Savjeti kako prepoznati jestivo samoniklo bilje i kako ga samostalno uzgojiti. Za lakše prepoznavanje samoniklog bilja, njegove toksičnosti, ljekovitosti i načina sadnje i uzgoja, pripremili smo popis svih biljaka koje pripadaju kategoriji samoniklog bilja. Osim lova, samoniklo jestivo bilje je svakako najstariji izvor hrane raspoloživ čovjeku. Njegova upotreba je i danas karakteristična u društvu i zajednicama koje se nije prilagodilo civilizaciji. U posljednih desetak godina interes za samoniklo bilje je u porastu, a najčešća potraga se događa u vrijeme nestašice hrane izazvano nepogodama, stoga ono polako zauzima svoje izvorno mjesto u prehrani ljudi.
Berba samoniklog bilja u Hrvatskoj je najraširenija u Zagori, otocima, Dalmaciji i Istri, a takvo bilje je, za razliku od uzgojenog, znatno bogatije mineralima i vitaminima te manje onečišćeno raznim otrovnim tvarima koje današnja poljoprivreda koristi. Pogledajte biljku koja vas zanima i saznajte gdje ju potražiti u divljini ili kako ju sami možete uzgojiti kod kuće.
Popis biljaka
- Agava
- Aloe vera (Aloja)
- Ambrozija
- Anis
- Arnika
- Aronija
- Artičoka
- Bazga
- Bijela djetelina
- Bijeli sljez
- Boražina ili borač
- Brnistra
- Broćika
- Bršljan
- Brusnica
- Cikorija
- Crni sljez
- Crveni ribiz
- Čuvarkuća
- Djetelina
- Drijen
- Đurđica
- Ehinacea
- Gavez
- Imela
- Impatiens (Lijepi dečko)
- Jaglac
- Jedić
- Kadulja ili žalfija
- Kamilica
- Kantarion ili gospina trava
- Kopriva
- Kukurijek
- Lavanda
- Loboda
- Lopoč
- Lucerna ili alfalfa
- Lupina ili vučika
- Mačja metvica
- Mahovina
- Majčina dušica
- Motar
- Narcis
- Oman
- Pampas trava
- Pasji trn
- Pelin
- Piskavica
- Plućnjak
- Potočarka
- Potočnica
- Preslica
- Proso
- Rosopas
- Rujevina
- Runolist
- Sikavica
- Slatki pelin
- Sljez
- Smilje
- Šparoga
- Stolisnik ili hajdučka trava
- Trava
- Trputac
- Valerijana ili odoljen
- Velebitska degenija
- Veronika
- Visibaba
- Vlasac
- Vrbovica
- Vrijesak ili vrijes
- Vrisak ili čubar
- Vrkuta
- Zvončić
Ono što je važno imati na umu je da pri branju ne smijemo biti pohlepni, jer o našoj korektnosti ovisi i životinjski svijet koji se hrani samoniklim biljem, a brati trebamo samo one vrste koje su nam poznate. Zaštićene i rijetke vrste su zakonom zaštićene i njihovo branje je dopušteno samo u ekstremnim i kontroliranim uvjetima.
Jestivo samoniklo bilje je vrsta biljaka sigurna za prehranu ljudi. Poznavanje koje su divlje biljke jestive je vještina koja spašava život i odličan način za interakciju s lokalnim ekosustavom i dodavanje raznolikosti vašoj uobičajenoj prehrani. Divlje jestive biljke rastu u gotovo svakom ekosustavu. Mnoge su korovi i rastu u područjima blizu ljudskog prebivališta. Druge rastu duboko u divljini, uz potoke, na planinskim livadama ili šumama. Najbolji način za početak traženja hrane je istraživanje koje vrste jestivih biljaka rastu u vašem području. Kao i uvijek, najbolje je brati biljke za koje je manje vjerojatno da su onečišćene obližnjim cestama ili ljudskim razvojem.
Najpoznatije samonikle biljke u Hrvatskoj su svakako maslačak i bazga od kojih se prave popularne vrste zimnica, dok se divlji luk, šparoge, divlji češnjak, potočarka i kopriva danas postale delikatese u gastronomiji.
Najbolji način za prepoznavanje jestivih samoniklih biljaka je praćenje univerzalnog testa jestivosti. Test se radi tako što se žvaču, kuhaju i konzumiraju male porcije biljke, a zatim pričeka da se vidi kako tijelo reagira na nju. Isključuju se gljive i biljke s mliječnim sokom, dlačicama, bodljama, cvjetovima u obliku kišobrana ili sjajnim, voštanim lišćem. Zelene i bijele bobice obično su znakovi nejestive biljke.
Također, nisu svi dijelovi biljke jestivi samo zato što jedan dio jest. Potrebno je razdvojiti cvjetove, korijenje, lišće i stabljike biljke i testirati dijelove odvojeno prije konzumiranja cijele biljke i kad god je to moguće, uvijek temeljito istražiti biljku.
Foto: pasja1000 / Pixabay