• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Grmlje
  • Drveće
  • Sukulenti
  • Voće
  • Povrće
  • Samoniklo bilje
  • Industrijske biljke
  • Gljive
  • Začini
samoniklo cvijeće

Samoniklo bilje

Savjeti kako prepoznati jestivo samoniklo bilje i kako ga samostalno uzgojiti. Za lakše prepoznavanje samoniklog bilja, njegove toksičnosti, ljekovitosti i načina sadnje i uzgoja, pripremili smo popis svih biljaka koje pripadaju kategoriji samoniklog bilja. Osim lova, samoniklo jestivo bilje je svakako najstariji izvor hrane raspoloživ čovjeku. Njegova upotreba je i danas karakteristična u društvu i zajednicama koje se nije prilagodilo civilizaciji. U posljednih desetak godina interes za samoniklo bilje je u porastu, a najčešća potraga se događa u vrijeme nestašice hrane izazvano nepogodama, stoga ono polako zauzima svoje izvorno mjesto u prehrani ljudi.

Berba samoniklog bilja u Hrvatskoj je najraširenija u Zagori, otocima, Dalmaciji i Istri, a takvo bilje je, za razliku od uzgojenog, znatno bogatije mineralima i vitaminima te manje onečišćeno raznim otrovnim tvarima koje današnja poljoprivreda koristi. Pogledajte biljku koja vas zanima i saznajte gdje ju potražiti u divljini ili kako ju sami možete uzgojiti kod kuće.

Popis biljaka

  • Agava
  • Aloe vera (Aloja)
  • Ambrozija
  • Anis
  • Aronija
  • Artičoka
  • Bazga
  • Bijela djetelina
  • Bijeli sljez
  • Boražina ili borač
  • Brnistra
  • Broćika
  • Bršljan
  • Brusnica
  • Cikorija
  • Crni sljez
  • Crveni ribiz
  • Čuvarkuća
  • Djetelina
  • Drijen
  • Đurđica
  • Ehinacea
  • Gavez
  • Imela
  • Jaglac
  • Jedić
  • Kadulja ili žalfija
  • Kamilica
  • Kantarion ili gospina trava
  • Kopriva
  • Kukurijek
  • Lavanda
  • Lopoč
  • Lucerna ili alfalfa
  • Lupina ili vučika
  • Mahovina
  • Majčina dušica
  • Motar
  • Narcis
  • Oman
  • Pampas trava
  • Pelin
  • Piskavica
  • Plućnjak
  • Potočarka
  • Potočnica
  • Preslica
  • Proso
  • Rosopas
  • Rujevina
  • Runolist
  • Sikavica
  • Slatki pelin
  • Sljez
  • Smilje
  • Šparoga
  • Stolisnik ili hajdučka trava
  • Trava
  • Trputac
  • Valerijana ili odoljen
  • Velebitska degenija
  • Veronika
  • Visibaba
  • Vlasac
  • Vrbovica
  • Vrijesak ili vrijes
  • Vrisak ili čubar
  • Vrkuta
  • Zvončić

Ono što je važno imati na umu je da pri branju ne smijemo biti pohlepni, jer o našoj korektnosti ovisi i životinjski svijet koji se hrani samoniklim biljem, a brati trebamo samo one vrste koje su nam poznate. Zaštićene i rijetke vrste su zakonom zaštićene i njihovo branje je dopušteno samo u ekstremnim i kontroliranim uvjetima.

Jestivo samoniklo bilje je vrsta biljaka sigurna za prehranu ljudi. Poznavanje koje su divlje biljke jestive je vještina koja spašava život i odličan način za interakciju s lokalnim ekosustavom i dodavanje raznolikosti vašoj uobičajenoj prehrani. Divlje jestive biljke rastu u gotovo svakom ekosustavu. Mnoge su korovi i rastu u područjima blizu ljudskog prebivališta. Druge rastu duboko u divljini, uz potoke, na planinskim livadama ili šumama. Najbolji način za početak traženja hrane je istraživanje koje vrste jestivih biljaka rastu u vašem području. Kao i uvijek, najbolje je brati biljke za koje je manje vjerojatno da su onečišćene obližnjim cestama ili ljudskim razvojem.

Najpoznatije samonikle biljke u Hrvatskoj su svakako maslačak i bazga od kojih se prave popularne vrste zimnica, dok se divlji luk, šparoge, divlji češnjak, potočarka i kopriva danas postale delikatese u gastronomiji.

Najbolji način za prepoznavanje jestivih samoniklih biljaka je praćenje univerzalnog testa jestivosti. Test se radi tako što se žvaču, kuhaju i konzumiraju male porcije biljke, a zatim pričeka da se vidi kako tijelo reagira na nju. Isključuju se gljive i biljke s mliječnim sokom, dlačicama, bodljama, cvjetovima u obliku kišobrana ili sjajnim, voštanim lišćem. Zelene i bijele bobice obično su znakovi nejestive biljke.

Također, nisu svi dijelovi biljke jestivi samo zato što jedan dio jest. Potrebno je razdvojiti cvjetove, korijenje, lišće i stabljike biljke i testirati dijelove odvojeno prije konzumiranja cijele biljke i kad god je to moguće, uvijek temeljito istražiti biljku.

Foto: pasja1000 / Pixabay

Primarni stupac

Novije

leća

Leća

amarilis

Amarilis

orah

Orah

ljiljan

Ljiljan

koraba

Koraba

kupus

Kupus

kupina

Kupina

kineski kupus

Kineski kupus

RSS Vege.hr

  • Himalajska sol
  • Kakao maslac
  • Seitan
  • Granola
  • Aquafaba - zamjena za jaja
  • Što je gluten
  • Sojino mlijeko
  • Kokosovo mlijeko
  • Bademovo mlijeko
  • Mlijeko od sjemenki bundeve

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | RS | SI
english | slovenščina | srpski

Copyright © 2018.–2023. by Gastro Mreža. Sva prava pridržana. Web: Informativka