Grmovi su drvenaste biljke specifične po tome što se iz osnove granaju, a ne stvaraju deblo poput drveća. Ipak, ne radi se o toliko strogoj podjeli, budući da se neke drvenaste i grmolike biljke mogu uzgojiti poput niskog stabla, kao što je to na primjer slučaj s fuksijom. Isto kao i kod načina rasta, niti visina grmlja se ne može točno odrediti. Naime, neko grmlje može narasti više od nekog vrsta drveća.
U nastavku saznajte sve specifičnosti o sadnji, uzgoju i održavanju pojedinog grmlja.
Popis biljaka
- Bamija
- Bazga
- Bonsai
- Borovica
- Božikovina
- Bršljan
- Bugenvilija
- Buhač
- Čempres
- Crvena bazga
- Difenbahija
- Drijen
- Drvo života
- Forzicija
- Fotinija
- Fuksija
- Glog
- Guava
- Hibiskus
- Hortenzija
- Japanska mirta
- Jasmin
- Judino drvo
- Juka
- Kalina
- Kamelija
- Kapari
- Klerodendron
- Lantana
- Lavanda
- Lijeska
- Lovor
- Lovor višnja
- Magnolija
- Mirta
- Nar
- Oleander
- Pampas trava
- Paprat
- Pasiflora
- Pasji trn
- Planika (maginja)
- Planinski bor
- Puzajuća dunjarica
- Rododendron
- Šimšir
- Šipak
- Tisa
- Tuja
- Vatreni grm
- Vrtni hibiskus
- Zlatna kiša ili obična zanovijet
- Žutika
Za svaku od ovih vrsta grmlja možete pronaći detaljne upute o pripremi tla, sadnji, načinu razmnožavanja, održavanju i oblikovanju, kao i još puno ostalih korisnih savjeta.
Vrtni dizajneri slažu se u jednom, grmlje ima veliku vrijednost u vrtu jer često upravo ono utječe na formiranje glavnog izgleda vrta. Zbog svoje raskošnosti, postojanosti i kvalitete, grmlje vrtlarima omogućuje kreiranje okvira unutar kojeg će smjestiti ostale biljke. No, osim što čini temelj vrta, grmlje vrtu donosi i ukrasnu vrijednost, a to su: zamaman miris, predivne stabljike, cvjetove, listove i plodove. A osim što svaki grm krasi raznolikost boja, oblika i način rasta, isto tako postoji grm koji se može prilagoditi svakom obliku i veličini vrta.
Kod odabira grmlja koje će krasiti vaš vrt, treba uzeti u obzir nekoliko značajki. Najvažnija je ona koja se tiče klimatskih uvjeta za uzgoj pojedinog grmlja, a slijede je način rasta, opseg i visina grma. Također, važno je pronaći najbolje mjesto za rast grma.
S obzirom na veličinu grmova variraju oni patuljastog rasta, zatim razgranatog, uspravnog i kuglastog. Neke vrste krasi nepravilan rast pa ako se odlučite za uzgoj jednog takvog grma, poput japanske dunje, znajte da ga je najbolje posaditi uz sami zid.
Sadnja grmova se obično odvija isto kao i sadnja drveća. Grmlje se može saditi odmah na stalno mjesto, a može se i kasnije presaditi. Ako grmove planirate presađivati, učiniti to dok korijenje još nije razvijeno. Grmovi koji ne mogu uspjeti u našim područjima zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, sade se u posude i po potrebi unose u zatvoreno.
Najbolje vrijeme za sadnju grmova je tijekom zime. Preporučuje se kupiti sadnice koje su bile posađene u posudama jer je njihov korijen razvijeniji i otporniji te će lakše preživjeti sadnju tijekom cijele godine.
Grmlje s golim korijenjem koje je uzgojeno u gredicama i iskopano u jesen sadi se u doba mirovanja. Ovakve sadnice nisu dobre za sadnju u proljeće jer će tada već imati formirane pupoljke.
Mogu se nabaviti i sadnice čiji je korijen iskopan sa zemljom i zamotan u vreće ili mreže. Kao takav, on ostaje netaknut i sadi se također u doba mirovanja, odnosno u rano proljeće ili početkom jeseni.
Sadnja grmova obavlja se u doba mirovanja kada vremenski uvjeti to dopuste, odnosno kada tlo nije smrznuto. Tlo u koje ćete posaditi grmlje mora biti prethodno dobro pripremljeno. S njega moraju biti uklonjeni svi korovi, zemlja mora biti prekopana te joj treba dodati nešto više stajskog gnoja ili komposta.
Grmovi se sade u jame koje moraju biti dva ili tri puta veće od promjena korijena. Grmlje u posudi posadite isto tako u zemlju u gredici, grm s golim korijenjem se sadi tako da vrat korijena budu u visini zemlje, a ako imamo grm iskopan sa zemljom, dovoljno je maknuti zaštitu u obliku vreće ili mreže te ga posaditi.
U slučaju sadnje vrlo visokih grmova, grm je potrebno staviti u jamu te pored njega staviti drveni kolac koji će služiti kao podrška njegovom rastu. Ono grmlje koje planirate saditi uz sam zid, treba biti minimalno 12 centimetara udaljeno od zida.
Nakon sadnje, grmlje je potrebno obilno zaliti. U slučaju sadnje grmova na mjestima gdje je čest jaki vjetar, potrebno je razmisliti o zaštiti od isušivanja.
Većina grmova ne zahtijeva posebnu njegu i održavanje pa se često sade s ciljem održavanja manje zahtjevnih vrtova. Ovdje valja posebno istaknuti brzorastuće grmove koji se obično sade u svrhu pokrivanja tla, a oko kojih dolazi malč od šljunka ili kore.
Foto: Pixabay