Osim lova, samoniklo jestivo bilje je svakako najstariji izvor hrane raspoloživ čovjeku. Njegova upotreba je i danas karakteristična u društvu i zajednicama koje se nije prilagodilo civilizaciji. U posljednih desetak godina interes za samoniklo bilje je u porastu, a najčešća potraga se događa u vrijeme nestašice hrane izazvano nepogodama, stoga ono polako zauzima svoje izvorno mjesto u prehrani ljudi.
Berba samoniklog bilja u Hrvatskoj je najraširenija u Zagori, otocima, Dalmaciji i Istri, a takvo bilje je, za razliku od uzgojenog, znatno bogatije mineralima i vitaminima te manje onečišćeno raznim otrovnim tvarima koje današnja poljoprivreda koristi.
Za potrebe lakšeg prepoznavanja samoniklog bilja, njegove toksičnosti, ljekovitosti i načina uzgoja, u nastavku vam donosimo popis svih biljaka koje pripada kategoriji samoniklog bilja.
Popis biljaka
- Agava
- Aloe vera (Aloja)
- Anis
- Aronija
- Artičoka
- Bazga
- Bijeli sljez
- Boražina ili borač
- Brnistra
- Broćika
- Bršljan
- Brusnica
- Cikorija
- Crni sljez
- Crvena rudbekija
- Crveni ribiz
- Čuvarkuća
- Djetelina
- Drijen
- Đurđica
- Gavez
- Imela
- Jaglac
- Kadulja ili žalfija
- Kamilica
- Kantarion ili gospina trava
- Kopriva
- Kukurijek
- Lavanda
- Lopoč
- Lucerna
- Lupina ili vučika
- Mahovina
- Majčina dušica
- Motar
- Narcis
- Oman
- Pampas trava
- Pelin
- Piskavica
- Plućnjak
- Potočarka
- Potočnica
- Proso
- Rosopas
- Rujevina
- Runolist
- Sikavica
- Slatki pelin
- Sljez
- Smilje
- Stolisnik ili hajdučka trava
- Trava
- Trputac
- Valerijana ili odoljen
- Veronika
- Visibaba
- Vlasac
- Vrijesak
- Vrisak ili čubar
- Vrkuta
- Zvončić
Ono što je važno imati na umu je da pri branju ne smijemo biti pohlepni, jer o našoj korektnosti ovisi i životinjski svijet koji se hrani samoniklim biljem, a brati trebamo samo one vrste koje su nam poznate. Zaštićene i rijetke vrste su zakonom zaštićene i njihovo branje je dopušteno samo u ekstremnim i kontroliranim uvjetima.
Foto: pasja1000 / Pixabay