Špinat (lat. Spinacea oleracea) je jednogodišnja biljka koja je popularna za uzgoj u povrtnjaku. Spada u porodicu štirovki (Amaranthaceae), a potječe iz zapadne Azije, gdje se smatra samoniklom. Prvi put se u Europi spominje oko 1100. godine u Njemačkoj te se uzgaja u vrtovima.
Špinat se kasnije počinje uzgajati s glatkim sjemenom i ime nastaje u Francuskoj kao asocijacija na perzijski naziv. Također, danas se uzgaja u umjerenim i kontinentalnim klimama, ali joj bolje odgovara mediteranska i topla klima. U prehrani i uzgoju se koristi već više do 2.000 godina te se razvilo u stalnu biljku na obiteljskim gospodarstvima.
Špinat je zeljasta biljka iz porodice lobodnjača te tvori niski grmić i lisnu rozetu. Ima tamnozelene listove koji mogu biti glatki ili nazubljeni, ovisno o sjemenu. Također, boja ovisi o vrsti i vremenu sjetve. Listovi mogu izrasti do 20-ak centimetara i razlikuju se jestivi listovi i listovi stabljike koji nisu jestivi.
Špinat voli umjernu klimu i pogodan je za uzgoj na našim područjima. Ipak, potrebno je ostvariti sve uvjete kako bi se dobili jestivi i kvalitetni listovi. Osim toga, važan je izvor željeza i bogat je mineralima. Ipak, mora se pravilno pripremiti i konzumirati jer nakupljanje nitratnih soli može imati neželjene učinke u organizmu.
Srodnici
Vrste špinata
Prvenstveno se špinat dijelio na vrste s nazubljenim sjemenom koje su starije, otpornije i imaju brži cvat. Kasnije su se pojavile vrste s glatkim sjemenom koje su danas većinom u upotrebi. Ipak, križanjem najuspješnijih sorti dobili su se izdržljivi hibridi s kvalitetnim prinosom. Ovo su neke najpoznatije sorte za uzgoj na našem području.
Masni list
Rana vrsta koja je ime dobila zbog karakterističnog izgleda lista. Rozete su velike i imaju obilan urod, a dobro podnose nagli pad temperature i mogu se brati već tijekom travnja. Također, pogodan je za uzgoj na otvorenom ili u stakleniku.
Boa
Rana vrsta špinata koju karakteriziraju ravni i duguljasti listovi koji su spremni za branje nakon 45 dana od klijanja. Ova vrsta ipak voli višu temperaturu, ali klijat će i na nižim. Odlikuje se smaragdno - zelenom bojom.
Matador
Srednja sorta koja je najpopularnija na ovim područjima. Grmovi su niski, a listovi masni i tamnozelene boje. Najbolji je za uzgoj na otvorenom i ovisno temperaturi, berba može biti za 30 do 50 dana. Zahtijeva redovito zalijevanje.
Victoria
Kasna vrsta špinata koja je najbolja za sjetvu u jesen. Voli bogata tla i dovoljno vode, a može se sijati tijekom cijele godine i imati berbu u valovima. Ima zelene listove s plavim žilicama te bujnu rozetu.
Uzgoj špinata
Špinat je biljka koja se lako uzgaja, ali je potrebno više ljudskog rada za kvalitetniji urod. Ako je vrt sunčan, važno ga je posijati na vlažnijem mjestu kako bi imao dovoljno vode, a može se uzgajati i u osunčanom djelu. Također, važan čimbenik za uzgoj je i slaganje kulture i pretkulture kako bi mogli nesmetano rasti.
Tlo
Tlo na kojem se špinat sije mora biti obogaćeno i vlažno, jer se u protivnom suši. Dobro uspijeva na humusnim i crnim tlima, a mogu se koristiti i pjeskovito - glinena tla. Špinat je dobar pokazatelj kvalitete tla jer tlo na kojem on uspije bit će povoljno i za rast drugih kultura. Također, neće dobro uspjeti u kiselim tlima i najbolja kiselost je 6,5 do 7,5 pH.
Za kvalitetan urod potrebna su plodna i srednje teška zemljišta te rahla površina koja je očišćena od korova. Osim toga, treba izbjegavati kisela tla i tla koja se pognojena stajskim gnojivom jer je ono bogato dušikom. Također, važno je da tlo ima dobru vodopropusnost i da je vlažno jer je njegov korijen plitak traži konstantnu vlagu za rast.
Klima
Špinat na otvorenom može dobro podnijeti izravno sunce. Općenito voli umjerenu klimu, tko da se može uzgajati i u planinskim predjelima u toplije doba, a treba se izbjegavati sušno i veoma vruće područje. Sijanje u različitim klimama omogućava da bude stalno prisutan na tržištu.
Vrijeme sadnje
Neke vrste špinata mogu niknuti već na temperaturi od 0°C i otporni su na mrazeve. Mogu se sijati u rano proljeće čim se tlo odledi i može pripremiti za sjetvu. Također, može se sijati u kasnije proljeće ili početkom ljeta, ali tada brzo odlazi u cvijet i nema veliku iskoristivost. Osim toga, najbolje je da se sije u kasnu jesen jer tada ima kvalitetan urod i može prezimiti. Ipak, ako nema snijega, potrebno ga je pokriti slamom.
Slaganje kultura
Špinat je kultura koja se sije nekoliko puta kroz godinu te se može vraćati na isto mjesto. Osim toga, loše pretkulture za uzgoj špinata su slične sorte, kao što su cikla, repa i blitva. To su i loši susjedi tijekom samog uzgoja, ali tu još treba dodati tušt. Oko špinata se mogu posaditi aromatične biljke koje pomažu u obrani od nametnika, kao što su bosiljak, kadulja, mažuran... Ostali dobri susjedi i pretkulture su rajčica, paprika i patlidžan. Osim toga, dobar je međuusjev u staklenicima.
Sadnja špinata
Špinat se sije isključivo iz sjemena, bilo za uzgoj na otvorenom ili zatvorenom. Potrebno je koristiti zdravo sjeme i omogućiti mu sve uvjete kako bi imali dobar prinos. Sjeme špinata je sitno, a računa se da je potrebno od 25 - 40 kg sjemena po hektaru, ovisno o prijašnjem iskustvu s klijavosti.
Sadnja sjemena
Kao što je navedeno, špinat se sije samo iz sjemena. Potrebno ga je sijati u pravilne plodorede kako bi se olakšalo održavanje i kasnija berba. Za komercijalnu proizvodnju, koristi se precizna sijačica koja raspršuje sjeme u međuredni razmak od 20 cm i 3 do 5 cm između svako biljke. Sjeme se sije na dubinu od 3 do 4 cm, ovisno o vrsti i sjetvi. Kako bi se pospješila klijavost, sjeme se može namakati preko noći. Također, važno je koristiti tretirano sjeme koje je kasnije otpornije na bolesti.
Uzgoj u vrtu
Špinat je odlična biljka koja se može sijati na otvorenom. Raste na različitim nadmorskim visinama i jedino što je potrebno paziti je količina korova da se ne uguši biljka. Ako će se prodavati svježi, kao cijeli listovi i rozete, računa se 100 biljaka po četvornom metru. Ako će se kositi za daljnju preradu, može se sijati do 200 biljaka po četvornom metru.
Uzgoj u plasteniku
Špinat se može sijati u stakleniku i tada je moguć i veći urod jer raste u kontroliranim i povoljnim uvjetima. Osim toga, zaštićen je od izravnog sunčevog svjetla koje može oštetiti listove. Osim toga, staklenik zadržava vlažnost što utječe na brži rast i može imati brži i kvalitetniji prinos nego na otvorenom.
Uzgoj u posudama
Špinat je ponekad bolje uzgajati u visokim gredicama kako bi se izbjeglo smrzavanje tla ili pretjerana vlažnost. Može se i uzgajati u teglama i važno je da imaju dubinu od barem 30 cm i s najmanje 20 cm širine. Također, važno je da se tada redovno zalijeva i da se izbjegava izravno sunce.
Održavanje nasada
Nasad je prvenstvo važno plijeviti od korova koji može ometati ili posve usporiti rast biljkama. To je posebno važno u proljeće jer toplo vrijeme i velika vlažnost pogoduju i rastu korova. Osim toga, mladi se usjev u kasnu jesen mora zaštititi najlonima za prekrivanje kako mu ne bi naškodile niske temperature. Tijekom zime, ako nema snijega, mora se prekriti slamom koja će održavati temperaturu. Tijekom zime će preživjeti s 2 do 4 lista te će u proljeće nastaviti s vegetacijom.
Održavanje i njega
Špinat se može održavati prorjeđivanjem ili micanjem korova. Iako gusto raste, potrebno je paziti na korov kako se ne bi zagušio.
Zalijevanje
Kod špinata je veoma važna dobra opskrbljenost vodom kako bi uspio i imao kvalitetan urod. Traži stalnu prisutnost vode, posebice prilikom vegetacije. Tlo je potrebno obilno zalijevati i to odstajalom vodom ili kišnicom. Može se zalijevati i po lišću, ali se treba izbjegavati izravno sunce i vrućina. Najbolje ga je zalijevati rano ujutro ili predvečer. Također, ne treba pretjerivati sa zalijevanjem ili ostavljati previše vode jer to utječe na količinu nitrita koji u prevelikom mjeri mogu biti štetni.
Gnojidba
Kod špinata je važna gnojidba i da je tlo dobro nahranjeno, ali je važno i izbjegavati agresivna gnojiva ili sijati odmah nakon organske gnojidbe. Špinat se sije na mjesto koje je organski pognojeno najčešće stajskim gnojivom te se sije nakon uzgoja pretkulture, kao što je rajčica, kupus ili paprika. Posebnu pažnju treba se pridodati gnojidbi dušikom i ona se radi uz istraživanje o pretkulturama i sastavu tla. Ako je zasićenost dušikom previsoka, može doći do nakupljanja nitrata u lišću. Kako bi se to izbjeglo, prednost ima gnojidba kalijem koja uništava nakupine nitrata.
Razmnožavanje
Ako je napravljena dobra sjetva i pravilan plodored, špinat nije potrebno prorjeđivati. Ipak, ako je rast pregust i spor, moguće je tako ubrzati rast. Špinat nakon cvatnje razvija sjeme koje se može skupljati za daljnje razmnožavanje. S godinama tako sjeme može izgubiti klijavost. Osim toga, ako se uzgajaju različite sorte, potrebno ih je dovoljno odvojiti kako se ne bi miješale.
Prorjeđivanje
Špinat je potrebno prorjeđivati kako bi se dobile bogate rozete i kvalitetnije lišće. Prorjeđivanje i rijetkost ovisi o vrsti uzgoja. Ako se uzgaja za berbu čitavih rozeta ili lišća, mora imati više prostora da se oni pravilno razrastu. Ako će se kositi za daljnju preradu, ona može biti gušći. Ako je rast spor, treba prorijediti kako bi se omogućilo biljkama da brže rastu. Također, te se biljke mogu dalje presaditi ili uništiti ako nemate dovoljno prostora za sadnju.
Bolesti
Postoji nekoliko bolesti i štetnika koje mogu uništiti špinat i često su karakteristične i za ostalo lisnato povrće. Ipak, pravilnom pripremom i mjerama predostrožnosti mogu se izbjeći veće štete. Ovo su neke od najpoznatijih bolesti:
Plamenjača
Bolest koja prvenstveno napada listove i može uništiti cijeli usjev. To je vrsta gljivica koja se očituje žutim pjegama na gornjem dijelu lista. Pogoduje joj hladno i vlažno vrijeme. Da donjem dijelu pojavljuje se sivo - ljubičasta prevlaka. Listovi se s vremenom smežuraju i osuše te se tako u kratko vrijeme može izgubiti dosta nasada. Spore mogu ostati na otpalom lišću ili zemlji te je mjera dobro oranje i korištenje zdravog sjemena. Osim toga, biljke se mogu tretirati fungicidom.
Antraknoza
Gljivična bolest koja može ugroziti čitav nasad. Pojavljuje se tijekom kišnog vremena i najčešće se prenosi zaraženim sjemenom. Nastaju tamne pjege koje isušuju lišće i mogu ugroziti čitav nasad. Na toplom se vremenu brzo širi. Prevencija je korištenje tretiranog i provjerenog sjemenja.
Pepelnica
Bolest koja je prisutnija na matovilcu, ali lako se može prenijeti na špinat. Pojavljuje se kao bjelkaste nakupine na listu i dovodi do truljenja i sušenja biljke. Protiv pepelnice koriste se sumporni fungicidi.
Štetnici
Osim bolesti, poznati su i neki štetnici koji mogu naškoditi usjevu ili ga prorijediti.
Repina muha
Kao i drugi repini nametnici, često prelaze na špinat te je zato potrebno te dvije vrste razdvojiti. Na listu špinata pojavljuju se mjehuraste nakupine u kojima se skrivaju ličinke. Posebno je aktivna kod velike vlažnosti. Ličinke osim toga uništavaju list i tako usjev propada. Može se spriječiti korištenjem insekticida.
Grinje
Još jedan velik i čest problem u uzgoju špinata. Jaja svojih ličinki ostavlja po lišću. Vole vlažna područja i humusna tla. Ličinke se hrane listovima, a odrasla jedinka napada cijelu biljku. Biljku je potrebno tretirati insekticidom još dok je mlada.
Lisne uši
Česta pojava kod uzgoja špinata. To su sitni insekti koji mogu biti s ili bez krila. Pojavljuju se na naličju lista i hrane se sokovima, brzo se razmnožavaju i prijenosnici su drugih virusa. Prepoznaje ih se kao crne nakupine na naličju ili po stabljici. Listovi postepeno žute i deformiraju se. Također se mogu spriječiti korištenjem insekticida.
Puževi
Napast koja posebno jede mlade biljke. Ako se razmnože, mogu pojesti cijeli napad jer odrastao puž jede dvostruko više od svoje težine. Također, ostavljaju izmet i prijenosnici su bolesti. Može ih se uklanjati ručno, što iziskuje puno vremena. Najbolje je koristiti organske stvari, kao što su pivo, kvasac ili palenta da ih se privuče i uništi.
Upotreba špinata
Špinat je biljka koja je poznata već više od 2.000 godina. Njezina je upotreba velika i poznat je po količini željeza. Ipak, potrebno ga je pravilno koristiti jer može imati neželjene efekte.
Berba
Špinat se bere u nekoliko navrata, ovisno o doba sijanja. U prosjeku je potrebno od 30 do 50 dana za dozrijevanje proljetne sjetve, a ako prezimljava, treba mu od 120 do 180 dana. Važno je da su listovi pravilne veličine, što ovisi od sorte do sorte.
Kada je tehnički sazrio, bere se ujutro ili navečer. Prvenstveno se beru vanjski listovi pazeći d se ne oštete mladi listovi i korijenje. Za osobne potrebe špinat se bere ručno i to se beru najstariji listovi. Takvom berbom može se dobiti do 30 kg po satu. To je teži način berbe i nije isplativ za veću proizvodnju.
Za prodaju listova bere se cijela rozeta, a za daljnju upotrebu može se kositi. Kosi se posebnim kombajnima koji odmah spremaju lišće za daljnju upotrebu. Za mehaniziranu berbu potrebno je odabrati vrstu s uspravnim listovima i tako se bere manje peteljki, pa konačni proizvod ima manje nitrata.
Skladištenje
Ako se špinat prodaje svježi, potrebno ga je isprati ledenom vodom, ocijediti i pakirati u letvarice koje se čuvaju na niskoj temperaturi. Prodaje se u rashlađenim vitrinama i treba se odmah konzumirati jer se tako sprječava pretvaranje nitrata u nitrite. Najčešće se prodaje smljeven i zamrznu. Lišće se kratko blanšira te se zamrzne kako bi očuvao boju i svježinu. Takav način prodaje je u plastičnim vrećicama. Rijetko se konzervira i prodaje u konzervama.
Pripravci
Kulinarstvo
Špinat je cijenjen u kuhinju kao zdrava i dijetalna namirnica. Treba koristiti domaći špinat ako želimo svježe lišće jer je kvalitetnije i ima bolji okus.
Poželjno je da se špinat termički obradi i da se maknu peteljke koje sadrže najviše nitrata. Često se kuha s mlijekom jer se time ublažava okus. Termičkom obradom gubi svoju veličinu za barem polovicu i može se dodati u umake ili se poslužuje s tjesteninom. Često se dodaje u kajgane.
Špinat bi trebala izbjegavati djeca ispod godine dana i osobe koje imaju problema s bubrezima jer pogoduje nastanku bubrežnog kamenca.
Važno je napomenuti i da se špinat ne smije podgrijavati jer se tako nitrati pretvaraju u otrovne nitrite.
Dodavanje špinata u jelo s prokulicama može obogatiti teksturu i pružiti dodatne hranjive sastojke. Može se dodati u salate, tjestenine ili pirjane prokulice.
Medicina
Špinat je veoma bogat bjelančevinama i ima skoro sve aminokiseline koje su potrebne za pravilno funkcioniranje organizma. Bogat je željezom i vitaminom C te se njegova konzumacija preporučuje osobama koje imaju smanjeni udio željeza u krvi. Također, sudjeluje u izbacivanju vode iz organizma.
Zanimljivosti
Špinat je poznat unazad 2000 godina i smatra se da je samonikla biljka u jugozapadnoj Aziji. Koristili su ga Arapi te su ga tijekom 13. stoljeća donijeli u Španjolsku gdje su ga kultivizirali.
Špinat se prvo uzgajao iz nazubljenog sjemena koje je davalo nazubljeni list. S vremenom se uzgajao u vrtovima kao ukrasna biljka, da bi ga kasnije kultivirali Francuzi i uvrstili u kulinarstvo.
Špinat je postao poznat među mlađom generacijom po crtanom filmu Popaj u kojem glavni lik jede špinat da bi dobio snagu. Ipak, špinat ne daje snagu nego poboljšava vid i tlak te smanjuje mogućnost od tlaka.
Još je Katarina de Medici u 16. stoljeću znala da koliko je zdrav i tražila je da se poslužuje uz svaki obrok.
Ipak, prevelika količina špinata može dovesti do prevelike količine nitrata u tijelu koji mogu imati i smrtne posljedice.
Foto: Devanath / Pixabay
Odgovori