatanja stabla u zaštitni materijal poput agrotekstila ili korištenja biljnog malča oko korijenske zone kako bi se održala toplina i zaštitila od mraza.
Bolesti
Bagrem je otporna vrsta i u našim krajevima su rijeko uočene značajne bolesti, za razliku od Sjeverne Amerike. Najčešće bolesti bagrema su uzrokovane parazitskom gljivom (Phellinus robiniae) i virusom (Chlorogenus robiniae) koji uzrokuje bolest nazvnu srčana trulež.
Parazitska gljiva
Ova parazitska gljiva (lat. Phellinus robiniae), još nazivana polipora, je gljiva iz porodice Hymenochaetaceae. Usko je povezana sa bagremovim skakavcem koji, stvarajući tunele u kori stabla, potpomaže infekcije ovom parazitskom gljivom. To je žilava, višegodišnja gljiva koja ima smeđi do crnkasti, ispucali i izbrazdani klobuk i smeđu površinu pora koja poprima različite nijanse iz različitih kutova gledanja.
Parazitira na kori živih stabala iz roda Robinia, a također je i saprofit na mrtvom drvetu bagrema. Klobuk je do 40 cm u promjeru i 20 cm dubok, polukružan, bubrežast, spljošteno-konveksan, s godinama postaje ispucan i koncentrično izbrazdan, smeđe do tamno smeđe ili crne boje. Također raste na raznim drugim šumskim stablima kao što je hrast i bukva. Spore ostavljaju smeđe pruge na stablu ispod gljive. Može se mehanički odstraniti, a mogu se upotrijebiti i jača kemijska sredstva.
Srčana trulež
Srčanu trulež uzrokuje virus Chlorogenus robiniae. Bolest uzrokuje trulež bagremove kore te uzrokuje smanjenje otpornosti stabla na vanjske nepovoljne uvjete. Trulež srca je jedina značajna bolest koja pogađa bagrem - uzrokuje izrasline u obliku metle, zbog čega se još naziva i bolest vještičje metle. U južnim Apalačima ovaj virus je uzrokovao drastično truljenje stabala bagrema, a u pojedinim dijelovima SAD-a se ne preporuča sadnja bagrema zbog visoke smrtnosti uzrokovane ovim virusom. Mala je vjerojatnost da će pojedinačno stablo bagrema u vrtu biti napadnuto ovim virusom, osobito u hrvatskim krajevima.
Štetnici
U šumskim sastojinama, zbog visoke otpornosti i bioraznolikosti, bagrem nije često i intenzivno napadnut od strane štetnika. Ipak, ovisno o ekološkim i vremenskim uvjetima, mogući su napadi bagremovog skakavaca i moljca.
Bagremov skakavac
Ova je vrsta često uzrok brzog opadanja populacije u plantažnim nasadima bagrema. Obično su napadnuta starija stabla, dok kod stabala mlađih od 10 godina nisu zabilježeni intenzivni napadi. Smatra se da je skakavcima potrebna izbrazdana kora starijih stabala za polaganje jaja, zbog čega mlada stabla sa glatkom korom nisu napadnuta.
Nakon što se skakavci izlegnu, hiberniraju unutar kore tijekom zime. Na proljeće ličinke u kori stabla počinju bušiti tunele, a dugi su oko 10 cm i široki 7 mm. Takvi probušeni tuneli predstavljaju opasnost jer su primarno mjesto infekcije vjetrom nošenih spora gljivice Phellinus robiniae. Posljedica infekcije i napada je osjetljivost stabla na vjetar koji lako uništi stabla. Osim kore, skakavci uništavaju i krošnju. Ovaj štetnik je uništio velike šume bagrema u SAD-u, a može se suzbiti proizvodom karbarilom koji se primjenjuje jednokratno, kada su odrasle jedinke najaktivnije - u kolovozu i rujnu.
Moljac
Moljac (lat. Ecdytolopha insiticiana) koji napada bagrem pripada porodici Tortricidae. Najznačajnije štete od ove vrste su zabilježene u Sjevernoj Americi. Moljac ima raspon krila 20 - 25 mm. Odrasle jedinke se mogu uočiti u pokretu od svibnja do kolovoza. Ženke polažu jaja na izdancima bagremovog drva. Larve prolaze kroz sedam stadij, a posljednja generacija prezimljuje u spljoštenim čahurama izgrađenim u lišću. Kukuljenje se događa u proljeće. Štete na bagremu uzrokuju larve ovog moljca koje buše tunele u stabljikama te se hrane unutrašnjom korom, izdancima iz panjeva i mladim granama.
Upotreba bagrema
Bagrem se koristi u razne svrhe, a najčešće se koriste cvijet i list, dok je kora otrovna i može uzrokovati trovanja kod ljudi i životinja, zbog čega je kod upotrebe potrebno biti na oprezu. Cvjetovi sadrže spoj robinin, akacin, bikrobin, bikvercitin i eterično ulje. Kora, sjemenke i listovi sadrže razne flavonoide, vitamin A i C i tanine i otrovne albumine robin i fazin koji su odgovorni za uzrokovanje pospanosti, grčeva i povraćanja.
Berba
Od biljnih organa najčešće se bere cvijet i list bagrema. Cvijet se bere neposredno prije otvaranja, odnosno u svibnju. Listovi se beru dok su još mladi, u proljeće. Berba se obavlja ručno, a idealno vrijeme za berbu je u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Prilikom berbe poželjno je nositi zaštitne rukavice, zbog velikog broja trnja na granama bagrema.
Skladištenje
Cvjetovi bagrema nemaju mogućnost dugog skladištenja te se trebaju upotrijebiti što prije nakon berbe. Ako se koriste za izradu sirupa ili marmelade, najbolje ih je upotrijebiti odmah, kao i za recept pohanih cvjetova (kao i kod cvjetova bazge). Ako se cvjetovi koriste za čaj, mogu se prethodno sušiti, na tamnom i prozračnom mjestu umjerene temperature. Listovi koji se upotrebljavaju za razne pripravke se mogu skladištiti dok se ne osuše ili se mogu upotrijebiti u svježem stanju.
Kulinarstvo
Jestivi su cvjetovi bagrema. Ipak, zbog navedenih spojeva treba biti oprezan pri konzumaciji i ne konzumirati velike količine. Mogu se obraditi pohanjem, što im daje ugodan i mekan okusa, kao i kod pohanih tikvica. U cvjetovima se nalazi 40 mg vitamina C, a u jednom nektaru cvijeta ima 2 mg šećera. Mahune sadrže oko 15% bjelančevina, 6% masti, 22% ugljikohidrata a sjemenke sadrže 38% bjelančevina, oko 13% masnog ulja.
Sjemenke bagrema su također jestive u umjerenim količina - imaju blago kiseli okus i potrebno ih je prije konzumacije skuhati, nakon čega se mogu pržiti i koristiti kao nadomjestak kavi ili kao dodatak brašnu. Od cvjetova se radi i marmelada i vino, kod nas su najpoznatiji recepti sirup i čaj od bagremovih cvjetova, a široko se koristi i bagremov med koji je svijetao, staklasto proziran, slabog mirisa i ugodnog, blagog okusa. Zbog visoke koncentracije fruktoze, može godinama nekristalizirati.
Kozmetika
Bagrem se u kozmetici koristi kao sastojak uljnog seruma koji sadrži hranjive ekstrakte sjemenki bagrema. Koristi se protiv akni, tako što se serum dodaje u hidratantnu kremu ili ulje za lice. Zbog visokog sadržaja vitamina, esencijalnih masnih kiselina i drugih fitonutrijenata, bagrem se u kozmetici koristi za postizanje čvršće i elastičnije kože.
Medicina
Kora, listovi i cvjetovi bagrema se koriste u ljekovite svrhe. Koristi se za liječenje gastritisa, povišene kiseline, čira na želucu. Ljekoviti pripravci od mladih listova izazivaju jače lučenje žuči, a čaj od cvjetova bagrema se koristi kao lijek protiv grčeva u trbuhu te za lakše iskašljavanje. U homeopatiji se cvjetovi bagrema upotrebljavaju kao lijek protiv tegoba koje su posljedice prevelikog lučenja želučane kiseline, kod migrene i neuralgije ličnog živca.
Gospodarstvo
Bagremovo drvo je vrlo cijenjeno u drvnoj industriji - drvo je kvalitetno, čvrsto, otporno na truljenje, teško i tvrdo. Od bagremovog drva izrađuje se namještaj i razni drugi stolarski predmeti. Osim toga, upotreba bagrema u šumarstvu je vrlo raširena - bagrem je šumska vrsta kojom se pošumljavaju opožarena područja, a služi i kao vrsta koja štiti od erozije tla.
Pošumljavanje
Bagrem je jedna od najčešćih vrsta drveća koja se u Europi posljednjih par desetljeća koristi za pošumljavanje područja stradalih u požaru.
Brzorastuća stabla koja dobro uspijevaju u našoj regiji: bor, breza, divlji kesten, duglazija, javor, jasika, jela, jorgovan, paulovnija, platana, smreka, topola, vrba.
S obzirom na to da navedene vrste stabala uspijevaju u različitim klimama i imaju drugačije uvjete uzgoja, savjetuje se odabrati vrstu koja odgovara području na kojem se sadi.
Zanimljivosti
Bagrem potječe iz Sjevernih Američkih Država, odakle je donesen u Europu i Aziju. Iz SAD-a je prenesen 1601. godine, a prenio ga je francuski vrtlar Jean Robin, po kojem je ova vrsta dobila latinski naziv. Danas se u nekim područjima SAD-a i Europe smatra invazivnom vrstom, zbog velike otpornosti i brzog razmnožavanja putem izdanaka.
Ime "Pseudoacacia" dolazi od grčkih riječi "ak" (oštar) ili "ake" (trn), što upućuje na trnovite grane, dok riječ "pseudo" označava sličnost bagrema sa pravom akacijom, odnosno mimozom.
Bagrem je prva šumska vrsta koja je unesena iz Sjeverne Amerike u Europu.
Stabla bagrema u nizinama i na plodnom zemljištu daju puno više nektara nego stabla u višim predjelima. Na 1 ha bagremove šume, pčele mogu dnevno sakupiti 15 kg nektara, a ukupni prinos meda po košnici može iznositi i do 70 kg.
Bjelogorično drveće
Bagrem je jedna od brojnih vrsta bjelogoričnog drveća. Ono što je svim vrstama zajedničko je to što im lišće, koje se pojavljuje u proljetnim mjesecima, tijekom jeseni mijenja boju iz zelenih nijansi u tople crvene, žute, narančaste ili smeđe tonove. S obzirom na to da lišće prije zime otpada sa stabala, ovu vrstu drveća još nazivamo i listopadnim drvećem.
Bjelogorično ili listopadno drveće razlikuje se po visini koju može doseći, kori drveta, obliku krošnje, obliku listova, tipu korijena, izgledu plodova i cvjetova itd. Većina ovog drveća u proljeće cvjeta mirisnim cvjetovima koji privlače kukce i na taj se način oprašuju. Iz oprašenih cvjetova razvijaju se plodovi koji su kod nekih vrsta bjelogoričnog drveća jestivi, a kod nekih nisu.
Osim bagrema, vrste koje su najzastupljenije na našim prostorima su hrast lužnjak i kitnjak, topola, divlji kesten, grab, jasen, lipa, bazga, bukva, divlja trešnja, jablan, platana, lijeska, pitomi kesten, javor, joha, breza, brijest, vrba te stabla raznih voćaka.
Foto: valtercirillo / Pixabay
Odgovori