Detaljni savjeti o sadnji i uzgoju kvalitetnog i bujnog grmlja. Grm je drvenasta biljka specifična po tome što se ne grana iz osnove i ne stvara deblo poput drveća, a s obzirom na to da je mnogo mogućnosti uzgoja drveća kao grmlje ili grm pustiti da dosegne oblik stabla, potrudili smo se detaljno objasniti glavnu razliku između grmlja i drveća, kao i sastaviti najpotpuniji popis svih vrsta grmlja koje uspijeva na našim prostorima. Također ćete pronaći i detaljne upute o održavanju, orezivanju, uzgojnim oblicima te sadnji u zatvorenom u posudama ili direktno u zemlju na otvoreno.
Popis biljaka
- Azaleja
- Bamija
- Bazga
- Bonsai
- Borovica
- Božikovina
- Brnistra
- Bršljan
- Bugenvilija
- Buhač
- Čempres
- Crni ribiz
- Crvena bazga
- Difenbahija
- Drijen
- Drvo života
- Forzicija
- Fotinija
- Fuksija
- Gipsofila
- Glog
- Guarana
- Guava
- Hibiskus
- Hortenzija
- Imela
- Japanska mirta
- Jasmin
- Judino drvo
- Juka
- Kalina
- Kamelija
- Kapari
- Klerodendron
- Lantana
- Lavanda
- Lijeska
- Lovor
- Lovor višnja
- Magnolija
- Mirta
- Nar
- Oleander ili oleandar
- Pampas trava
- Paprat
- Pasiflora
- Pasji trn
- Planika (maginja)
- Planinski bor
- Puzajuća dunjarica
- Rododendron
- Šimšir
- Šipak
- Tisa
- Tuja
- Vatreni grm
- Vrisak ili čubar
- Vrtni hibiskus
- Zlatna kiša ili obična zanovijet
- Žutika
Vrtni dizajneri slažu se u jednom, grmlje ima veliku vrijednost u dvorištima i vrtovima jer često ono utječe na formiranje glavnog izgleda vrta. Zbog svoje raskošnosti, postojanosti i kvalitete, grmlje omogućuje kreiranje okvira unutar kojeg se smještaju ostale biljke. Osim što čini temelj vrta, grmlje vrtovima donosi i ukrasnu vrijednost, a to su miris, predivne stabljike, šarenilo cvjetova, raznolikost listova i plodove. Osim što svaki grm krasi raznolikost boja, oblika i način rasta, isto tako postoji grm koji se može prilagoditi svakom obliku i veličini vrta.
Kod odabira grmlja koje će krasiti vrt, treba uzeti u obzir nekoliko značajki. Najvažnija je ona koja se tiče klimatskih uvjeta, a slijede je način rasta, opseg i visina grma. Također, važno je pronaći najbolje mjesto za rast grma.
S obzirom na veličinu grmova variraju vrste patuljastog rasta, zatim razgranatog, uspravnog i kuglastog. Neke vrste krasi nepravilan rast, stoga ih je najbolje posaditi uz zid.
Sadnja grmlja se obično odvija isto kao i sadnja drveća. Može se saditi odmah na stalno mjesto ili kasnije presaditi. Ako ih se planira presađivati, potrebno je to učiniti dok se korijenje još nije razvilo. Grmovi koji ne mogu uspjeti u našim područjima zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, sade se u posude i po potrebi unose u zatvoreno.
Najbolje vrijeme za sadnju grmova je tijekom zime. Preporučuje se kupnja sadnica koje su bile posađene u posudama jer je njihov korijen razvijeniji i otporniji te će lakše preživjeti sadnju tijekom cijele godine.
Grmlje s golim korijenjem koje je uzgojeno u gredicama i iskopano u jesen sadi se u fazi mirovanja. Takve sadnice nisu dobre za sadnju u proljeće jer bi tada trebale imati već formirane pupoljke.
Mogu se nabaviti i sadnice čiji je korijen iskopan sa zemljom i zamotan u vreće ili mreže. Kao takav, on ostaje netaknut i sadi se također u fazi mirovanja, u rano proljeće ili početkom jeseni.
Kada se govori o sadnji u fazi mirovanja, to se odnosi na vrijeme kada vremenski uvjeti to dopuste i kada tlo nije smrznuto. Tlo u koje se grmlje sadi mora biti prethodno dobro pripremljeno - moraju biti uklonjeni svi korovi, zemlja mora biti prekopana i treba joj dodati više stajskog gnoja ili komposta.
Grmovi se sade u jame 2 ili 3 puta veće od promjera korijenske kugle. Grmlje u posudama se sadi na isti način u zemlju u gredici, dok se grm s golim korijenjem sadi tako da vrat korijena bude u visini zemlje. Ako se sadi grm iskopan sa zemljom, dovoljno je maknuti zaštitu vreće ili mreže te ga posaditi.
U slučaju sadnje visokih grmova, grm je potrebno staviti u jamu i pored njega staviti drveni kolac koji će služiti kao potpora njegovom rastu. Grmlje koje se planira saditi uz zid treba biti minimalno 12 cm udaljeno od zida.
Nakon sadnje, grmlje je potrebno obilno zaliti. U slučaju sadnje grmova na mjestima gdje je čest jak vjetar, potrebno je razmisliti o zaštiti od isušivanja.
Većina grmova ne zahtijeva posebnu njegu i održavanje, pa se često sade s ciljem održavanja manje zahtjevnih vrtova. Ovdje treba posebno istaknuti brzorastuće grmove koji se obično sade u svrhu pokrivanja tla, a oko kojih dolazi malč od šljunka ili kore.
Foto: Pixabay