Surfinija (lat. Petunia x Hybrida) je biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae) i zapravo je hibrid između dvije južnoameričke vrste Petunie integrifolia i Petunie axillaris. Njene srodne vrste su petunija, velebilje, krumpir, paprika, pomoćnica, anđeoska truba, milijun zvona. Nastala je devedesetih godina u Japanu kao rezultat rada tamošnjih uzgajivača.
Surfinija je višegodišnja biljka, ali se zbog svoje osjetljivosti na mraz i niže temperature uzgaja uglavnom kao jednogodišnja biljka. Grmolika je biljka s dugim padajućim granama koja se uglavnom uzgaja u visećim posudama na balkonima i okućnicama pa je stoga poznata i pod nazivom viseća petunija. Vrlo brzo raste i s dugim izdancima od skoro 1,5 m stvara cvjetne slapove u razdoblju od svibnja do jeseni. S vremenom stabljike postaju drvenaste. Listovi su ovalni, prekriveni slojem dlačica, aromatični i pomalo ljepljivi kada se protrljaju, a korijenski sustav je izuzetno snažan.
Ljevkasti cvjetovi rastu duž visećih stabljika od svibnja do jeseni, u raznim bojama koje su rezultat maštovitog rada uzgajivača na križanju ove biljke - bijela, ružičasta, tamno crvena, ljubičasta, crvena. Rubovi latica, ovisno o sorti, mogu biti ravni, valoviti ili izrezani. Postoje određene razlike između petunije i surfinije, pa tako cvjetovi surfinije imaju sterilne prašnike i stoga najčešće ne stvaraju sjeme te za razliku od petunije surfinija daje mnoštvo cvjetova koji su nešto sitniji. Surfinija je uvijek visećeg oblika dok kod petunija postoje i uspravne vrste.
Srodnici
Vrste surfinije
Surfinije se najprije mogu klasificirati prema boji cvjetova pa tako razlikujemo surfinije s jednobojnim cvjetovima i raznobojne. Među raznobojnim naročito su zanimljive dvobojne surfinije koje dolaze u raznim varijacijama - ružičaste s bijelim obrubom, bijeli cvjetovi s ljubičastom sredinom, itd. Prema obliku i rastu možemo ih podijeliti na kaskadne surfinije, sitnocvjetne i surfinije duplih cvjetova. Prema broju cvjetova možemo ih podijeliti na vrste koje daju mnoštvo cvjetova i koje su obično otpornije na vremenske uvjete i na vrste koje daju manje cvjetova što ih čini osjetljivijima na vremenske uvjete.
Najpoznatije sorte surfinije su Surfinia Conchita Grande Pink, Surfinia Conchita Grande Lavanda, Surfinia snow, Surfinia Deluxe Night Sky, Surfinia Burgundy.
Surfinia Conchita Grande Pink
Većina surfinija vrlo je osjetljiva na nepovoljne vremenske uvjete pa su zato uzgajivači stvorili ovu otporniju sortu. Odlikuju je veliki, svjetloružičasti cvjetovi, vrlo dugo razdoblje cvatnje, a osim toga cvjetovi nakon što su ubrani dugo ostaju svježi u vazama. Radi se o sorti koja je otporna i na hladnije vremenske uvjete.
Surfinia Conchita Grande Lavanda
Kao što ime govori, razvija ljevkaste cvjetove u ljubičastoj boji nalik cvjetovima lavande. Raste kaskadno, bujno i razgranato i također je karakterizira relativno veći stupanj otpornosti na niže temperature od ostalih sorti.
Surfinia Snow
Ovo je vrlo popularna sorta koju odlikuje mnoštvo malih, bijelih cvjetova. Može narasti u dužinu preko 1 m i prirodno formira grmoliki busen prepun sitnih cvjetova koji predstavlja atraktivan ukras brojnih balkona i okućnica. Najbolje uspijeva u djelomičnoj sjeni, a u kontinentalnim krajevima u obzir dolaze i sunčani položaji.
Surfinia Deluxe Night Sky
Ova sorta tamnoljubičaste cvjetove prošarane bijelim mrljama koji tijekom cvjetanja nalikuju zvjezdanom noćnom nebu. Mrlje na laticama su različite veličine i oblika što ovu sortu čini naročito atraktivnom i traženom na tržištu, a i pobjednica je brojnih natjecanja. Sorta je srednje brzine rasta i cvjeta dugo i obilno. Zahtijeva svijetao, sunčani položaj, a boja cvjetova i pojavnost mrlja na laticama nerijetko ovisi i o temperaturi i vremenskim uvjetima.
Surfinia Burgundy
Surfinia Burgundy je prepoznatljiva po velikim cvjetovima tamno crvene boje, bujnom kaskadnom rastu grana koje dosežu dužinu od oko 1 m. Za najbolje rezultate treba je uzgajati na mjestima izloženim sunčevoj svjetlosti, ali i zaštićenu od udara vjetrova i propuha.
Uzgoj surfinije
Surfinije su biljke koje su poprilično zahtjevne za uzgoj. Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi uzgoj bio uspješan su odgovarajući supstrat i redovna prihrana i zalijevanje, određena temperatura i redovito njegovanje, kao i sadnja u posude prilagođene njihovom bujnom, padajućem rastu. Surfinija svakako nije biljka koja se preporučuje za uzgoj početnicima te joj je potrebno posvetiti veliku pažnju.
Tlo
Tlo za sadnju surfinije mora biti lagano, dobro drenirano ali i da zadrži potrebnu količinu vlage jer surfinije ne podnose sušne uvjete. Mora biti obogaćeno hranjivim elementima, a posebno željezom na čiji je nedostatak biljka jako osjetljiva te blago kisele alkalne reakcije koja se kreće u rasponu pH 5,5 - 6,5. U specijaliziranim vrtnim centrima može se nabaviti specijalizirana zemlja za surfinije jer one neće uspijevati u običnoj zemlji iz šume ili vrta. Mješavina pijeska i ilovače kombinacija je koja odgovara ovoj biljci.
Klima
Surfinija je biljka vrlo osjetljiva na niske temperature i mraz pa, iako je dvogodišnja, upravo zbog svoje neotpornosti na hladnoće uzgaja se najčešće kao jednogodišnja biljka. Najbolje će uspijevati u uvjetima temperatura oko 25°C i visoke vlažnosti zraka, pa je mediteranska klima s dugim i toplim ljetima i optimalnom količinom padalina dobar izbor za uzgoj ove biljke. Ako temperatura padne ispod 10°C biljku je potrebno smjestiti na toplije mjesto jer je to donji temperaturni prag njene tolerancije.
Vrijeme sadnje
Surfinija je ljetna biljka pa se stoga sadi u kasno proljeće ili u rano ljeto sve do sredine srpnja jer ne podnosi niske temperature ni proljetne mrazove. Visina temperature važna je i kod sadnje biljke te ju je najbolje smjestiti na sunčano i toplo mjesto na jugu ili jugoistoku gdje će se najbrže zakorijeniti i razviti svoj bujni rast i obilato cvjetanje. Posebno treba paziti da biljke koje su nabavljene iz rasadnika ne stavljamo vani prije nego je prošla opasnost od proljetnih mrazeva. Minimalna temperatura prilikom sadnje surfinije je 15°C .
Slaganje kultura
Surfinije su biljke koje su poprilično zahtjevne za uzgoj i stoga njihovo kombiniranje s drugim biljkama dolazi u obzir samo ako se radi o vrstama koje dijele iste potrebe za istom vrstom tla, režima navodnjavanja, temperature i svjetlosti. S druge strane, surfinija je poslastica brojnim insektima koji bi mogli naštetiti drugim biljkama i odvraća ih od njih pa ako je posadite blizu povrtnih kultura na takav posredan način će ih zaštititi. I mnogi korisni kukci poput leptira i pčela posjećuju surfinije pa će susjedne kulture tako imati dvostruku korist od sadnje surfinija.
U istoj visećoj posudi sa surfinijama mogu se posaditi minijaturne viseće rajčice ili jagode. I jedna i druga kultura imaju iste potrebe za svjetlosti i vole sličan sastav tla, a uz to će surfinija svojim raznobojnim i gustim cvjetovima privlačiti brojne korisne oprašivače. Posadi li se obična salatu blizu surfinija to će vjerojatno odvratiti potencijalne štetnike od salate.
Odlični susjedi surfinijama su još i zimzelen, lobelija, ognjica, zvjezdan, lantana, gaura, gerber, zijevalica, kadulja. Sve ove biljke vole tlo slične kisele reakcije, obilje svjetlosti i redovito zalijevanje.
S obzirom na različite zahtjeve glede sastava tla u blizini surfiniju se ne preporučuje saditi uz papriku, kupus, češnjak, špinat i luk.
Uzgojni oblik
Surfinija je grmolika biljka čije grane padaju u krupnim slapovima prema dolje i time joj daju karakterističan kaskadni oblik. Ovisno o sorti dužina padajućih grana na kojima rastu cvjetovi može biti i do 1,5 m.
Faza mirovanja
Surfinija cvjeta tijekom proljeća, ljeta pa sve do jeseni. Iako su uglavnom dvogodišnje biljke, upravo zbog nemogućnosti podnošenja niskih temperatura i mraza često će biti uzgojene kao jednogodišnje biljke. No, ako se ipak odlučimo produljiti životni vijek surfiniji, tad se s dolaskom prvih nižih temperatura ispod 16°C smješta u zatvorene prostorije i omogućuje joj se da tijekom kasne jeseni i zime miruje do narednog vegetativnog ciklusa u proljeće.
Sadnja surfinije
Izbor odgovarajućeg tla i dovoljno prostranih posuda s drenažnim otvorima prve su dvije stvari o kojima treba voditi računa prilikom sadnje surfinija. Također, i odabir mjesta je od velikog značaja jer ono mora biti zaštićeno od udara vjetra i propuha. No ono što je ipak najvažnije je izbor kvalitetne sadnice.
Sadnja sjemena
S obzirom na to da su cvjetovi surfinije uglavnom sterilni, biljka se rijetko razmnožava na ovaj način. Razmnožavanje sjemenom je prikladno za stakleničke uvjete u kojima se može odrediti postotak klijavosti jer je uzgoj sjemena dugotrajan i skopčan s mnogim rizicima. Važno je nabaviti kvalitetno, mlado hibridno sjeme i prilikom uzgoja biljke na ovaj način trebalo bi izbjegavati maloprodajna sjemena za vrtlare hobiste jer su nerijetko niskog stupnja klijavosti. Sjeme se sije plitko te se površina supstrata održava vlažnom na temperaturi od 20°C i kroz tjedan dana trebalo bi niknuti.
Sadnja reznica
Uzimaju se vršne i postrane reznice koje se najprije navlaže vodom i umaču u hormonski prašak za zakorjenjivanje. S reznica moraju biti uklonjeni cvjetovi i donji listovi, tako da ostanu samo listovi na vrhu reznice. U plastenicima se sade od kraja siječnja u posebnom supstratu manje hranjivosti, i kroz cijelo vrijeme dok se korijen reznice ne ukorijeni supstrat treba održavati vlažnim. Ako se razmnožava u vrtu, tada se obavlja u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza te se tako posađene reznice stavljaju u zasjenjeno i zaklonjeno područje i zaštiti ih plastičnom folijom. Nakon mjesec dana ovako uzgojene reznice spremne su za presađivanje u viseće posude.
Kalemljenje
Surfinija ne spada u skupinu biljaka koje se razmnožavaju kalemljenjem. Razmnožava se isključivo sadnjom reznica, a rjeđe sjetvom sjemena.
Uzgoj u vrtu
Specifičnost ove biljke je njezin padajući, kaskadni izgled što znači da bi biljka trebala biti posađena u visećim posudama jer tako do punog izražaja dolazi njena estetska vrijednost, a osim toga sadnjom na zemljanim površinama izlaže se većoj opasnosti od određenih gljivičnih oboljenja kao posljedice dodira grana i cvjetova s tlom.
To znači da kad se govori o uzgoju surfinija u vrtu, tad se prvenstveno misli na njihov uzgoj u anatomski odgovarajućim posudama koje mogu biti smještene ispod nadstrešnica, na zidanim elementima u vrtu, obješene uz ogradu i slično. No, nije rijetkost da se surfinija sadi i kao pokrivač tla, a u određenim hortikulturnim nacrtima uljepšava okolinu tako što se spušta niz gredice ili prirodne uzvisine u vrtu.
Surfiniji u vrtu treba osigurati tlo blago kisele reakcije, a sadi se kad je prošla opasnost od mraza, najčešće krajem travnja. Sade se na blago zasjenjena područja, zaštićena od udara vjetra. Prije sadnje tlo treba dobro prorahliti, a zalijevanje obavljati tako da se što manje vlaže cvjetovi i listovi. Sadnja se vrši na razmacima od oko 20 - 30 cm.
Uzgoj u plasteniku
Najveći broj surfinija uzgaja se u plastenicima s obzirom na to da se tako mogu osigurati svi potrebni uvjeti za njihov razvoj. Koriste se dobro grijani plastenici, u kojima je moguće osigurati optimalnu vlažnost neophodnu za uzgoj surfinija. U te svrhe koriste se i ovlaživači i isušivači zraka uz redovita prozračivanja plastenika. Sve mjere koje se poduzimaju imaju za cilj dobivanje kvalitetnih i zdravih sadnica surfinija.
Uzgoj u posudama
Surfinija je ukrasna biljka koja je prvenstveno namijenjena sadnji u posudama kao viseća biljka. Posude u koje se sadi moraju imati otvore za drenažu kako bi se spriječilo opasno truljenje korijena od nakupljanja viška vode. Poželjno ih je saditi u plastične posude bijele boje koja privlači manje svjetlosti pa se tako smanjuje i rizik od pregrijavanja korijena za vrućih mjeseci. Na dno posude se stavlja drenažni sloj, a to mogu biti izlomljeni komadići gline ili obluci. Na taj drenažni sloj se stavlja pripremljena mješavina za surfinije, a ako ih se sadi više u istoj posudi treba poštivati razmak od 20 cm. Biljke je potrebno saditi u veće posude jer imaju brz rast i potrebno im je dosta prostora za širenje te ih zaštititi od jakih udara vjetra koji bi mogli oštetiti nježne cvjetove.
Održavanje nasada
Prostor oko surfinija potrebno je redovito plijeviti od korova, ali i održavati zemljište vlažnim i nahranjenim svim potrebnim sastojcima. S obzirom na to da se radi o biljkama bujnog, padajućeg rasta potrebno je voditi računa da nisu posađene zbijeno jedna uz drugu te ih treba rasaditi na udaljenost od oko 20 cm. Da bi zemlja u koju su posađene što duže zadržala vlagu i hranjive sastojke može se izvršiti i malčiranje oko biljke organskim malčem.
Održavanje i njega
Kad je riječ o održavanju i njezi, najvažnija je stvar da nikad ne ostane bez vlage jer sušu ne podnosi. Surfinije preventivno treba prskati fungicidima protiv gljivica, a svaka 3 - 4 tjedna i insekticidima protiv ostalih nametnika. Dijelove biljke nije dobro otkinuti jer na tim mjestima mogu nastati ranjiva mjesta na koja se mogu naseliti bakterije ili gljivice, stoga ako se i provodi rezidba to se radi dezinficiranim alatima. Biljku je potrebno redovito prihranjivati gnojivom koje u sebi sadrži dovoljno željeza.
Zalijevanje
S obzirom na to da surfinija kontinuirano zahtijeva navodnjavanje, dobra ideja je odabrati navodnjavanje po sistemu kap po kap. Zalijevanje treba biti svakodnevno, ali umjereno, najbolje odstajalom vodom sobne temperature. Prilikom zalijevanja treba izbjegavati vlaženje listova jer se time stvara podloga za naseljavanje patogenih organizama. Surfinije smještene na sunčanim stranama zahtijevaju zalijevanje dva puta dnevno, poželjno tijekom dana jer kapljice vode na listovima koje ostanu tijekom noći povećavaju rizik od oboljenja.
Gnojidba
Zemlja u koju se surfinije sade treba biti obogaćena startnim gnojivom, kao i gnojivom koje sadrži mikroelemente željeza. Na biljci je razvidno nedostaje li joj gnojiva, pa je tako svijetla boja cvjetova indikator da joj nedostaje željeza. Jednom tjedno surfiniju je potrebno prihranjivati gnojivom bogatim fosforom i željezom, a svijetli, žućkasti listovi su pokazatelj da je potrebno pojačati gnojenje biljke.
Razmnožavanje
Najjednostavniji i najefikasniji način razmnožavanje surfinija je pomoću reznica. Razmnožavanje sjemenom provodi se u kontroliranim uvjetima, a stopa klijavosti često je dosta niska, dok kalemljenje nije način na koji se razmnožava ova biljka. Reznice se uzimaju od dobro razvijenih i zdravih biljaka i moraju biti duge oko 10 cm te je s njih potrebno ukloniti cvjetove i listove na donjem dijelu.
Presađivanje
Mlade sadnice od uzgajivača treba tijekom svibnja presaditi u veće posude i iznijeti na otvoreno. S obzirom na to da surfinija cvate cijelo ljeto, proljeće je pravo vrijeme za presađivanje biljaka u veće posude ili na otvoreno, ali tek nakon što prođe opasnost od mraza i niskih temperatura. Ako se u posudi sadi više surfinija na malom razmaku, potrebno ih je rasaditi na udaljenost od oko 20 cm ili u posebne posude. Biljku je potrebno pažljivo izvaditi iz zemlje i posaditi u posudu koja je dovoljno prostrana da biljka može neometano rasti. Poželjno je obaviti presađivanje mladih biljaka jer kod velikih i razgranatih presađivanje često nije uspješno zbog oštećenja kako podzemnih tako i nadzemnih dijelova biljke.
Rezidba
Surfinija je dosta osjetljiva biljka kod koje neoprezna rezidba može stvoriti osjetljiva mjesta potencijalno prijemčiva za razne patogene. Tijekom sezone cvatnje trebalo bi ih dva puta rezati kako bi se potaknula cvatnja, što se obavlja tako da se biljka oreže do ruba posude i ujedno pažljivo uklone ocvali cvjetovi. Rezidbu treba obavljati dezinficiranim nožićem.
Pomlađivanje
Redovito uklanjanje slomljenih, oštećenih ili osušenih grana i cvjetova potaknut će biljku na stvaranje novih izdanaka i bujnije cvjetanje, dok uzimanje reznica od matične biljke predstavlja oblik njenog pomlađivanje jer od njih nastaju nove biljke.
Prorjeđivanje
Iako prorjeđivanje nije neophodno, ono se obavlja tijekom sezone cvatnje tako što se uklanjaju osušeni cvjetovi biljke kao i oštećene ili osušene grane, a posebno one koje su napadnute nekim od štetnika. Uklanjanjem onih dijelova koji suvišno crpe energiju i hranjive sastojke, biljci se omogućuje da bolje cvjeta i ima bujniji rast.
Zaštita od vjetra
Ako je biljka mlada ili nezrela ili ako su vjetrovi jaki u području na kojem se sadi, preporučuje se zaštititi biljke od vjetra jer jaki vjetrovi mogu oštetiti listove, grane ili cijelu biljku, što može negativno utjecati na njen rast i cvjetanje. Osim toga, vjetar može isušiti tlo oko biljke i spriječiti da korijenje dobije dovoljno vode i hranjivih tvari.
Postoje nekoliko načina za zaštitu biljke, primjerice sadnjom uz zid zgrade ili ograde, korištenjem zaštitnih zidova od tkanine ili mreže, a ako se biljka uzgaja u posudi, može se premjestiti na mjesto koje je manje izloženo vjetru ili koristiti teže posude koje će joj pomoći da ostane stabilna.
Priprema za sljedeću sezonu
Ako se surfinija čuva i za sljedeću sezonu, tad je biljku po dolasku prvih hladnijih dana i potrebno unijeti u unutrašnje prostorije gdje temperatura neće biti ispod 13°C . U jesen se izdanci skraćuju, a tijekom cijelog perioda faze mirovanja, biljku je potrebno zalijevati malom količinom vode, tek toliko da se zemlja u posudi ne osuši.
Između veljače i ožujka ponovo se orezuju stari i suhi izdanci, a biljka se premješta u prostoriju s višom temperaturom od dosadašnje. Kad nove grančice na biljci dosegnu dužinu od 5 cm počinje se gnojiti, a u svibnju se biljka iznosi na otvoreno.
Bolesti
Bolesti koje napadaju surfiniju mogu biti gljivičnog, bakterijskog i virusnog porijekla. Najpoznatije bolesti su hrđa, lisna pjegavost, trulež korijena, siva plijesan, bakterijska trulež, viroze uzrokovane Potato y virusom i Tomato mosaic virusom.
Hrđa
Hrđa (lat. Puccinia pelargonium zonalis) je bolest koja se javlja kod nižih temperatura i visoke vlage zraka, a u kojima se formiraju jastučići puni spora. Liječi se fungicidima čiji su djelatni sastojci mankozeb ili bitertanol.
Lisna pjegavost
Lisnu pjegavost najčešće izazivaju gljivice Ascochyta petuniae i Cercospora. Bolest se prepoznaje po nekrotičnim pjegama koje se razvijaju češće na donjim listovima i najčešće su smeđe boje, svijetlog središta i tamnijeg obruba. U suzbijanju bolesti koriste se fungicidi na bazi karbendazima i mankozeba.
Trulež korijena
Do ove bolesti najčešće dolazi uslijed loše drenaže tla i pretjeranog zalijevanja biljke. Postoje više vrsta gljivica koje su uzrok bolesti, a simptomi zaražene biljke su klonuće nadzemnog dijela, požutjeli listovi i posljedično uvenuće biljke. Mjere su isključivo preventivne naravi i uključuju tretiranje zemljišta fungicidima na bazi kaptana.
Siva plijesan
Plijesan je jedna od najčešćih gljivičnih mikoza koja napada nadzemni dio biljke. Do nje najčešće dolazi kad je vlažnost zraka visoka i provjetrenost prostorije mala, a bolest se dobro razvija i pri visokim i niskim temperaturama. Na cvjetovima se razvijaju bjelkaste prozirne pjege uslijed kojih se listovi s vremenom suše i propadaju. Potrebno je mehanički odstraniti zaražene dijelove biljke te cijelu biljku i susjedne tretirati fungicidima na bazi iprodiona, fludioksonila ili tolifluanida.
Bakterijska trulež
Bakterijska trulež (lat. Xanthomonas campestris) napada podjednako i listove i stabljike te se vrlo brzo širi duž cijele biljke. Prenosi se zaraženim reznicama, zemljom, biljnim ostacima ili uz pomoć lisnih uši, tripsa i drugih štetnika. Rijetko uzrokuje trulež korijena i prepoznaje se po propadanju grana biljke koje potamne. Suzbija se uporabom fungicida i natrijevog hipoklorita.
Viroze uzrokovane virusom krumpira i rajčice
Virus krumpira izaziva prošaranost listova, deformaciju listova i cvjetova i općeniti zastoj rasta biljke. Virus rajčice stvara mozaične linije po listovima, osipanje cvjetova i deformiran rast. Biljke zaražene ovim oboljenjima treba ukloniti.
Štetnici
Najčešći štetnici koji napadaju surfinije su lisne uši, štitasti moljac i trips. Osim što uzrokuju štetu na biljci neki od njih pogoduju i širenju virusnih oboljenja.
Lisne uši
Najveću štetu surfiniji uzrokuju zelena breskvina uš i Macrosiphum rosae. Ovi štetnici stvaraju kolonije na listovima te se hrane sokovima biljke. Dolazi do kovrčanja listova i zaostajanja u rastu, a uslijed lučenja medne rose i do posljedičnih gljivičnih infekcija. Zaštita se provodi prskanjem insekticidima.
Štitasti moljac
Ovo su leptirići bijele boje veličine oko 2 mm. Pojavljuju se na naličju listova, sišu biljne sokove i uzrokuju zaostajanje u razvoju i opadanje cvjetova. Suzbijaju se obaveznim prskanjem insekticidima po naličju listova.
Tripsi
Trips je maleni kukac izduženog tijela i narančaste boje. Biljci štetu nanose njegove ličinke koje se hrane sokovima uslijed čega se na cvjetovima pojavljuju bjelkaste pjege. Kao i kod ostalih štetnika i ovdje u obzir dolazi prskanje cijele biljke određenim insekticidima.
Upotreba surfinije
Surfinija je u prvom redu dekorativna biljka i jedna od najpopularnijih lončanica. Jako rijetko se koristi u gastronomiji i u medicini, dok se u kozmetici uopće ne koristi. Stoga je njen značaj prvenstveno gospodarski, jer predstavlja važan dio komercijalnog uzgoja ukrasnih lončanica.
Berba
Cvjetovi surfinije beru se za oblačnog dana, u jutarnjim satima. Dezinficiranim nožem pažljivo se odrežu pri čemu treba odabrati cvjetove koji su sasvim rascvjetani.
Sušenje
S obzirom na to da se surfinija koristi samo u dekorativne svrhe, najčešće se koriste svježi cvjetovi. No ako se žele raditi ukrasi od prešanog cvijeća, tad je cvjetove prethodno potrebno posušiti i staviti u upijajući papir a zatim odozgo pritisnuti s nekim težim objektima pa u tu svrhu mogu poslužiti i deblje knjige. Nakon desetak dana tako osušeni cvjetovi spremni su za daljnje dekoracije. Od cvjetova surfinije se može napraviti i čaj, a cvjetove je potrebno prethodno sušiti 10-ak dana na pamučnoj krpi u tamnoj prostoriji s osiguranom cirkulacijom zraka.
Skladištenje
Osušeni cvjetovi surfinije mogu se koristiti za izradu umjetničkih djela i drugih hobističkih projekata. Poželjno ih je zaštititi plastificiranjem tako da traju duže vremena, a može ih se premazati i slojem vodootpornog laka. Cvjetove namijenjene pripravku čaja stavlja se u hermetički zatvorene posude i čuva na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Kulinarstvo
Surfinija nije otrovna biljka, ali nije niti zaživjela njena upotreba u gastronomiji iako su cvjetovi jestivi. Njena upotreba u gastronomiji je obično dekorativna, za ukrašavanje salata i drugih povrtnih jela. S obzirom na nježan ukus njenih cvjetova može se koristiti i kao dodatak salatama i koktelima.
Kozmetika
Za sada nisu otkrivene prednosti ove biljke za kozmetičke svrhe. Stoga se ova biljka ne koristi u izradi kozmetičkih pripravaka.
Medicina
Surfinija je novostvoreni hibrid pa za sada još nije zaživjela njena veća medicinska uporaba. Ipak, kao i sve vrste petunija, smatra se da čaj od cvjetova surfinije doprinosi normalizaciji krvnog tlaka. Od svježih latica surfinije i odgovarajuće podloge, poput kokosovog ili maslinovog ulja, može se koristiti i ulje kojim se mogu tretirati ekcemi i dermatitis.
Gospodarstvo
U Hrvatskoj je surfinija snažno zastupljena u ukupnoj proizvodnji sadnica ukrasnog cvijeća. Uzgaja se u brojnim plastenicima odakle se sadnice distribuiraju na sajmove, u tržišne centre i druga mjesta gdje pronalaze svoje kupce.
Zanimljivosti
Devedesetih godina prošlog stoljeća u Brazilu su pronađene nove vrste petunija koje su križane s postojećim vrtnim kultivarima i tako je nastala nova vrsta, surfinija. 1992. godine uzgojene su prve surfinije u Japanu i brzo su se proširile diljem svijeta.
Surfinija zbog svoje raskošne ljepote i brojnih cvjetova simbolizira ponos i gracioznost.
Foto: Nowaja / Pixabay
Odgovori