Grah (lat. Phaseolus vulgaris L.) je jednogodišnja zeljasta biljna vrsta koja pripada porodici mahunarki (Fabaceae) koju dijele sa graškom, sojom, kikirikijem, bobom, rogačem, bagremom te ukrasnim vrstama albicijom, mimozom i akacijom.
Jedna je od najznačajnijih povrtnih kultura u ljudskoj prehrani zbog velike nutritivne i energetske vrijednost, a vrijedan je i izvor hranjivih tvari, posebice bjelančevina i ugljikohidrata.
Potječe iz Južne Amerike gdje se uzgajao prije 4.000 godina. U 16. stoljeću donesen je u Europu, a iz nje se širi i na druge kontinente. Rasprostranjen je na vrlo velikom području zbog svoje prilagodljivosti na različite vremenske uvjete. Tako ga možemo pronaći u tropskom, kontinentalnom i umjerenom klimatskom području.
Grah se uzgaja radi ploda - mahune ili zrna - sjemena. Korijen graha je vretenast i razgranat s velikim brojem korijenovih dlačica. Nadzemni dio je razgranata stabljika zelene boje čija visina ovisi o sorti. List graha je građen od tri liske koje se nalaze na istoj stabljici, a listovi se razlikuju po veličini i obliku koji ovisi o sorti graha. Cvjetovi se nalaze u pazuhu lista na kratkim peteljkama.
Plod graha je mahuna koja može biti raznih oblika - plosnata, poluplosnata, poluduga, duga, srpasta, valjkasta, sabljasta; a veličinom kratka, duga i poluduga te bojom svijetlozelena, tamnozelena, zelena s ljubičastim pjegama ili prugama, svjetlo žuta i žuta.
Broj sjemenki u mahunama graha ovisi o sorti, najčešće 2 - 9 sjemenki po mahuni. Sjemenke mogu biti ovalne, okrugle, eliptične ili cilindrične, a boja može biti siva, smeđa, bijela, crna ili šarena. Kad se uzgaja zbog sjemena, s berbom se čeka dok grah ne dostigne tehnološku zrelost te se takav može koristiti za reprodukciju i konzumaciju.
Srodnici
Vrste graha
Podjela graha može biti izvršena prema tome formiraju li mahune "konce", odnosno prema tome koji se dio stabljike koristi za prehranu. Tako razlikujemo grah zrnaš i grah mahunar.
Grah zrnaš
Grah zrnaš u unutrašnjosti ploda (mahune) ima celulozne niti i čvrsti pergamentni sloj. Ovi kultivari se najčešće koriste za sjetvu na manjim gospodarskim površinama i to uz rubove parcela gdje se uzgaja kukuruz. Na južnim područjima sjetva se vrši krajem ožujka ili početkom travnja, a u sjevernim mjesec dana kasnije (krajem travnja ili početkom svibnja). Ne voli kisela tla zbog čega je potrebna kalcifikacija, a u tlima koja su jako vlažna, sjeme može propasti. Preferira zagrijana tla na kojima brže niče i manje je podložan bolestima.
Na isto tlo se može saditi tek 4 ili 5 godina nakon prvogodišnje sadnje, najbolje iza okapavina, a treba izbjegavati sadnju na tlu gdje je prethodno bio posađen kukuruz zbog korištenih herbicida za vrijeme uzgoja kukuruza.
Za sadnju koristite dobro propusno i plodonosno humusno tlo s puno vapna, a s obzirom na to da se na korijenu razvijaju simbiotske bakterije, gnojidba stajskim gnojivom nije potrebna. Sije se u razmake između 50 - 60 cm, razmak između zrna treba biti 10 cm, a dubina sjetve 3 - 5 cm.
Kultivari niskog graha zrnaša
Najidealnija sorta za uzgoj u plodosmjeni. Ne poliježe se, nema lozice i ima visoku stabljiku od 60 - 70 cm. Na građi ovog kultivara mahune rastu na gornjem dijelu stabljike što doprinosi smanjenju gubitaka prilikom kombajniranja ili košnje. Razlikuju se po obliku, boji i krupnoći zrna. Više se cijene krupnija zrna obojane pokožice i koja teže 300 - 400 g te bijela zrna jer zadržavaju boju pri dužem skladištenju. U Slavoniji se najčešće uzgajaju žutozeleni ekotipovi, a u okolici Zagreba šareni grah Trešnjevac.
Kultivari visokog graha zrnaša
Najviše se uzgajaju uz kukuruz, a ovdje spadaju kultivari od kojih se koristi mlado zrno i za tu namjenu se više cijene krupne sorte s tamnijim prugama i obojanog sjemena. Podvrste se dijele prema boji i krupnoći zrna, a najpoznatije su Ognjeni jezik i visoki Trešnjevac.
- Ognjeni jezik - rana sorta čija je stabljika niska (50 - 60 cm), snažna i vrlo rodna. Mahuna je crveno-šarene boje koja sadržava 5 - 6 zrna krem bijele boje prošarane crvenom.
- Trešnjevac - srednje rana sorta koja ima visoku stabljiku (180 - 190 cm) koja je bujna i rodna. Mahuna je crveno-šarene boje sa 6 - 7 zrna crveno-prošarane boje.
Grah mahunar
Zahvaljujući visokim vrijednostima i udjelu biljnih bjelančevina grah mahunar je sorta koja je najvrijednija u prehrani. Ima razgranat i vretenast korijen s velikim brojem sitnih dlačica. Visinom može narasti od 60 - 130 cm, ovisno o podvrsti, a plod je mahuna. Liske graha mahunara su srcolike, a list složen. Cvijet može biti ljubičaste ili bijele boje. Grah mahunara nema pergamentni sloj ni celulozne niti.
Uzgoj nije jednostavan jer ima posebne zahtjeve za toplinom - optimalna temperatura za sadnju bi trebala biti 20 - 23°C, dok bi za vrijeme perioda vegetacije temperaturu trebalo prilagoditi 18 - 25°C, a u vrijeme cvatnje ne bi smjela biti viša od 30°C.
S obzirom na to da ima dubok korijenski sistem, zahtijeva umjereno navodnjavanje i zalijevanje, a tlo slabo kiselo (pH 6,5 - 7,5), vodopropusno i drenirano kako bi voda mogla slobodno otjecati.
Sjetva graha mahunara se vrši na kontinentalnim područjima u travnju (minimalna temperatura tla mora biti 10°C), a u mediteranskom području se sjetva može vršiti ranije. Koriste se pneumatske sijačice s razmakom reda između sjemena od 5 cm te međurednog razmaka od 50 cm. Sije se na dubinu od 5 cm, a ovisno o krupnoći sjemena i podvrsti, na 1 ha je potrebno 80 - 100 kg sjemena.
Kultivari niskog graha mahunara
Okruglog presjeka mahuna, žute ili zelene boje. Konzerviraju se cijele mahune, a krupnije sorte se režu na dužinu 3 - 4 cm. Kultivari su obično visoki 40 - 60 cm, sa stabljikom koja se grana na 3 - 5 grana. Prema tehnološkoj zrelosti i dužini vegetacije dijele se na rane i kasne kultivare, a najveće razlike su u veličini, boji i obliku mahuna, tako ih dijelimo na kultivare zelenih i kultivare žutih mahuna.
Kultivari zelenih mahuna
Najviše se traže i uzgajaju za daljnju preradu te su ovalnog ili okruglog presijeka. Kultivari koji imaju duže mahune (do 18 cm) režu se poprijeko i daju veće prinose. Kultivari kratkih mahuna (do 10 cm) koriste se za konzerviranje.
Kultivari žutih mahuna
Rjeđe se uzgajaju za konzervaciju, a nakon smrzavanja blijede i postaju gotovo bijele boje. Konzerviraju se sterilizacijom i prednost se daje kultivarima bijelog sjemena
Kultivari visokog graha mahunara
Namijenjeni su uzgoju za prodaju u svježem stanju. Imaju duže razdoblje berbe i veću rodnost, a za uzgoj im je potrebno osigurati dodatnu potporu što iziskuje veća ulaganja. Idealni su za uzgoj u zatvorenim prostorima, a prednost se daje zelenim i žutim mahunama, ovalnog ili okruglog presjeka.
Sorte graha namijenjene proizvodnji za plasiranje na tržište:
Musica F1
Rana sorta s visokom stabljikom i dugačkim zelenim mahunama (21 - 25 cm). Sjeme je bijele boje, a dužina vegetacije traje otprilike 60 dana. Uzgaja se na otvorenom ili zatvorenom za upotrebu u svježem stanju. Otporna je na virus mozaika mahune.
Hystyle F1
Srednje rana sorta niskog graha mahunara koja daje visok urod, a može se koristiti za svježu potrošnju i preradu zahvaljujući odličnoj kvaliteti mahuna. Zelene je boje s mahunom dužine 14 cm. Odlična je sorta za uzgoj na visokim temperaturama zbog čega je idealna za uzgoj u zatvorenim i zaštićenim prostorima. Sjeme je bijele boje, biljke su prilagođene mehaniziranoj berbi, otporne na polijeganje i bujne. Također je otporna na virus mozaika mahune.
Fruidor F1
Pogodan za upotrebu u svježem stanju, žuti je grah mahunar sa sjemenom smeđe boje. Odlično podnosi niske temperature zbog čega je idealan za ranije sjetve.
Forum
Bujnog rasta, Forum je srednje rana sorta kojoj se mahuna formira na vrhu biljke što joj omogućuje mehaniziranu berbu. Mahune su ravne i tamnozelene boje, dužine 13 - 14 cm, promjera 7 - 10 mm i okruglog presjeka. Namijenjena je daljnjoj preradi toplom obradom ili zamrzavanjem na prethodno izrezane komadiće.
Echo
Echo je rana sorta koja ima ravne i okruglo plosnate mahune voštano žute boje. Promjer mahune pri tehnološkoj zrelosti je otprilike 8 mm, a dužina oko 14 cm. Prilagođena je mehaniziranoj berbi.
Presenta
Presenta je srednje rana sorta sa srednje zelenim mahunama dužine 14 - 16 cm i okruglog presjeka. Biljke su bujne i čvrste prilagođene mehaniziranoj berbi, a uzgoj je namijenjen konzerviranju u izrezanom obliku.
Nerina
Srednje kasna sorta graha s tamnozelenim mahunama dužine 13 - 14 cm i okruglog presjeka promjera otprilike 9 mm u tehnološkoj zrelosti. Namijenjena je konzerviranju u rezanom obliku.
Elerna
Kasna sorta s ravnim i tamnozelenim mahunama promjera 6 - 8 mm, dužine 10 - 11 cm i okruglog presjeka. Namijenjena je konzerviranju u cjelovitom obliku.
Groffy
Rana sorta sa srednje velikim zelenim mahunama dužine 12 - 13 mm i prilagođena mehaniziranoj berbi. Uzgoj je namijenjen konzerviranju u rezanom obliku.
Fesca
Fesca je srednje rana sorta sa tamnozelenim mahunama dužine otprilike 15 cm i okruglog presjeka. Iznimno je otporna na visoke temperature i sušu. Namijenjena je preradi i zamrzavanjem u rezanom obliku, konzerviranjem rezanih ili cijelih i obradi toplom preradom.
Starozagorski
Od niskih ranih sorti najčešće se uzgaja sorta Starozagorski. To je stara europska sorta sa zelenim mahunama čija biljka raste do 60 cm. Sorta je velikog uroda i plosnatih mahuna koje su duge do 15 cm a zriju oko 50 dana. Sjeme je crne boje.
Uzgoj graha
Grah ima velike potrebe za toplinom, no zahvaljujući kratkim vegetacijskim prilikama moguće ga je uzgajati u širokom rasponu klimatskih uvjeta.
Tlo
Grah najbolje raste na dubljim tlima mrvičaste strukture, slabo kisele do neutralne reakcije. Treba biti posebno oprezan s izborom tla, jer je grah osjetljiv na kisela tla. Za rani grah je bolje izabrati lakša tla, jer su toplija, dok se za kasniju žetvu preporučuju teža tla, jer duže zadržavaju vlagu.
Razmak između redova graha mora biti 50 cm, a unutar reda 5 - 6 cm te se sjeme sije na dubinu od 4 - 5 cm.
Klima
U početnoj fazi razvoja grah ima veliku potrebu za temperaturom. Sjeme graha počinje klijati na temperaturi od 8 - 10°C, dok je optimalna temperatura u fazi klijanja 18 - 22°C. Mlade biljke su osjetljive na hladnoću i niske temperature te se smrznu kod temperatura -3 - 1°C. Postoje sorte koje mogu podnijeti nižu temperaturu, ali samo na kraće razdoblje.
Optimalna temperatura u periodu pupanja cvjetova i cvatnje graha je između 20 - 25°C, dok najniža ne bi trebala biti ispod 15°C, a najviša ne bi smjela prelaziti 30°C. Kako niske, tako i visoke temperature mogu negativno djelovati na oplodnju cvjetova te može dovesti do opadanja cvjetova nakon oplodnje i do razvoja zakržljalih mahuna.
Još jedan važan čimbenik u početnoj fazi razvoja graha je i svjetlost. Grah ima veliku potrebu za svjetlošću te i najmanje zatamnjenje dovodi do izduženosti biljaka, a za posljedicu imaju slabiji prinos.
Vrijeme sadnje
Naidealnije vrijeme za sadnju je kad se tlo na dubini od 8-10 cm zagrije na 10-12°C, krajem travnja ili početkom svibnja, dok se u južnijim područjima s višim temperaturama može posaditi i ranije.
Jako je osjetljiv na mraz, pa prije sjetve treba biti siguran da je prošla opasnost od proljetnog mraza.
Slaganje kultura
Grah se na istoj površini može saditi tek nakon 5 godina, a najbolje pretkulture za grah su žitarice, kupusnjače, rajčica i krumpir, dok bi se trebala izbjegavati sjetva na površini na kojoj se prethodno uzgajao kukuruz.
Zbog kratke vegetacije grah mahunar je dobra pretkultura za skoro sve biljne kulture (npr. vrbovica) i može se uzgajati kao postrni usjev nakon graška ili ječma. Rano napušta tlo, a zahvaljujući vezivanju iz zraka, nakon njega tlo je dobro opskrbljeno dušikom.
Niske sorte graha ne trebaju uzgoj u gredicama i preporučuje se sadnja uz biljke koje se sporije razvijaju kao što su cvjetača, kovrčavi kelj, kelj pupčar, kelj i kupus.
Također su mu dobri susjedi crni korijen, rukola, rotkvica, šparoga, špinat, radič, matovilac, dinja, lubenica, patlidžan, crvena cikla, celer, krastavac, korabica, kineski kupus, endivija, crna rotkva, tikvice, tikva (bundeva, hokaido i butternut), brokula i blitva.
Izbjegavajte sadnju graha s kulturama kao što su slatki komorač, paprika, vlasac, luk ljutika, češnjak i poriluk.
Faza mirovanja
Faza mirovanja kod graha je period u razvoju biljke graha kada biljka ne raste i ne cvjeta. Ova faza je potrebna za normalan razvoj i produktivnost biljke. Javlja se u različitim vremenskim razdobljima ovisno o vrsti graha i klimatskim uvjetima. Uglavnom se javlja u hladnijim mjesecima, kada su dani kraći i temperature niže. Ova faza se javlja kod većine vrsta graha koje su podrijetlom iz Europske i Sjeverne Amerike.
U tijeku faze mirovanja, biljka graha ne treba hranjivu podlogu i zalijevanje, jer se u prebacuje u stanje "spavanja" i gubi svoju aktivnost. Nakon faze mirovanja, biljka će se ponovno aktivirati i početi rasti kada se poveća količina svjetla i temperature. Ova faza je važna za normalan razvoj biljke i produktivnost, jer bez nje biljka bi se ubrzano istrošila i produktivnost bi bila smanjena.
Sadnja graha
Grah se uzgaja za proizvodnju krmnog bilja za stoku, kao i za proizvodnju sjemena. Također se može saditi kao zeleno gnojivo kako bi se poboljšala kvaliteta tla. Sjetva graha ovisi o području na kojem će se grah uzgajati.
Sadnja sjemena
Sve sorte graha za veće uzgoje sade se direktnom sjetvom iz sjemena. Za mehaniziranu sjetvu koriste se posebne sijačice za grah koje postavljaju sjeme na određene dubine i razmake.
U redove se mogu sijati sorte niskog graha i to na razmak od 3 - 5 cm biljke od biljke i 40 - 50 cm red od reda. Imajte na umu da neki strojevi za berbu imaju razmake od 25 cm između redova i 20 - 27 zrna na 1 m. Poluvisoke i visoke sorte zahtijevaju postavljanje žice, kolaca i granja i siju se na razmak od 40x80 cm u kućice ili 40x60 u redove. Za sjetvu u kućice koriste se motika ili sijačica tako da se sije 4 ili 5 sjemenki na dubinu 4 - 5 cm, a za sjetvu u redove sijačica.
Sjeme graha se također može sijati u u dvorede (trake) na razmak od 25 cm između redova i 50 - 60 cm između traka. Zbog teške obrade i bolje vlažnosti u tlu u dvoredima, ne preporučuje se sjetva u veći broj redova u trakama.
Za 1 ha potrebno je 80 - 100 kg sjemena koje se prije same sjetve mora dezinficirati. Za dobre rezultate preporučuje se dezinfekcija preparatima na bazi TMTD. Potrebnu količnu zrna može se izračunati iz gustoće sjetve i mase 1.000 zrna. Na primjer, masa 1.000 zrna može varirati ovisno o sorti i to od 250 - 500 g što utječe na daljnju klijavost sjemena. Računajte na to da se klijavost u prirodnim uvjetima i klijavost u laboratorijskim uvjetima razlikuju od 60 - 80%.
Za bolju klijavost koristi se sjeme prve klase s postotkom klijavosti 90 - 97%, zatim dodatnih 14 - 16% sjemena. Ako se planira sjetva u nepovoljnijim uvjetima, potrebno je računati na to da će postotak nerazvijenih biljki biti 25 - 33% što je znatno više od uobičajene sjetve.
U mediteranskom području grah mahunar (rana sorta) se sije od travnja do kraja srpnja, a visoke sorte oko 20. lipnja, dok se na kontinentalnom području sije od 25. travnja do 15. srpnja. Niskim sortama će trebati 60 - 75 dana vegetacije, dok se visoke sorte siju od kraja svibnja kako bi se mogle obrati do prvog mraza.
Dubina sjetve ovisi o tipu tla. Na težim tlima sjetva se vrši na dubinu od 2,5 - 5 cm, a na lakšim tlima 5 - 7 cm.
Sadnja sadnice
Grah se najčešće na otvoreno sadi iz sjemena jer većina sorti ne tolerira presađivanje sadnica u vrt, no isto tako se mogu kupiti već uzgojene i presaditi ih u vrt na otvoreno. Prije sadnje potrebno je provjeriti je li klijavost dobra i bolesne ili oslabljene sadnice odstraniti. Tlo mora imati najmanje 8°C i biti unaprijed pripremljeno.
Sadnice se sade na otvoreno s korijenskom grudom (ostavljaju se samo 3 najjače biljke), također u redove pazeći na odgovarajuću udaljenost od minimalnih 10 cm. Nakon sadnje, potrebno ih je zaliti. Ako postoji mogućnost od proljetnog mraza, površinu gdje su posađene sadnice potrebno je prekriti folijom.
Kalemljenje
Kalemljenje je metoda uzgoja biljaka koja se koristi za stvaranje hibrida između dva različita roda ili vrsta što se postiže spajanjem biljke koja se koristi kao "majka" sa biljkom koja se koristi kao "otac". U slučaju graha, to se može postići spajanjem biljke koja daje plodove sa biljkom koja daje cvijeće. Kao rezultat, dobiva se hibridna biljka koja ima kombinaciju svojstava obje "roditeljske" biljke.
Međutim, kao i kod graška, kalemljenje graha je proces koji zahtijeva određeno iskustvo i znanje, a uspjeh se razlikuje od biljke do biljke. Grah je biljka sa kompleksnim mehanizmom polinacije te je potrebno iskustvo i znanje kako bi se postigli dobri rezultati.
Kalemljenje graha se može raditi na više načina, uključujući ručno kalemljenje, prirodno kalemljenje i hibridizaciju. Pri ručnom kalemljenju se uzima prašnik iz jednog cvijeta i prenosi se na drugi cvijet. Prirodno kalemljenje podrazumijeva da se prirodno pusti da se grah kalemi, a hibridizacijom se koriste različiti roditelji, koji su odabrani prema specifičnim kriterijima.
Uzgoj u vrtu
Priprema tla za sadnju graha trebala bi započeti skidanjem predusjeva i jesenskim oranjem tla na dubinu od 20 - 30 cm. Obavezna je duboka jesenska brazda i osnovna gnojidba sa zaoravanjem 500 kg/ha NPK 10:30:20. Do sjetve sjemena u proljeće površina tla se održava rahla i čista od korova.
Neposredno prije sjetve treba odraditi početnu gnojidbu s 250 kg/ha NPK 15:15:15 te poprskati tlo s 2l/ha treflana i unijeti ga u tlo s mineralnim gnojivom. Grah ne bi trebalo gnojiti sa stajskim gnojivom, jer korijen graha ima simbiotske bakterije koje koriste dušik iz zraka. On se dodaje samo u početnoj fazi kad bakterije nisu još dovoljno razvijene.
Uzgoj u plasteniku
Sadnja graha u plasteniku zahtjeva određene agrekološke uvjete. Sjeme se prve godine sadi na 70x60 cm, a druge godine 80x70 cm. Prilikom rasta, biljke je u plasteniku potrebno vezati uz potporanj - plastičnim vezivom ili mrežom iznad redova biljaka za horizontalnu žicu na veću visinu (otprilike 2 m) zbog mogućeg većeg prinosa.
Sjetva se planira tako da presadnice graha budu spremne za presađivanje do početka lipnja. Za otprilike 31 - 35 dana, ovisno o godini, biljka će razviti 3 - 4 lista te ih se može presaditi s grudom supstrata. Berba na otvorenom traje otprilike 8 - 10 tjedana, dok u plasteniku traje 8 - 11 tjedana, ovisno o godini i može se planirati u povoljnim klimatskim uvjetima do kraja rujna, dok se u plasteniku može planirati tek 10 - 15 dana kasnije.
Prije početka berbe potrebno je vršiti pinciranje (rezidbu) izboja barem 5 puta u razmaku od 6 - 12 dana, a izboje nepinciranih biljaka usmjeriti za rast na vezivo. Također je potrebno provoditi navodnjavanje i zaštitu od bolesti i štetnika potrebnim preparatima.
U uvjetima kopnene Hrvatske, ljetni uzgoj graha je moguć u zaštićenom prostoru, a povećanje prinosa moguće je očekivati ranijom sadnjom (krajem travnja) i ranijim početkom berbe uz pravovremeno navodnjavanje.
Uzgoj u posudama
Uzgoj u posudama je jednostavniji nego na otvorenom. Za razliku od vremena sadnje kojeg se strogo treba pridržavati kod uzgoja na otvorenom i u vrtu, vrijeme sadnje u posudi je moguće bilo kada jer se posuda može držati u zatvorenom prostoru sve dok ne prođe opasnost od niskih temperatura.
Prije sadnje graha u tegli potrebno je pripremiti tlo pomiješano s gnojivom kako bi bilo dobro prihranjeno, a nakon toga se sadi sjeme graha na dubinu do 5 cm. Ako se želi dobiti više sadnica, moguće je posaditi više sjemenki, ali pripazite da razmak između pojedinog zrna bude minimalno 10 cm.
Posuda se stavlja na mjesto s puno sunca, a ako primijetite da vam uz grah raste i trava, lagano ju počupajte.
Održavanje nasada
U fazi vegetacije nasade treba i okopati kako bi se razbila pokorica te tako osigurao bolji protok vode, ali i kako bi se odstranio korov. Također, nasade je potrebno i plijeviti te provjeravati postoje je znakovi bolesti ili štetočina. Također se provodi i kultivacija u 3-4 faze:
- Prva kultivacija - vrši se odmah nakon nicanja sjemena između redova i oprezno kako ne bi ozlijedili mlade biljke.
- Druga kultivacija - vrši se 10-15 dana nakon prve kultivacije
- Treća kultivacija - vrši se prije cvatnje
- Četvrta kultivacija - u pravilu se izbjegava, posebno u periodu plodonošenja i masovne cvatnje jer možete nanijeti povrede niskim sortama graha. Potrebno je lagano prorahliti površinu tla, a niskim sortama graha se ne preporučuje kultivacija zbog korijena koji se razvija na površinskom sloju.
Za sorte penjačice potrebno je osigurati mrežu ili kolce i to za svaku biljku posebno.
Održavanje i njega
Održavanje i njega tijekom vegetacije sastoji se od borbe s bolestima, štetnicima i korovima, zalijevanja i redovite obrade tla gnojivima.
Zalijevanje
Grah ima umjerene zahtjeve za vodom, ali traži visoku vlagu zraka posebice u fazi cvjetanja. Za pogodan rast i razvoj graha potrebno je oko 250 - 400 mm padalina ili 2.500 - 4.000 m3 vode po hektaru. Tlo mora biti dobro vodopropusno, jer ako se voda zadržava u površinskom sloju može doći do odumiranja korijena.
Optimalna vlaga zraka je 65 - 80%, a ne bi smjela pasti ispod 65%. Ako relativna vlaga padne ispod 45% za vrijeme cvatnje dolazi do otpadanja cvjetova, deformiranja mahune te slabije oplodnje.
Kada su grahu uvjeti sušni mahuna se razvija brže, ali je zato i kraća, slabiji su prinosi te lakše dolazi do napada štetnika. U prvoj fazi vegetacije grah može podnijeti sušu, ali za vrijeme cvjetanja i sazrijevanja ploda suša može nanijeti veliku štetu. Svjetlost i veća atmosferska vlažnost u periodu cvatnje i zametanja ploda povoljno utječu na plodnost i kvalitetu same mahune.
Gnojidba
Niske sorte graha se nikad ne gnoje domaćim kompostom ili stajskim gnojivom. Ako tlo nije dovoljno dobro nahranjeno, tlo se lagano gnoji organskim gnojivom namijenjenom za uzgoj niskog graha. Ako je proljeće hladno, tijekom vegetacije se preporučuje redovito zalijevanje pripravcima od algi, a ako primijetite da žile lišća ostaju dugo zelene ili da su biljke žućkaste, nedostaje mu magnezija stoga mu dodajte magnezijevo folijarno gnojivo.
Niska razina dušika u ranim fazama razvoja biljke može se direktno odraziti na smanjeno formiranje generativnih i vegetativnih organa biljke što se manifestira na slab prinos graha. Posebno je potrebno posvetiti pozornost na bore u tlu i stanje molibdena jer se njihov nedostatak odražava na poremećaj prihrane dušikom.
Potrebe graha za fosforom su male, no ne i nevažne za razvoj i rast biljke od nicanja do faze oplodnje. U tu svrhu potrebno je pažnju posvetiti prihranom fosoforom u mlađim fazama rasta graha mahunara. Niska razina će usporiti razvojnu fazu, smanjiti broj cvjetova i oplodnju te broj razvijenih mahuna. Nedostatak fosfora primijetit ćete po ljubičastoj boji na starim listovima.
Grah rijetko ima problem s kalijem, posebno ako se radi o sjetvi na plodnom tlu i normalnim uvjetima uzgoja. Nedostatak se najčešće javlja za vrijeme suše i na tresetnim i pjeskovitim tlima. Nedostatak magnezija i kalcija manifestirat će se kao antagonističkom deficijencijom kalija u prehrani biljke.
Za grah mahunar u jesen je potrebno duboko preorati tlo te dodati 700 kg/ha NPK gnojivo u omjeru 7:14:21, a u pripremu tla za sjetvu 100 kg/ha UREE 46%N.
Za grah zrnaš u jesen je potrebno prekopati i duboko preorati tlo, dodati 500 kg/ha NPK gnojivo u omjeru 7:20:30, a u pripremu tla za sjetvu 100 kg/ha UREE 46%N.
Zaštita od korova
Prije sjetve tlo protiv korova se može tretirati herbicidom u omjeru 2 l po hektaru, a koje se unosi sjetvospremačem ili tanjuračom u tlo. Prije nicanja usjeva, a nakon same sjetve može se upotrijebiti kombinacija herbicida.
Ako se primijeti slabije djelovanje herbicida i pojava korova, nakon što usjev razvije prvi trolist, širokolisni korovi se mogu tretirati Basagranom (3 - 4 l/ha), a nakon razvoja 2 ili 3 trolista obaviti kultivaciju između redova.
Prije sjetve za suzbijanje godišnjih korova koriste se herbicidi na bazi trifluralina (1 - 2 l/ha, ovisno o proizvođaču) uz obavezan unos u tlo na dubinu 5-10 cm.
Razmnožavanje
Najčešći način razmnožavanja graha je sjetvom sjemena u tlo. Sjeme se sije na dubini od oko 2 - 3 cm i sa razmakom između biljaka od oko 7 - 10 cm. Nakon što biljke procvjetaju, sjeme se može skupiti i koristiti za sljedeću godinu. Također se može razmnožavati reznicama. gdje se uzimaju reznice iz zdrave biljke, uklanja lišće sa dna i posadi u tlo.
Grah se može razmnožavati i proklijavanjem. Sjeme se stavi u vlažnu krpu ili posudu sa vodom i ostavi da proklije. Nakon što se klice pojave, one se mogu presaditi u tlo. Može se razmnožavati i tzv. utezanjem. Ova metoda se koristi za razmnožavanje starih biljaka koje su se već razmnožile. Biljka se izvadi iz tla i podijeli na nekoliko dijelova, svaki sa nekoliko korijena i par lišća. Svaki dio se posadi u novo mjesto i tako se razmnožavaju.
Presađivanje
Idealno vrijeme za presađivanje graha je kasno proljeće ili rano ljeto, kada su temperature više i vlažnost tla je veća. Potrebno je odabrati mjesto na kojem će grah dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti i gdje je tlo plodno i dobro drenirano, ukloniti korov i unijeti hranjive tvari, poput komposta ili gnojiva, u tlo. Zatim se lopaticom pažljivo vadi biljka iz tla pazeći da se ne ošteti korijen biljke. Uklanja se bilo koji oštećeni ili suhi korijen i očisti korijen biljke vodom te biljku sadi na dubinu na kojoj je bila prije i raspoređuje korijenje u tlo. Biljku je nakon presađivanja potrebno zaliti i posuti zemljom oko korijena.
Pomlađivanje
Pomlađivanje graha se odnosi na proces u kojem se starija biljka graha uklanja i zamjenjuje sa novom, mladom biljkom. Ovo se često radi kada se biljka počinje sušiti i gubiti produktivnost. Stari grah je potrebno izvaditi iz tla lopaticom, ukloniti stari korijen biljke i očistiti ga od zemlje te izabrati novi, zdrav grah i posaditi ga na isto mjesto gdje je bio stari.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje graha se odnosi na proces uklanjanja viška biljaka koje su narasle iz sjemena koje je posijano. Cilj prorjeđivanja je osigurati da svaka biljka ima dovoljno prostora i hranjivih tvari da raste i da se osigura optimalna produktivnost.
Nakon što su se biljke pojavile, potrebno je pričekati da narastu oko 4 - 5 cm, izabrati najzdravije i najjače biljke i ostaviti ih da rastu, a ukloniti sve druge biljke lopaticom ili laganim povlačenjem. Svaka biljka treba imati dovoljno prostora za rast, a obično se preporučuje razmak od 7 - 10 cm između biljaka.
Priprema za sljedeću sezonu
Nakon berbe, tlo je potrebno do sjetve sjemena održavati rahlim i čistim od korova. Ako se provodi navodnjavanje u brazde, preporučuje se vršiti sjetvu u uzdignute gredice, dok se kod navodnjavanja umjetnom kišom može aplicirati i sjetva na ravnom.
U proljeće, nakon sušenja, brazde se zatvaraju drljanjem. Sjetvospremačem, tanjuranjem ili predsjetvenom pripremom tla zemlju je potrebno pognojiti osnovnom količinom umjetnih gnojiva:
- na tlima na kojima je ovo prva sezona sadnje graha preporučuje se gnojidba bakterijskim gnojivima
- na tlima na kojima je uzgajan grah mahunar kao postrni usjev nakon graška ili ječma tlo je potrebno izorati i pognojiti
- na srednje plodnom tlu potrebno je napraviti gnojidbu od otprilike 800 kg/ha NPK gnojiva ili slične formulacije u odnosu 7:14:21
Bolesti
Grah koji se uzgaja na otvorenom i u plastenicima podložan je mnogim bolestima, od kojih ga najčešće napada hrđa graha, a vidljive su i bakterijska prstenasta pjegavost i smeđa pjegavost graha.
Hrđa graha
Hrđu graha uzrokuje gljivica koja napada listove graha, a rjeđe stabljiku i mahune. Bolest se češće javlja kod nasada koji su posađeni kasnije. Bolest može dovesti do sušenja lista, opadanja prinosa te smanjenja tržišne vrijednosti mahune. Preporuka za zaštitu je sadnja otpornijih sorti mahuna, a nakon žetve trebalo bi spaliti sve biljne ostatke.
Bakterijska prstenasta pjegavost
Na mlađem lišću javljaju se pjege, kojima je središnji dio smeđ, a okružen je žućkastim rubom. Mjere zaštite su sadnja zdravog sjemena i poštivanje plodoreda.
Smeđa pjegavost graha
Simptomi ove bolesti očituju se na lisnim peteljkama i stabljici na kojima se javljaju duguljaste tamne pjege koje su u sredini smeđe s crvenkastim rubom. Za sprječavanje ove bolesti potrebno se pridržavati plodoreda te spaljivati sve biljne ostatke nakon obavljene žetve.
Virus običnog mozaika graha
Bolest se manifestira na listovima graha gdje uzrokuje boranje plojke što dovodi do opadanja cvjetova čime se urod može smanjiti do 15%. Najbolja zaštita protiv ove bolesti je sadnja zdravog sjemena.
Virus žutog mozaika graha
Kod ove bolesti javljaju se dva simptoma. Jedan je mozaik na listu u vidu svijetložutih i zelenih polja, a površina plojke je lagano naborana. Drugi simptom, koji je i rjeđi, manifestira se nekrozom vršnog pupa. Kako bi se zaštitile biljke od ove bolesti bilo bi ih dobro saditi dalje od višegodišnjih biljaka i uklanjati korov koji može biti izvor zaraze.
Antraknoza
Antraknoza se može pojaviti tijekom vegetacije, a uzrokuje okrugle, udubljene tamnosmeđe pjege obrubljene crvenim obrubom. Bolest se najčešće prenosi sjemenom, a ako se pojavi potrebno ju je tretirati fungicidima.
Masna pjegavost
Masna pjegavost je bakterijsko oboljenje koje se manifestira u obliku sitnih vodenih pjega koje kasnije poprime smeđu boju. Pojavljuje se na stabljici, listovima i mahunama, a zaraženi listovi na kraju otpadaju. Za zaštitu je potrebno poštivati plodored i tretirati sjeme prije sadnje.
Štetnici
Grah ne napadaju mnogi štetnici, već je podložniji bolestima. Među najčešćim štetnicima nalaze se grahov žižak, muha i zečevi.
Grahov žižak
Grah je za vrijeme vegetacije potrebno zaštititi od pojave grahovog žiška. Ovaj štetnik napada grah cijele godine, a za jačeg napada može u potpunosti izjesti zrnje. Najaktivniji je kad je grah uskladišten te može uzrokovati potpuno propadanje prinosa, jer ako ga napadne taj grah se više ne može upotrebljavati. U skladištima se žižak suzbija tako da se zidovi skladišta prskaju insekticidima.
Grahova muha
Grahova muha napada biljke tako da im se uvlači u vrat korijena i izjeda korijen, a nakon toga i ostatak biljke. Biljke budu zakržljale i na kraju u potpunosti propadnu. Treba izbjegavati gnojidbu stajskim gnojivom, pridržavati se plodoreda te ukloniti sve biljne ostatke.
Zečevi
Veliku štetu nanose i zečevi, a da bi zaštitili usjeve potrebno je grah poprskati odgovarajućim repelentima.
Upotreba graha
Grah je jedna od najpoznatijih mahunarki koja se koristi u ljudskoj prehrani. Neutralnog je okusa što omogućuje kombiniranje s različitim namirnicama i začinima. Također, njezina velika prednost je i ta što je dostupna tijekom cijele godine te se široko primjenjuje u kuhinji. Isto tako, zbog svojeg sastava može se koristiti u ljekovite svrhe.
Također se koristi i za pripremu raznih kozmetičkih proizvoda. Od ulja od krkavine i naribanog graha pravi se maska za lice, a proklijali grah je često baza za parfeme.
Berba
Grah mahunar je spreman za berbu otprilike nakon 60 dana od vremena sjetve, dok je grah zrnaš zreo za berbu otprilike oko 40 dana nakon cvatnje. Mahune niskog graha su tehnološki zrele za berbu obično oko 12 - 15 dana od zametanja mahuna, a visokog nešto kasnije.
Veće površine graha koje su namijenjene za industrijsku upotrebu beru se jednokratno, s kombajnom, kada nastupi tehnološka zrioba koja se određuje prema razvijenosti zrna u mahunama. Za vršidbu kombajn mora biti pripremljen, mora mu se smanjiti broj okretaja kako ne bi došlo do oštećenja zrna. Berba graha zrnaša nije moguća s kombajnom, jer se želi dobiti zrno najveće kvalitete.
Skladištenje
Za daljnju proizvodnju, plodove je najbolje je odmah na parceli pakirati u pripremljenu ambalažu, jer se tako maksimalno smanjuje negativan utjecaj prijevoza u rasutom stanju, prebiranje i ponovno pakiranje. Ako je mahuna namijenjena za daljnju preradu za kiseli ili smrznuti program, može se pakirati u plastične vreće ili sanduke i brzo se mora otpremiti na preradu.
Mahune graha mahunara moraju se dopremiti u skladište najkasnije 12 sati nakon berbe te ih treba očistiti, oprati i narezati. Nakon toga slijedi blanširanje, pregledavanje te pakiranje u limenke ili smrzavanje. Zelene mahune se pri temperaturi od 8°C i relativnoj vlažnosti zraka od 95% mogu skladištiti do 10 dana, a ako se ne skladište dobro mogu poprimiti slamnati okus.
Zrno graha se čuva tako da se ovršeni grah dobro očisti i prosuši na 14% vlage te se nakon toga pospremi u suho i prozračno skladište, a može biti rasut ili pakiran do isporuke. Zrno graha se prodaje sortirano prema boji. Pozornost treba posvetiti čuvanju graha zbog moguće pojave žiška, koji može doći s polja u skladište zajedno s grahom.
Za potrebe čuvanja i skladištenja u domaćinstvu, grah u mahunama treba prvo blanširati u vreloj vodi 3 minute, a zatim ga prebaciti u hladnu kako bi se zaustavio proces kuhanja. Osušimo ih i takve možemo zamrznuti i skladištiti do godinu dana. Grah u mahunama blanširamo u vreloj vodi do 3 minute, a zatim brzo ohladimo u hladnoj. Mahune osušimo i zamrznemo te pohranimo do 1 godine.
Zrna graha također možemo čuvati i u hladnjaku, ali zrna moraju biti u potpunosti suha. Suhoću zrna možete provjeriti tako da šačicu graha stavite u hermetički zatvorenu staklenku i ostavite da stoji 24 sata. Ako ne primijetite kondenzaciju u staklenci, zrnje graha je suho, a ako primijetite zrnje treba dodatno sušiti.
Vrećice u koje se skladišti grah moraju propuštati vlagu.
Pripravci
Kulinarstvo
Neutralan okus graha omogućit će niz kombinacija s raznim začinima i namirnicama zbog čega mu je primjena u kuhinji široka.
Grah ima visoku energetsku vrijednost i bogat je mineralima (Na, Zn, Mg, P, Fe, Ca, K, N), leticinom i esencijalnim aminokiselinama. S obzirom na to da nije bogat vitaminima, u kulinarstvu se često koristi uz dodatak drugog povrća. Ima veliku važnost u prehrani ljudi, a sadrži više od 5% mineralnih tvari, manje od 4% celuloze, više od 50% škroba i 23% lako probavljivih bjelančevina.
Suhi grah je dostupan tijekom cijele godine, dok svježi mladi grah na našem području možemo pronaći od srpnja do rujna. Mladi grah se može kupiti u mahunama ili očišćen, a pri kupnji ovog u mahunama treba paziti da su mahune lijepe zelene boje i pune sjemenki graha.
Prije upotrebe suhog graha treba provjeriti ima li tragova plijesni ili vlage te ga treba očistiti od nečistoća te ga oprati pod mlazom vode i ostaviti ga namočenog u vodi 8 sati ili tijekom cijele noći. Grah se namače kako bi se smanjilo vrijeme kuhanja i poboljšala probavljivost. Zatim grah treba ocijediti i staviti kuhati. Grah se udomaćio u brojnim svjetskim kuhinjama te se spravlja na različite načine.
I suhi i konzervirani grah se može koristiti za pripremu identičnih jela, samo je stvar ukusa i preferira li se koristiti svježa ili polugotova namirnica. Na našim se područjima najčešće koristi za pripremu raznih variva, bez ili uz dodatak mesa, zapečeni ili u salatama. Također se koristi i u pripremi međunarodnih jela, pogotovo meksička u kojoj je grah je jedna od glavnih namirnica te glavna komponenta za popularni "čili" i tortilje.
Medicina
Grah ima razna ljekovita svojstva te se svrstava u nutritivno bogate namirnice. Jedan je od najboljih izvora proteina, a siromašan je kalorijama mastima i natrijem. Sušenjem graha ne gube se njegova ljekovita svojstva, dok se klijanjem povećava udio vitamina C i E.
Grah ne sadrži gluten pa ga mogu koristiti i oboljeli od glutenske enteropatije ili celijakije.
Zanimljivosti
Grah je jedna od najstarijih biljaka koje se uzgajaju. Smatra se da potječe iz Južne Amerike s područja oko Anda gdje su je domoroci uzgajali na području današnjeg Perua i Meksika. Pronađeni su ostaci graha među zubima čovjeka koji je živio na području peruanski Andi više od 8.000 godina. Američki domoroci su uvidjeli prednosti biljke - godinama su je skladištili i sušili bez da je gubila hranjive sastojke zbog čega je bila odličan izbor za vojsku koji je već tisućljećima osnovna namirnica u pripremi obroka za vojnike.
Kada je u 16. stoljeću stigao u Europu s kukuruzom i krumpirom, bio je egzotično jelo iz "novog svijeta". Zbog svoje popularnosti diljem Europe brzo se proširio i na druge kontinente te se uskoro mogao pronaći na dvorovima kraljeva i kraljica, u domovima seljaka, brodovima. O njegovim nutritivnim svojstvima i mišljenju da poboljšava muški libido pisao je i Gianbattista Barpo u svojoj knjizi "Poslastice poljoprivrede i sela".
Kada se Katarina Medici s 14 godina trebala udati za francuskog kralja, sa sobom je u Francusku povela nekoliko fiorentinskih kuhara i tako u francusku kuhinju uvela bijeli grah.
Međutim, grah je bio najomiljenija namirnica među siromašnim pukom. 1929. godine, tijekom Velike depresije, vlada SAD-a je poticala Amerikance na konzumaciju graha zbog bogatog izvora proteina kojim je služio kao odlična zamjena za meso.
Osim krumpira, nijedna povrtlarska kultura se nije toliko razvila na području Hrvatske kao grah. Jedna je od osnovnih namirnica čak i u vrijeme Božića kada se koristi kao ukras u čaši u koju se stavlja Božićna svijeća. Dok se grah nije pojavio, na Mediteranu je najvažnija namirnica bio bob koji je danas skoro zaboravljen, a koji se imao ulogu koju danas ima grah.
Danas je grah najpoznatija i najrasprostranjenija mahunarka koja ima jako velik broj različitih vrsta (više od 400)
Otkrivena je specijalna sorta graha koja okusom podsjeća na gljive i danas se smatra delikatesom. Također je otkrivena i neobična i rijetka vrsta graha koja, ako se konzumira sirova, okusom podsjeća na kikiriki.
Neki povjesničari tvrde da je Kleopatra svoje lice bojala u bijelom maskom koju je dobila miješanjem praha od graha i tople vode.
Grah se danas najviše proizvodi u Indiji, Indoneziji, Kini, SAD-u i Brazilu.
Istraživanja su pokazala da je tijekom povijesti upravo grah jedno od jela koje se najčešće poslužuje vojnicima. Zdrav je i daje energiju te održava glukozu na normalnom nivou.
Foto: johndavi / Pixabay
Odgovori