Čili papričice pripadaju u rod Capsicum te porodicu pomoćnica (Solanaceae). Naziv "čili" dolazi od riječi "chile" što je ustvari španjolski naziv za određenu vrstu paprike. U prošlosti se najviše koristio kao ukrasna biljka, dok se danas najviše koristi kao prirodni lijek i hrana.
Bliski su srodnici paprike pa ako ste uspješno uzgojili krastavce ili rajčicu iz sjemena, za sadnju i uzgoj ljutih papričica trebat će vam manje iskustva i brige. Sve što one traže je puno sunca, kvalitetno sjeme, dobra zemlja i umjereno zalijevanje. Višak vode mogao bi utjecati na smanjenje njegove ljutine i pojavu truleži.
Riječ je o razgranatim biljkama koje mogu narasti i do 50 cm u visinu. Plodovi im se razlikuju, ovise o sorti i kultivaru, a mogu biti zelene, crvene, žute, narančaste, ljubičaste, smeđe te u raznim veličinama i oblicima - izdužene, a uske, kratke i okrugle, okrugle i plosnate i mnoge druge.
Osim oblika i boja, razlikuju se i prema mirisu i okusu. Postoje manje ili više izraženi mirisi papričica, a one mogu biti orašastih, cvjetnih, voćnih i drugih mirisa. Okus im varira od blago slatkastog do kiselog. No, bez obzira na boju, oblik i miris, odabir ljutih papričica za sadnju obično se vrši po njihovoj ljutini po kojoj su poznate. Postoje one poprilično blage, srednje ljute i žestoke.
Srodnici
Sorte čili papričica
Neke od najzanimljivijih vrsta i kultivara ljutih papričica su:
- cayenne (kajenska paprika)
- thai peppers
- habanero
- tabasco
- anaheim
- jalapeño
- rocoto
Postoji nekoliko papričica koje ostvaraju posebno dobar prinos na našim područjima pa se s razlogom preporučuju i početnicima u sadnji, a to su:
- Hot Portugal
- Aji sorte
- Serrano
- Jalapeno
- Jamaican Hot
Uzgoj čili papričica
Čili papričice možete saditi iz sjemena ili iz presadnica, a uzgoj je moguć na otvorenom u vrtu ili u posudama. Ako ćete ih saditi iz sjemena postupak je nešto kompliciraniji, ali zasigurno uzbudljiviji, posebice za one koji imaju nešto više iskustva s uzgojem bilja.
Tlo
Najkvalitetniju zemlju ili supstrat dobit ćete izaberete li neku od supstrata dostupnih u poljoprivrednim ljekarnama ili vrtnim centrima. Riječ je o steriliziranoj te ujedno i sigurnoj zemlji za uzgoj papričica. Takva zemlja ne sadrži korov niti štetnike ili moguće uzročnike bolesti.
Prethodno namočene sjemenke potrebno je prekriti s 5 mm zemlje. Važno je ne prekriti sjemenke s previše zemlje jer neće imati snagu niknuti.
Čili voli humusom bogato i propusno tlo, blago kisele do neutralne pH vrijednosti. Prije sadnje čilija, tlo treba dobro prekopati i razrahliti.
Uz dovoljnu količinu gnojiva, bilje posadite u tlo tako da im prvi listovi budu u ravnini tla. Tako će moći razviti jači i snažniji korijen. Nakon sadnje, biljku zalijte.
Klima
Budući da čili papričice potječu iz toplih krajeva, osim što će im za klijanje trebati puno vremena, morate im osigurati i puno topline kako bi niknule i kasnije dale plodove. Važno je znati - što je papričica ljuća, to će joj trebati i više vremena za klijanje, rast i razvoj. Ranija sjetva se ne preporučuje jer vremenski uvjeti neće dopustiti sadnju presadnica na otvoreno, biljke se neće dobro razviti čime dovodite u opasnost i pojavu brojnih bolesti.
Da biste postigli uspješno klijanje sjemena, osigurajte mu idealne temperature koje se kreću od 25 - 30°C. Što su uvjeti idealniji, to ćete i klijavost biti bolja. U idealnim uvjetima klijavost se kreće od 70 - 80%. U slučaju da je supstrat temperature oko 21°C, proces klijanja duže traje.
Ako sijete chili kod kuće, tegle držite na mjestu gdje će konstantna temperatura biti od 25 - 30°C. Možete ih staviti i odmah uz radijator, ali pripazite da im ipak ne bude prevruće pa ih nikada nemojte stavljati direktno na radijator. Možete se poslužiti i drugim izborima topline poput routera, blizine bojlera ili vrha hladnjaka. Takvi izvori topline pomoći će boljem nicanju biljčica. Važno je da ni noćne temperature zraka ne budu niže od 10°C.
Svjetlost
Kada primijetite da je biljka niknula, obvezno joj osigurajte dovoljno prirodne svjetlosti i sunca. Imajte na umu da jedan sunčani dan biljci znači puno više nego više dana provedenih pod umjetnim svjetlom.
Postoje mnoge teorije o tome koliko je zapravo svjetlosti potrebno čili papričicama. Uzgajate li ih od sjemena i sijete u zatvorenom pokušajte im u prvih 2 mjeseca tijekom vegetacije osigurati 24-satnu svjetlost. Ako to iz nekog razloga ne možete ostvariti, neka to budem barem 12 do 16 sati dnevno.
Kasnije, kada biljka dođe do perioda cvjetanja, bit će joj potrebna i tama, inače neće davati plodove.
Vrijeme sadnje
Krajem siječnja počinju pripreme za sadnju čili papričica iz sjemena. Ako niste nabavili sjeme do tada, posljednji je čas jer sjetva čilija započinje već sredinom ili krajem veljače.
Znak da smo uzgojili prave presadnice spremne za sadnju u veće tegle su tri do četiri prava lista. Pripazite da ne pogriješite kod procjene jer biljka će u početku razviti kotiledone - klicne listiće iz kojih se razvijaju oni pravi.
Tek kada prođe opasnost od kasnih mrazeva, a to je obično početkom svibnja, biljku možete posaditi na otvoreno.
Kada sadite čili papričice na otvoreno birajte zaklonjena mjesta, odnosno ona na kojima neće biti izložena jakom vjetru.
Slaganje kultura
Čiliju će dobro odgovarati mjesta na kojima su prethodno bile posađene mahunarke jer one tlo obogaćuju većim količinama dušika koje su čiliju potrebne.
Uspjet će pored češnjaka, luka, kupusa, graha mahunara, celera, brokule, salate, radiča, korabice, špinata i šparoga. Također, od začina će im odgovarati društvo kopra, bosiljka, metvice, origana, majčine dušice i drugih.
Nikad ga nemojte saditi uz srodnike kao što su: paprika, krumpir, rajčica, kukuruz, krastavci, repa, crveni kupus, patlidžan, suncokret.
Sadnja čili papričica
Sadnja sjemena
Prije sjetve, osigurajte dovoljno tegli ili kontejnera u koje ćete položiti sjeme. Ako su količine koje želite posijati veće, nabavite stiropor kontejner. U njega može stati i do sto sjemenki. Kada niknu, lako ćete ih presaditi u zemlju ili u tegle. Spomenute kontejnere možete nabaviti u gotovo svim poljoprivrednim ljekarnama.
U slučaju da želite posijati manju količinu sjemena, možete se poslužiti plastičnim čašama od primjerice jogurta ili Jiffy tresetnim peletama. Pelete su odličan i jednostavniji izbor od klasične sjetve. Namočite ih u vodu, a kada se napuhnu, u njoj položite sjeme. Za ovo klijalište na početku vam neće biti potreban klasični supstrat.
Teglice u koje ćete položiti sjeme moraju obvezno imati probušene rupice na dnu kroz koje će slobodno otjecati višak vode nakon zalijevanja. Ono na što je još potrebno pripaziti je gustoća sadnje ako ćete u jednu teglicu posijati više sjemenki jer bi moglo doći do oštećenja biljke kada ona razvije korijenje.
Kada nabavite sjeme koje želite, preporučuje se da ga na nekoliko sati ili preko noći namočite u običnu vodu, čaj od kamilice ili otopinu kalij permanganat. Tako ćete omekšati vanjsku tvrdu opnu papričice i pospješiti bolje uvjete za sjetvu. Osim toga, čaj od kamilice i kalij permanganat spriječit će i dezinficirati moguće bolesti poput bakterija ili gljivica koje se mogu prenositi sjemenjem i naštetiti biljci na početku rasta.
Koristite li otopinu kalij permanganata, neka to bude ona u postotku od 0,5. Natopite sjeme u spomenutoj otopini 20 minuta, a nakon toga ga dobro isperite i osušite.
Nitko vam ne može garantirati koliko će točno dana trebati proći da sjeme proklija. To ovisi o samoj vrsti koju sijete, ali još više ovisi i o ujednačenosti temperature zraka i temperature zemlje. Što je temperatura idealnija i ujednačenija (uz male varijacije) to će i papričice bolje klijati.
Proces klijanja papričica u teglama iznosi od 5 do 30 dana. Postoji mogućnost da neke papričice niknu već za pet dana, dok će nekima trebati i do dva tjedna. Budite uporni, osigurajte im dovoljno topline i umjerenog zalijevanja (samo po potrebi).
Sadnja presadnica
Kada biljka razvije prve prave listove, spremna je za sadnju u veće teglice. Takvim biljkama osigurajte temperaturu od 20 stupnjeva. Kada presađujete mlade biljčice budite oprezni jer su lomljive. Povremeno ih poprskajte vodom i ne izlažite odmah direktnom suncu. Kada malo očvrsnu godit će im sunce na prozorima. Odlučite li biljke uzgajati u posudama, češće ih zalijevajte i prihranjujte.
Održavanje i njega
Biljkama za rast i razvoj najbolje odgovara temperatura zraka 22 i 29°C. Čili ne voli previsoke temperature jer u tom slučaju može doći do osipanja cvjetova. Ako su temperature tijekom ljeta previsoke, zaštitite čili sjenom što će spriječiti oštećenja na listovima i plodovima.
Važno je znati da mu ne odgovaraju niti temperature ispod nule. I najmanji mraz može uništiti biljku. U slučaju da dođe do mraza, biljke zaštitite tunelom ili folijom koja će u proljetnim mjesecima zaštititi mladu biljku, a tijekom jeseni produljiti vrijeme berbe.
Redovito okopavanje te nagrtanje zemlje potaknut će bolji rast biljke, konkretno korijenja. Biljke će dobivati više vode i hranjiva što će im pomoći da ostvare bolji i kvalitetniji rast. Nakon okopavanja biljaka, ne zaboravite niti na malčiranje. U protivnom bi se zemlja oko biljke mogla previše osušiti.
Čili papričice nemaju previše problema s bolestima i štetnicima. Napadaju ih u manjoj mjeri nego što napadaju papriku. Kako biste spriječili napad na biljku, potrebno je zadovoljiti sve uvjete sjetve i sadnje.
Zalijevanje
Jednom kada posijete čili i zalijete zemlju u kojoj se nalaze sjemenke, najbolje bi bilo da biljku ne zalijevate sve dok se gornji sloj zemlje potpuno ne osuši. Od prevelike količine vlage na površini zemlje, mogle bi se pojaviti razne gljivice i alge koje mogu biti kobne za sadnice.
Preporučuje se odmah nakon sijanja, kada je tlo dovoljno vlažno, biljke omotati prozirnom kuhinjskom folijom koja će održavati veću koncentraciju vlage i veću temperaturu što je zajedno i potrebno zadovoljiti za rast papričica.
Budući da biljka ima dugački korijen, potrebno joj je tijekom ljetnih mjeseci osigurati dovoljne količine vode. Zalijevajte je samo u rano jutro i to odstajalom vodom ili kišnicom.
Gnojidba
U fazi sjetve nije potreban dodatak gnojiva u supstrat za sadnju. Sve što biljka treba za nicanje nalazi se u supstratu.
Gnojidba čili papričica započinje u vegetativnoj fazi (faza razvijanja stabljike, listova i korijenja), odnosno u fazi presađivanja kada čili razvije minimalno četiri lista. Kod sadnje papričica u veće tegle koristite početno gnojivo za rast povrća.
Kada čili dođe do generativne faze (faza razvoja pupova), tada posegnite za gnojivom za pomoć pri cvatnji i zametanju plodova, a to je ono koje ima dodane količine kalcija. Papričice su tijekom generativne faze jako osjetljive na njegov nedostatak. U tom slučaju mogla bi ih zahvatiti trulež ili bi mogle požutjeti, osušiti se i otpasti.
Uzgoj čili papričica na balkonu
Ako volite jesti čili papričice, nemate vrt, ali imate balkon - posadite čili na balkon u posude! Osim što su ukusne i zdrave i moći ćete uživati u njihovim svježim ili sušenim plodovima, krasit će vaš balkon bogatstvom različitih crvenih, žutih i zelenih boja.
Tlo
Za presađivanje biljčica u posude možete koristiti univerzalni supstrat za sadnju povrtnih presadnica. Obratite pažnju da zemlja bude dobro drenirana kako se voda ne bi dugo zadržavala među korijenjem jer bi to moglo dovesti do truleži.
Temperatura
Kada biljke presadite u tegle, nemojte ih iznositi na otvoreno sve dok se ne zadovolje optimalni vremenski uvjeti koji uključuju noćne temperature iznad 12 stupnjeva, a minimalne dnevne od 15 stupnjeva. Stoga, s obzirom na područje u kojem živite, vjerojatno ćete papričice premjestiti na balkon tek u travnju.
Čili papričice vole puno sunca. Stavite teglice na osunčano mjesto i one će vam biti zahvalne. Uživat će ako vam je cijeli dan balkon okupan suncem. Iako ne morate ostaviti posebno velik razmak između biljaka, ipak se preporučuje poštivanje onog minimalnog zbog bolje cirkulacije zraka između biljaka. Tako ćete moguća gljivična oboljenja biljaka svesti na minimum.
Sadnja sjemena
Iako je uzgoj chilija iz sjemena nešto kompliciraniji i teži nego onaj iz presadnica, budući da zahtjeva nešto ozbiljnije uvjete, sjetva čilija ipak nije nemoguća.
Ljutim papričicama će se za klijanje biti potrebne optimalne temperature oko 15 stupnjeva, a budući da se sjetva odvija u ožujku, najbolje ih je posijati u tegle u kući.
Za sjetvu čili papričica u tegle za uzgoj na balkonu, vrijede iste pravila kao i za sjetvu na otvorenom, jer i uzgoj čilija na otvorenom (u većini naših krajeva) započinje sjetvom u zatvorenom. Razlika je jedino u slučaju da sadite čili iz presadnica, no tada već imate gotovu biljku i možete preskočiti ovaj korak za sadnju iz sjemena.
Kada papričice niknu, potrebno im je puno svjetlosti za daljnji rast. Prije nicanja, svjetlost im nije potrebna.
Sadnja presadnica
Nakon tri tjedna od polaganja sjemena u tegle, papričice bi trebale niknuti i imati već četiri razvijena lista. Tada ih možete posaditi u tegle. Kod odabira tegli, potreban je oprez. Naime, veličina tegle ovisi o veličini sorte pa za manje sorte koristite tegle od 10 litara, a za one veće, posude od 30 litara.
Gnojidba
Za gnojidbu u ovoj fazi sadnje pogledajte gnojidbu kod sadnje presadnica čilija. Ona je identična.
Zalijevanje
Papričice zalijevajte samo po potrebi. Ako je gornji sloj zemlje suh, provjerite još i njezinu unutrašnjost. Položite prst dublje u zemlju i provjerite je li supstrat i tamo suh ili je i dalje vlažan. Ako je zemlja na osjet dovoljno vlažna, nemojte zalijevati.
Održavanje i njega
Čili će gotovo tijekom cijele godine krasiti vaš balkon. No, tu ne mora stati njegov uzgoj. Čili papričice su trajnice, a jedino što im smeta su oštre i hladne zime. Stoga, ako imate prikladan prostor, unesite ih u zatvoreno i postavite ih na prozorske daske.
Prostorija za prezimljavanje čilija trebala bi biti nešto hladnija, ali okupana svjetlošću. I tijekom zime paprike vole puno svjetla, a ako im osigurate dobre uvjete i dalje će rasti, cvasti i davati plodove. Naravno, ne u istoj mjeri kao što je to u ljetnim mjesecima, ali će preživjeti do iduće sezone što znači da ih nećete morati svake godine ponovo uzgajati iz sjemena.
Pinciranje
Pinciranje se vrši kako bi se uklonili izrasli dijelovi biljke koji nisu potrebni i ne utječu na kvalitetan uzgoj papričice. Odnosno, čak ga mogu i unazaditi jer takvi izdanci troše za svoj razvoj previše energije koju treba usmjeriti na rast i razvoj stabljike, pupova i rodnih grana. Pravilo je da je potrebno ukloniti sve ono što izraste između pravih listova i stabljike.
Pinciranjem oblikujete papričice prema svojim željama i usmjeravate njihov rast onako kako vi to želite.
Uzgoj ukrasnih čili papričica
U vrijeme kada su papričice stigle u Europu, velik broj njih su postale cijenjene ukrasne biljke. Pojedincima su bile zanimljive za sadnju zbog predivnih plodova koji dolaze u više boja.
U razdoblju od 1800. do 1920. godine, papričice su se poklanjale kao poklon za Božić, budući da ih krasi ljepota i šarenilo plodova.
Želite li da i vaš dom krase predivne ljute papričice, možete ih lako uzgojiti u teglicama i u zatvorenom, a možete ih i presaditi na otvoreno kada prođe opasnost od mrazeva. Lake su za uzgoj i možete je uzgojiti kao bilo koju drugu sobnu biljku.
Ako ih kupujete u obliku presadnica, dobro pročitajte upute koje dolaze uz njih. Naime, iako je većina ukrasnih papričica jestiva, postoje one koje nisu primjerene za jelo jer su tretirane sredstvima koja se regulira njihov rast zbog čega i ostaju patuljaste.
Neke od najpoznatijih ukrasnih čili papričica su:
- Aurora
- Sangria
- NuMex Twilight
- Medusa
- Black Pearl
Ukrasne čili papričice nisu teške za uzgoj i ne zahtijevaju posebne uvjete. Ako ih želite uzgojiti iz sjemena, uzgajajte ih kao i sve druge čili papričice.
Zalijevajte ih kada se supstrat osuši na površini, ali pritom obvezno probušite rupice na dnu čaše kako bi voda mogla slobodno otjecati.
Kod gnojidbe vrijede ista pravila koja smo već naveli kod uzgoja ljutih čili papričica. Važno je da biljke ne gnojite sve dok ne razviju nekoliko pravih listova.
Jedino što bi vam moglo zadavati glavobolje kod uzgoja su bolesti lista, a njih možete spriječiti tako da biljku manje zalijevate. Naime, ova bolest se većinom pojavljuje kada biljke raste u nedovoljno dreniranoj i mokroj zemlji.
Želite li ukrasne čili papričice posaditi u vrt, pričekajte kasno proljeće kada prođe opasnost od mrazeva. Budući da jako vole sunce, nemojte ih saditi na mjesto na kojem im ne možete osigurati 8 sati sunca na dan jer tada neće moći razviti plodove.
Bolesti
Uzgajate li čili papričice vjerojatno će vas zanimati kojim bolestima bi čili mogao biti pogođen. Dobro je znati da se mnoge od njih prenose sjemenjem pa obvezno poradite na dezinfekciji sjemenja prije sjetve.
Polijeganje rasada
Ova gljivična bolest uzrokovana je gljivicama naziva Phytium, Sclerotinia, Fusarium - vrste Rhizoctonia solani, Phytophtora capsici.
Gljivice iz roda Phytium zahvaćaju biljku na mjestu gdje stabljika izlazi iz zemlje i uzrokuju na njoj vodenu zonu. Biljka se pod takvim oštećenjem lako može prelomiti i uništiti. Kroz prvih 48 sati, oštećenja mogu nastati na cijelom rasadu.
Gljivca Phytophytora capsici napada korijenov vrat ili sami korijen papričice uslijed čega korijen posmeđi ili pocrni, a vrat korijena zadobije tamnozelene prstenaste zone i suženje stabljike.
Gljivice Rhizoctonia solani mogu uzrokovati smeđenje biljke, truljenje i polegnuće.
Bolesti čiji je uzrok gljivica Fusarium spp. i Rhizoctonia solani pojavljuju se u sunčanim i toplim područjima dok se Phytophtora i Phytium javljaju u vlažnim područjima s hladnom klimom.
Jedini način da se uhvatite u koštac s ovom biljkom je da se pobrinete da za sjetvu birate isključili zdravo sjeme i da ga sijete u sterilnu zemlju. Preventivno biljku možete tretirati fungicidima.
Venuće paprike
Ovu bolest uzrokuju dvije gljivice naziva V. albo-atrum i Verticillium dahlie. Obje dovode do istih simptoma, a razlika je jedino u vremenu kada se pojavljuju te o načinu prezimljavanja.
Simptomi uzrokuju uvenuće listova (izgledaju kao da ne dobivaju dovoljno vode), oni žute i propadaju. Kada bi papričicu prerezali po dužini mogli biste primijetiti tamne dijelove.
Ako dođe do zarate ovim gljivicama, ne preporučuje se ponovo uzgoj papričica na istom mjestu u vrtu nekoliko godina. Ako čili uzgajate u tegli, obvezno sterilizirajte teglu, a zemlju uklonite.
Gangrena korjenova vrata
Bolest koja se javlja na korijenovu vratu uzrokuje pseudogljiva pod nazivom Phytophtora capsici. Može se javiti na svim dijelovima biljke, a glavni simptomi zaraze su smeđenje vrata korijena trulež koja dovodi do polijeganja. Na listovima i granama javljaju se okrugle crvene i vlažne pjege, a plodovi se uslijed vodene pjege osuše.
Do zaraze dolazi kod visokih temperatura i uslijed prevelikih količina vode nastalih navodnjavanjem ili ljetnim kišama.
Zaštitite biljku tako da sjeme sijete u sterilnu zemlju, a kao mjeru prevencije upotrijebite fungicide.
Bakterijska krastavost plodova
Do ove bolesti dolazi zbog bakterije Xanthomonas campestris pv. vesicatoria, a javlja se u srpnju kada dođe do obilnih kiša. Da bi došlo do pojave bakterije potrebna je visoka temperatura zraka (25 - 30°C) te visoka vlažnost u zraku. Bakterija se prenosi preko sjemena i može prezimiti u biljnim ostacima. U biljku dolazi kroz rane nastale uslijed vjetrova i tuče.
Bolest se manifestira vodenim tamno zelenim pjegama svijetlog ruba, a s donje stane listova dolazi do nabreknuća. Plodovi dobivaju smeđe pjege, a sjeme pocrni.
Da biste spriječili ovu bolest obavljajte sjetvu isključivo zdravog sjemena i redovito provjetravajte ako uzgajate čili u zatvorenom. Nemojte zalijevati biljku preko listova, već isključivo u zemlju i to ne direktno preko korijena. Zaštitu možete obaviti još i fungicidnim sredstvima, a preventivno djelovati gnojivima čija je baza bakar.
Pepelnica
Također jedna od gljivičnih bolesti, a uzrokuje je gljivica Leveillula taurica. Zaraza se javlja isključivo na listovima, u ljetnim mjesecima kada je temperatura zraka veća od 32°C, a vlažnost zraka 50%.
Jedan od glavnih simptoma zaraze su listovi žute boje koji se uvijaju i u konačnici uvenu. Jedan od glavnih simptoma pepelnice je i bjeličasta prevlaka koja izgleda poput paučine, a javlja se na donjim dijelovima listova.
Kako biste spriječili širenje zaraze uklonite sve biljne ostatke po završetku sezone te uništite i sav korov. Pepelnica lako može prezimiti na biljnim ostacima. Biljku možete zaštititi i fungicidom na bazi sumpora.
Siva plijesan
Siva plijesan (lat. Botrytis cinerea) javlja se na paprikama kod temperatura od 12 do 23°C i visoke vlažnosti zraka, više od 85%. Simptomi zaraze javljaju se na plodovima, stabljici i listovima, obično na mjestima na kojima su se uklonili zaperci ili gdje je nastalo bilo koje drugo oštećenje. Upravo kroz spomenuta oštećenja u biljku ulazi plijesan i dolazi do infekcije.
Ako primijetite vodenu vlažnu trulež na stabljici i listovima, to je znak da je biljku zahvatila plijesan. Na plodu se mogu javiti pjege maslinaste boje i različitih veličina, dok plodovi propadaju.
Ako biljku sadite u zaštićenom prostoru, obavljajte redovito prozračivanje i po potrebi tretirajte fungicidnim sredstvima.
Štetnici
U svibnju, kada se mlada biljka čilija presadi na otvoreno, odmah je pod mogućom najezdom kukaca koji se u to vrijeme s prirodnom već naveliko bude. Donosimo najčešće štetnike čili papričica.
Lisne uši
Papričice uzgojene na balkonu i općenito sve papričice koje se sade na otvorenom, često se nađu pod najezdom lisnih ušiju. Riječ je o sitnim kukcima koji bodu i sišu listove te uzrokuju njihovo kovrčanje i širenje biljnih virusa među biljkama.
Lisne uši najčešće napadaju sve vrste paprike, a golim okom su jedva vidljive. Mogu napasti i ostalo voće i povrće. Tijelo im je dugačko od 1,5 do 2,5 mm.
Štete na biljkama rade i odrasli kukci i ličinke i to tako da sišu sokove iz listova i tako uzrokuju kovrčanje. Prilikom sisanja listova, ispuštaju mednu rosu na koju se nastanjuju crne gljive koje dovode do smanjenja kvalitete plodova. Osim toga, uši mogu prenijeti i viruse s biljke na biljku.
U biljnim ljekarnama potražite pomoć u obliku kemijskih ili bioloških sredstava za borbu protiv ovih sitnih nametnika.
Bijela mušica
Bijela mušica (cvjetni štitasti moljac) dugačka je svega 2 mm, a budući da joj je tijelo prekriveno bijelim voštanim prahom, po tome je dobila i naziv. Ličinke i odrasle mušice rade štete na donjim stranicama listova. Može imati i do 12 generacija u godini dana.
Spomenute mušice sišu listove što dovodi do njega blijeđenja, a dio na kojem se dogodilo sisanje počinje smeđiti i odumirati. Za vrijeme prehrane listovima u isto vrijeme otpušta i mednu rosu koja postaje povoljno mjesto za naseljavanje crne gljive čađavice. Tako dolazi do onečišćenja papričice, njezinih plodova i listova.
Kako biste spriječili ovog štetnika, važno je da poradite na suzbijanju korova u plasteniku jer se i njime može hraniti. Odstranjujte sve one jako zaražena listove te postavite žute ljepljive ploče koje privlače štetnika pa ga tako mogu i uništiti.
Kalifornijski trips
Ovaj žuti ili smeđi kukac veličine najviše do 1,4 mm može oštetiti veliki broj povrtnica pa tako i čili papričice. Najčešće napada čili koji se uzgaja u zatvorenom prostoru poput staklenika ili plastenika. Tijekom godine dana može imati i do 15 generacija.
Napada biljku tako da se hrani njezinim plodovima i listovima. Kada napadne biljku, na listovima se javljaju bijele crtice ili točkice koje s vremenom posmeđe ili umiru. Kod biljaka koje su bile izložene jakim napadom, listovi se suše i otpadaju. Plodovi se deformiraju i doživljavaju depigmentaciju.
Kako biste zaštitili biljku od napada ovog kukca, na ulaze u zatvoreni prostor gdje se uzgajaju, postavite zaštitne mreže. Ne zaboravite postaviti zaštitu i na ventilacijama. Kada završi sezona uništite sve korove i biljne ostatke i obvezno ih odstranite iz plastenika. U protivnom bi kukac mogao prezimi na njima. Također, ako možete postavite plave ljepljive ploče jer će one privući tripse i tako ih uništiti.
Zelena stjenica
Iako na prvi pogled slična smrdljivom martinu, zelena stjenica se od njega razlikuje isključivo po boji. Dok je ona zelene boje, smrdljivi martin pojavljuje se u smeđoj boji. Odrasle ženske ovog kukca jajašca odlažu na donje dijelove listova, a iz kojih se kasnije izlegnu ličinke. Ličinke su iste kao i odrasli kukci, a razlikuju se jedino po veličini. Mogu imati maksimalno do dvije generacije, a pojavljuju se i na otvorenom i u plasteniku.
Ličinke i odrasli kukci prehranjuju se isključivo plodovima paprike, a na mjestu njihova uboda pojavljuje se pjege žute boje.
Moguće ih je ukloniti ručno ili mehanički.
Kukuruzni moljac
Riječ je o leptiru čije gusjenice veličine 2,5 cm rade štetu na paprikama i kukuruzu. Leptiri dolaze na svjetlo, a sezona letenja započinje im u svibnju uz maksimalno dvije generacije u godini dana. Lete ujutro i navečer. Mogu napasti biljke na otvorenom i u plasteniku.
Kada se izlegnu gusjenice iz jajašca, uvuku se u plodove čime započinje njihov proces hranjenja, a u konačnici plodovi počinju trunuti.
Uništite sve biljne ostatke ako posumnjate na ove štetne moljce jer on u njima lako može prezimiti. Ako uzgajate i kukuruz, zaorite ga nakon berbe jer se lako može proširiti i na njega.
Upotreba
Čili papričice slove kao jedne od najzdravijih namirnica na svijetu što duguju kapsaicinu, spoju zaslužnom za njegovu ljutinu. Dakle, što su papričice više ljute, to su i zdravije. U jednom znanstvenom istraživanju dokazano je da osobe koje redovito konzumiraju jela u koja dodaju čili papričice mogu produžiti život. Ljutina papričica stvara toplinu u tijelu što dovodi do dodatne potrošnje kalorija. Stoga, ako ste na dijeti i želite li zdravo smršavjeti, ubacite u prehranu ljute papričice.
Nerijetko se dodaje i kod pripreme jela, prah čilija nadaleko je poznat u mnogim kuhinjama diljem svijeta.
Čili se također može primijeniti i kao prirodni pesticid i tako zaštititi bilje od bolesti i štetnika bez upotrebe štetnih kemikalija.
Berba
Papričice se beru uz pomoć škara kako se ne bi oštetile njezine osjetljive stabljike. Možete ih ubrati i nezrele. Stajanjem na suncu i toplini naknadno će dozreti.
Preporučuje se da plodove redovito berete, kako biste ostavili mjesto za one nove.
Skladištenje
Papričice možete upotrijebiti svježe, dodati ih u zimnicu ili osušiti.
Zreli i kvalitetni plodovi čilija suše se na zraku ili u pećnici na temperaturi od 50°C. Često ih se slaže na špagu, objesi ih se na prozračno mjesto i tako suši. Tada su one ujedno i lijep ukras koji krasi našu smočnicu ili kuhinju.
Osušeni čili potrebno je pohraniti u posude ili papirnate vrećice. Prije samog korištenja potrebno ih je usitniti rukama ili u blenderu u sitni prah. Preporučuje se to učiniti netom prije korištenja kako bi zadržale okus, miris i aromu.
Pripravci
- ajvar
- čili
- kisele paprike
- kiseli feferoni
- ljuta paprika
- ljute papričice
- ljuti feferoni
- šalša
- tabasco
Kulinarstvo
Čili možete dodati u jelo koje poželite! Nema potrebe za ograničavanjem isključivo na meksičku ili azijsku kuhinju, dodajte ga u variva, priloge, juha, umake, salate i sva ostala slana jela.
Čili papričica je najpoznatija ljuta papričica od koje se pripremaju razne vrste umaka i salsa, a kada se papričice samelju i osuše dobivamo kajenski papar. Čili je također jedan od glavnih sastojaka curryja i općenito se najčešće koristi kao začin tako što se dodaje u razna jela, od variva, priloga do mesnih jela.
Okus čilija je oštar, a želimo li ga usporediti s običnom ljutom paprikom nalazimo podatak da je njegova ljutina čak 20% veća.
Nerijetko ćete pronaći i tamnu čokoladu s čilijem što znači da čili možete dodati i u slatka čokoladna jela, ostale deserte, napitke i smoothieje.
Budite oprezni pri korištenju čilija jer njegova ljutina često može jako nadražiti sluznicu nosa, oči i kožu. Želite li izbjeći moguće neugodnosti, nosite zaštitne gumene rukavice kod korištenja čilija.
Medicina
Papričice su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima, od čega prednjače vitamini B i C te minerali željezo, kalcij, fosfor, kalij i natrij.
Čili, ne samo što jelu daje posebnu ljutinu i okus, djeluje i protuupalno i smanjuje bolove. Budući da smanjuje upalu preporučuje se kod artritisa.
Papričice mogu smanjiti razinu kolesterola u krvi i smanjiti mogućnost pojave krvnih ugrušaka. Stoga, želite li izbjeći pojavu infarkta, moždanog udara ili tromboze, redovito konzumirajte čili.
Redovitim konzumiranjem čilija možete spriječiti pojavu dijabetesa tipa 2 jer se nakon njegova konzumiranja smanjuje potreba za lučenjem inzulina nakon obroka.
Čili pospješuje pravilan rad probave što znači i da tijelo oslobađa od štetnog utjecaja toksina.
Prije se smatralo da ljuta hrana može dovesti do pojave čira na želucu, a danas se zna da ljute papričice mogu spriječiti pojavu bakterija i dovesti do dodatne proizvodnje želučanih sokova koji čuvaju zdravlje želuca.
Kako biste spriječili mogućnost pojave tegoba uzimajte tri puta tjedno po 400 mg kapsaicina.
Prirodni pesticid
U obliku praha, papričicu možete koristiti protiv štetnika u vrtu. Posebno se pokazala dobrom u suzbijanju puževa. Posipajte malo čili praha po vlažnim listovima biljaka, a štetnici bi ubrzo mogli nestati.
Od čilija možete napraviti i prirodno sredstvo protiv lisnih uši koji su i sami česti na nasadima čilija. Sameljite papričice u prah i 300 grama praha prelijte s 15 litara vode koja je prethodno odstajala. Kao najbolja pokazala se kišnica. Nakon što se pomiješali vodu i čili, mješavinu ostavite da odstoji 24 sata. Nakon toga procijedite kroz cijedilo i dobili ste koncentrat za zaštitu bilja. Prije primjene obvezno ga razrijedite vodom, a omjer neka bude 1:10.
Prethodno osušene papričice možete koristiti i kao macerat koji će poslužiti kao zaštita vrta od štetnika. Usitnite čili, pomiješajte ga s biljnim uljem i ostavite da odstoji 24 sata. Nakon toga, mješavinu procijedite i koristite kao koncentrat. Jednu žlicu macerata od čilija pomiješajte s jednom litrom vode i koristite u slučaju kada vaš vrt bude napadnut puževima, biljnim ušima i drugim štetnicima.
Povijest
Ljute papričice koriste se tisućama godina, a smatra se da potječu iz Srednje i Južne Amerike, točnije iz Meksika gdje se čili uzgajao prije više od 9.000 godina. Ljubitelji ljutih jela kroz prošlost pa sve i do danas su: Meksikanci, Vijetnamci, Indijci i Mađari. Najbolje će uspjeti na toplim područjima od kojih prednjače Meksiko, Karolina, Kalifornija i Louisiana.
Španjolci su čili papričicu donijeli na tlo Europe u vrijeme Kolumba. Neki smatraju da je čili na tlo Europe donio i sam Kristofor Kolumbo kada je putovao Karibima, a u početku je mislio da je riječ o novoj vrsti papra. Na tlo Azije i Afrike, gdje se danas puno koristi u jelima, donio ga je Ferdinand Magellan.
Zanimljivosti
Stupanj ljutine svake pojedine papričice varira pa se tako i ljutina papričica može razlikovati i unutar same vrste. Ljutina papričica izražava se u SHU - Scoville jedinicama. Što je papričica ljuća, to ona ima i više kapsaicina, ljekovitog sastojaka po kojem je i poznata ljekovitost papričica. Smatra se da je najljuća zabilježena papričica s 2,2 milijuna scovilleovih jedinica - Carolina Reaper.
U nastavku donosimo neke od najpoznatijih čili papričica i njihove ljutine prema SHU.
- slatka paprika - 0 jedinica
- pepperoncini - 100 do 500 jedinica
- jalapeno - 2.500 do 5.000 jedinica
- vserrano - 10.000 do 23.000 jedinica
- kajenska paprika, guntur čili, tabasko - 30.000 do 50.000 jedinica
- naga viper, infinity chili - 855.000 do 1.500.000 jedinica
Uzgoj i sadnja ljutih papričica danas su jako popularizirani pa zapravo ne postoji papričica koju biste željeli uzgajati, a da nije dostupna. Postoje specijalizirane trgovine i rasadnici isključivo za prodaju ljutih papričica gdje možete nabaviti sjeme i presadnice za uzgoj. Ljubitelji čili papričica sjeme razmjenjuju putem Interneta ili ih nabavljaju od provjerenih proizvođača iz inozemstva.
Foto: nevena313 / Pixabay
Odgovori