Preslica (lat. Equisetum arvense) je zeljasta šumska biljka koja raste na vlažnim mjestima i močvarnom tlu poput šuma, livada i potoka. Ljekovita je biljka koja pripada porodici presličevki (Equisetaceae), jedinom postojećem rodu Equisetales. Poznata je i pod nazivima konjski rep, poljska preslica, šutkavac, njivska preslica i slično. Korovska je biljka rasprostranjena diljem svijeta, a najzastupljenija je diljem Europe i Azije, dok se može naći u Americi, Meksiku, Čileu, Mauricijusu i Madagaskaru. Raste u različitim klimatskim uvjetima, ali je to uglavnom na području močvara, otvorenih polja i šuma, rubova cesta i željezničkih nasipa.
Tlo na kojem raste treba biti neutralno do bazično, a ako se biljka uzgaja u posudi potrebno joj je dodati pijesak ili šljunak u mješavinu za sobne biljke. Zbog svoje rasprostranjenosti prilagodila se različitim vremenskim uvjetima pa kao takva podnosi oscilacije u temperaturi koje mogu biti od -5°C do preko 20°C. Tijekom zimskih hladnijih dana boja može prijeći iz tamnozelene u svjetlozelenu. Iako je biljka koja zahtijeva vlažno tlo, može rasti na područjima gdje je godišnja količina padalina 100 - 2.000 mm.
Plodna stabljika koja nije razgranata može narasti 20 - 30 cm. Nema lišća, a na vrhu ima češer promjera 2,5 - 10 cm. Nakon odumiranja stabljika pojavljuju se sterilne stabljike koje mogu narasti do 60 cm i koje su prekrivene sitnim listićima sličnim iglicama dužine 3 - 5 mm. Grane su obično pravilne strukture, a korijenski sustav je takav da tamnosmeđi ili crni rizomi mogu rasti do 1,8 m dubine. Rizomi formiraju nove izdanke svake godine, a zbog takvog korijenskog sustava biljka može podnijeti mnoge uvjete.
Vrste preslice
Preslica je biljka koja jako dobro podnosi vlažne uvjete, a često raste kao korovska biljka koje se nemoguće riješiti zbog dubokog korijenskog sustava koji se obnavlja svake godine. Vremenom se prilagodila na temperaturne oscilacije pa jednako dobro podnosi i niže i više temperature. Jedino mjesto gdje nije rasprostranjena je Antarktika. Tolerantna je na niske razine dušika i prilagođena sunčanim staništima, ali je izuzetno osjetljiva na izravnu svjetlost.
U svijetu je poznato oko 15 vrsta ove biljke dok su u Hrvatskoj pored obične poljske preslice najzastupljenije riječna preslica, zimska preslica, močvarna preslica, livadna preslica, razgranata preslica, šumska preslica, velika preslica i šarena preslica.
Riječna preslica
Riječna preslica (lat. Equisetum fluviatile) ili vodena preslica je vrsta koja može narasti 40 - 110 cm s promjerom 2 - 8 mm, a raste na prostoru sjeverne Amerike, Europe, Kine i Japana. Nalazi se uz obale rijeka, jezera i močvara, a mladi izdanci su jestivi i često su hrana crnom medvjedu. Češeri na vrhu stabljike rastu u periodu od svibnja do kolovoza dužine 1 - 2 cm i promjera oko 1 cm. Nekad se smatrala invazivnom biljkom koja ima sposobnost potisnuti druge vrtne biljke. Vrsta je biljke koja ima čak 80% šuplje sredine. Zbog svog izgleda najviše se miješa s močvarnom preslicom.
Zimska preslica
Zimska preslica (lat. Equisetum hyemale) ili hrapava preslica je vrsta podrijetlom s prostora Euroazije i sjeverne Amerike. Nije cvjetajuća biljka i zahtijeva puno sunce ili djelomičnu sjenu. Najbolje raste na vlažnom tlu odnosno u stajaćoj vodi gdje može narasti do 150 cm. Agresivna je vrsta koja se brzo širi rizomima i jako ju je teško ukloniti kopanjem, upravo zbog toga se preporučuje sadnja u posudi kako bi se njen rast i širenje moglo kontrolirati. Biljka je koja najbolje uspijeva u vodenim vrtovima točnije uz potoke i ribnjake kao i u vlažnim šumama i padinama. Stabljika zimske preslice je gruba i izgledom je vrlo slična bambusu te je posebno upadljiva zimi. Ima visok sadržaj silicijevog dioksida koji se koristio za poliranje lonaca.
Močvarna preslica
Močvarna preslica (lat. Equisetum palustre) je vrsta koju nalazimo uz potoke, močvare, rijeke i jezera. Opisao ju je Carl Linnaeus u svojoj knjizi Species Plantarum 1753. godine. Može narasti 20 - 80 cm, a u rijetkim slučajevima i do 1 m. Sadrži dvije kemikalije tiaminazu i palustrin koje su otrovne za konje, a kao i ostale vrste rasprostranjena je na prostoru Euroazije i sjeverne Amerike. Stabljika je zimzelena i hrapava s promjerom 1 - 3 mm te prekrivena valovitim granama. Vrsta nije otrovna za ljude, a zelene je boje od proljeća do jeseni dok se spore razvijaju od lipnja do rujna.
Livadna preslica
Livadna preslica (lat. Equisetum pratense) je vrsta koja je najzastupljenija u sjevernoj Americi i Kanadi dok, za razliku od poljske preslice, ima nježnije i raširenije grane. Može narasti do 50 cm visine i to na području šuma i šikara, a jako rijetko je se može vidjeti na livadama. Stabljike su u proljeće smeđe dok zelenu boju dobivaju tek kasnije nakon oslobađanja spora, a otrovna je ako se konzumira u velikim količinama. Razmnožava se sporama i rizomima, a grane ne padaju nego rastu okrenute prema gore.
Razgranata preslica
Razgranata preslica (lat. Equisetum ramosissimum) je kopnena višegodišnja zimzelena vrsta najraširenija na području južne Afrike gdje je smještena uz rijeke i potoke gdje je tlo vlažni pijesak, šljunak ili mulj. Biljka je visine oko 150 cm i promjena 1 - 7 mm u središtu, a raste do 3.600 m. n. v. Raste jako brzo na direktnom suncu ili polusjeni, a vegetativno se razmnožava rizomima koji imaju veliki broj korijena. Listovi biljke su tanki i imaju u sredini jednu žilu, a duljina lista je 11 mm. Grana se odmah pri dnu i može izgledati kao busen. Dobro podnosi orezivanje i savršeno se prilagođava posudi u koju se sadi.
Šumska preslica
Šumska preslica (lat. Equisetum sylvaticum) je vrsta najzastupljenija na prostoru sjeverne Amerike i Euroazije. Može narasti 10 - 50 cm, a, iako se može naći uz močvare i rijeke, raste u vlažnim crnogoričnim šumama. U početku su stabljike žuto smeđe boje, dok se kasnije granaju i postaju zelene. Uslijed izduživanja stabljika češeri otpadaju, a rast se nastavlja do jeseni. Ako i ostale vrste razmnožava se vegetativno rizomima.
Velika preslica
Velika preslica (lat. Equisetum telmateia) ili sjeverna divovska preslica je vrsta podrijetlom s prostora Europe, zapadne Azije i sjeverozapadne Afrike. U proljeće stabljike mogu narasti do 150 cm da bi propale u jesen. Promjera su 1 cm i jako su razgranate, a najbolje uspijeva na rubovima močvara i na mjestima koja ne moraju biti osunčana. Grane su pravilno raspoređene, a sama biljka se pravilno širi rizomima koji mogu prodrijeti i do 4 m u glineno tlo tako se šireći u više slojeva. Na stabljici može biti i do 40 grana s duljinom od 20 cm i promjerom 1 - 2 mm.
Šarena preslica
Šarena preslica (lat. Equisetum variegatum) je zimzelena trajnica 10 - 35 cm visine koja se sastoji od nerazgranatih spojenih stabljika širokih 1 - 4 mm. Svaka stabljika na vrhu ima češer promjera 5 - 8 mm jajolikog oblika. Korijenski sustav je dug i vlaknast s rizomima koji su obično crni i iz kojeg se razvijaju korijenske kolonije. Jako je rasprostranjena vrsta, pa se čak može naći i na arktičkim područjima sjeverne Amerike. Inače su joj staništa područja uz močvare, jezera, pješčane jarke. Zimzelena je biljka koja tijekom cijele godine ostaje zelena, a razlikuje se od ostalih vrsta visinom i ubraja se u jednu od najmanjih vrsta preslice.
Uzgoj preslice
Preslica je brzorastuća zimzelena biljka koja raste na izrazito vlažnom tlu, a posebice preferira močvarna područja i područja uz jezera i rijeke odnosno tla gdje je pH vrijednost između 6,5 - 7,5. Može rasti u stajaćoj vodi i ima tendenciju brzog širenja preko korijenskog sustava koji se može razvijati do 1,8 m dubine. Rizomi pomoću kojih se biljka razmnožava su promjera 3 - 5 mm i prekriveni sitnim dlačicama, a jedini način kojim možemo spriječiti širenje korijenja je stavljanjem plastične barijere u tlo. Koristi se za ukrašavanje vodenih vrtova ili uz rubove kao ukrasna trava.
Biljka ne treba prihranjivanje niti orezivanje u tradicionalnom smislu. Ne proizvodi cvjetove, a češeri se razvijaju na vrhu stabljike iz podzemnih pupova koji su formirani prethodnog ljeta i zadržavaju se oko 10 dana nakon nicanja.
Tlo
Vrsta je biljke koja može rasti na gotovo svakom tlu, a njeno stanište su često glinasta ili pjeskovita tla izuzetno dobro drenirana. Uspijeva u neutralnim i umjereno alkalnim tlima gdje je pH između 6,5 - 7,5. Ako je pH vrijednost tla iznad 7,6 može doći do ometanja rasta, a na tlu iznad 7,7 biljka umire jer ne može podnijeti preveliku alkalnost tla. Ako se biljka uzgaja u posudi u prethodno pripremljeno dodaje se šljunak ili pijesak kako bi se poboljšala tekstura tla.
Klima
Preslica je biljka koja najčešće raste na području sjeverne hemisfere, a zahtijeva vlažne uvjete. Zahvaljujući svojoj sposobnosti prilagodbe može uspješno rasti u širokom rasponu klima. Zastupljena je u području hladne do tople umjerene klime gdje su temperature u rasponu 5 - 20°C s godišnjom količinom padalina 100 - 2.000 mm. Raste na vlažnim mjestima poput otvorenih šuma, pašnjaka, uz rubove močvara i jezera gdje je ispod 300 m. n. v., dok se u Australiji biljka smatra korovom. Primjerice, zimska preslica (lat. Equisetum hyemale) u Novom Južnom Walesu raste uz rubove cesta i na vlažnim proljetnim travnjacima ispod 620 m. n. v. s godišnjom količinom padalina 1.100 - 1.500 mm.
Vrijeme sadnje
Preslica se sadi u rano proljeće na mjestu gdje će joj biti imati osigurana dovoljna količina sunca i hlada. Sadi se na prethodno izabrano mjesto, a priprema zemlje prije sadnje nije potrebna. Jedino je moguće za vrijeme sadnje dodati perlita i prekriti šljunkom ili pijeskom radi zadržavanja određene količine vode. Korijenje može rasti jako duboko do 1,8 m zbog čega je jako važna opskrba vodom. Nakon sadnje biljka se zalijeva, a tlo između dva zalijevanja se ne smije osušiti i upravo zbog toga se preporučuje svakodnevno zalijevanje biljke, posebice ljeti.
Slaganje kultura
S obzirom na to da je invazivna biljka, najidealnije ju je saditi samostalno, jer se teško kombinira s bilo kakvim cvjetnicama, osim plavog irisa, a preporučuje se sadnja s biljnim vrstama poput hoste, paprati, lantane, trske i malih pustinjskih grmova te začinskog bilja koji ne zahtijevaju bogata tla, primjerice kadulja, timijan, origano, mažuran, ružmarin i estragon.
Biljke koje vole istu vrstu tla i visoke i suhe temperature su također i agava, crvena juka, bambus, mlječika i perjanica.
Faza mirovanja
Kao višegodišnja korovska biljka koja ima invazivan korijenski sustav nalazi se u fazi mirovanja tijekom cijelog zimskog perioda. Rizomi biljke su tada neaktivni, a regeneracija se može očekivati dva puta godišnje i to u periodu od ožujka do svibnja i od listopada do studenog.
Sadnja preslice
Za sadnju preslice preporučuje se pričekati proljeće. Biljka jako brzo raste i istim intenzitetom se širi. Ako se sadi izravno u tlo savjetuje se da tlo bude vlažno kako bi se što bolje oponašali uvjeti u kojima biljka najbolje uspijeva. Zbog dubokog korijenskog sustava sadi se na određenoj udaljenosti od zidova ili cijevi gdje se preporučuje udaljenost od 1 m. Ako se sadi u posudu ona mora biti ispunjena odgovarajućim supstratom pomiješanim s 30% perlita.
Gornji sloj zemlje prekriva se slojem šljunka ili pijeska, a zalijevanje treba biti često i ne smije se dopustiti sušenje zemlje. Često se sadi uz rubove zidova koje mogu doseći određenu visinu i tako služiti kao ukrasna ograda nalik na bambus. Zbog toga što preferira djelomične sjene i izrazito vlažna tla jako je mali popis biljaka koje se mogu kombinirati s preslicom.
Sadnja sadnice
Preslica je biljka za čiju sadnju nije potrebna prethodna priprema, osobito ako se radi o sadnji direktno u tlo u vrtu. Sadi se na mjestu gdje joj se mogu osigurati vlažni uvjeti i glineno ili pjeskovito tlo zbog korijenskog sustava koji je izuzetno dubok. Preferira mjesta poput otvorenih šuma ispod stabala ili uz rubove močvara i jezera. Neke vrste mogu rasti u stajaćicama gdje će bez problema i do 10 cm biti uronjene u vodu. pH vrijednost bi trebala biti između 6,5 - 7,5 jer sve više od toga može ubiti biljku.
Sadnica se nikada ne sadi jedna, nego je sadnja grupna te ju čini nekoliko preslica relativno gusto posađenih. S obzirom na to da se razmnožava dijeljenjem, za presađivanje u vrt nije potrebno čekati da postigne određenu visinu nego da se razvije korijenski sustav.
Uzgoj u vrtu
Zbog svoje starosti biljka se vremenom prilagodila na različite uvjete kao i količinu sunca. Veće hibridne vrste poput zimske preslice i razgranate preslice sade se uz rubove zidova gdje služe kao ograda ili kao ukrasna vrsta. Svojim granama podsjećaju na bambus. Ove vrste nije nužno saditi u djelomičnoj sjeni ili hladu, jer određenu količinu sunčanog perioda može podnijeti uz redovno zalijevanje.
Da bi se spriječilo nekontrolirano širenje korijenskog sustava i same biljke na mjesto gdje nije predviđena sadnja potrebno je redovno vršiti rezidbu biljke ili je jednostavno saditi direktno u zemlju s velikim spremnikom u koji je prethodno posađena. Grane se mogu oblikovati rezanjem na istu visinu, a savjetuje se da se ne uklanja odjednom više od 1/3 ukupnog rasta biljke.
Uzgoj u posudama
Preslicu je moguće uzgajati u posudama na dubinu od 5 cm. Biljka ne podnosi boravak u zatvorenom prostoru poput staklenika jer, iako je prilagodljiva biljka, više joj odgovaraju vanjski prirodni uvjeti. Posuda mora imati rupe za drenažu, a zalijevanje mora biti redovno i svakodnevno posebice ako se radi o uzgoju u posudama gdje je i sušenje zemlje brže za razliku od sadnje na otvorenom. Tlo oko biljke ne zahtijeva malčiranje nego je dovoljno gornji sloj zemlje prekriti slojem šljunka ili pijeska.
Rano proljeće je rezervirano za presađivanje biljke bilo da se radi o presađivanju na otvorenom ili u veću posudu. Period od 2 godine je dovoljan da biljka provede u jednoj posudi nakon čega slijedi presađivanje u drugu i obnavljanje zemlje. Presađivanjem se biljka pomlađuje jer se čisti od propalih i suhih grana, a korijen se razdvaja i ponovno pravilno postavlja u posudu gdje će se određeni period moći nesmetano širiti.
Održavanje nasada
Biljku je moguće saditi gušće jer raste u visinu, a pojavljuje se tek mali broj novih izdanaka. Jedini problem koji se javlja kod gušće sadnje je opasnost od međusobnog ispreplitanja korijena. Redovnim uklanjanjem mrtvih i bolesnih grana tijekom godine biljka se može održavati zdravom i kontrolirati njeno invazivno širenje. Uklanjanje grana nije moguće rukom nego je potrebno koristiti zaštitnu opremu poput rukavica i oštrih škara.
Sadnici je potrebno osigurati uvjete poput djelomične sjene, a sadnica posađena u posudu može se presaditi u vrt tek kada se razvije korijenski sustav. Biljka zahtijeva redovno zalijevanje bilo da se radi o tek posađenoj sadnici ili o održavanju stare sadnice. Zalijevanje je češće u periodu ljetnih ekstremnih vrućina kada se preporučuje rano jutarnje ili kasno večernje zalijevanje.
Održavanje i njega
Ovu zimzelenu biljku je jednostavno održavati jer zahtijeva povremeno orezivanje u smislu uklanjanja suhih grana. Najbolje uspijeva na relativno vlažnom tlu gdje malčiranje nije potrebno. Zalijeva se svakodnevno posebice u proljeće neposredno nakon sadnje. Orezivanje je dozvoljeno i u estetskom smislu, kao i u cilju održavanja zdravlja i pravilnog rasta biljke. Jednako dobro podnosi direktno sunce, djelomičnu sjenu i hlad, a preferira se sadnja na mjestu gdje je djelomična sjena najidealnije u otvorenim šumama. Ako se sadi direktno u zemlju u vrtovima, posebice uz rubove zidova, treba paziti da minimalna udaljenost od cijevi bude 1 m.
Zalijevanje
Preslica je biljka koja ima velike potrebe za vodom. Zbog toga što raste na močvarnim područjima, uz jezera i čak u stajaćim vodama prilagodila se izuzetnoj vlažnoj sredini. Ako se sadi izvan tog područja ili u posudi, zahtijeva svakodnevno zalijevanje, a tlo se ne smije osušiti jer se tako može uništiti korijenski sustav koji se nalazi duboko pod zemljom. Vrlo vlažno tlo je potrebno kako bi biljka proizvela prepoznatljive stabljike, a prikladna je za sadnju u kišnim vrtovima i na područjima koja mogu povremeno poplaviti.
Gnojidba
Ova samonikla korovska biljka nije zahtjevna u smislu održavanja. Iako mala količina organskog komposta poput gnojiva koje se dodaje u proljeće i ljeto može biti korisna, prihranjivanje nije potrebno jer je vrsta koja raste u različitim uvjetima koji mogu ubiti ostale biljke i jedna je od vrsta koje ne vole bogato i plodno tlo. Zanimljivo je to da iako preslica ne zahtijeva prihranjivanje ona sama može poslužiti za pravljenje pripravka koji se koristi kao fungicid i insekticid.
Razmnožavanje
Jedina metoda razmnožavanja koja se može koristiti za ovu vrstu biljke je dijeljenjem rizoma ili gomolja. Korijen biljke se sastoji od nakupina rizoma koji se moraju podijeliti da bi se biljka mogla presaditi odnosno razmnožiti. Obnova pojedinih dijelova čvora je od ožujka do svibnja i od listopada do studenog. Oni gomolji koji ostanu pričvršćeni za rizom neće klijati za razliku od onih koji su odvojeni od sustava rizoma. Primjerice, rizom duljine 10 cm za 1 godinu razvije oko 64 m rizoma, a u periodu od 6 godina može zauzeti površinu od 1 ha. Biljku je moguće posaditi u vrt ili u posudu, a idealno vrijeme za ovaj način razmnožavanja je proljeće.
Presađivanje
Zbog svog izuzetno brzog rasta i jednako brzog širenja biljku nije potrebno presađivati ako se radi o presađivanju u vrtu. Upravo zbog kontrole širenja preporučuje se sadnja biljke u posude gdje se presađuje svake dvije godine, a metode poput korištenja plastike, malčiranja, povećanja plodnosti tla korištenjem dušičnog gnojiva i dodavanja vapna neće pomoći u sprječavanju širenja biljke. Rizomi biljke se presađuju u prethodno pripremljenu posudu na oko 5 cm dubine pritom pazeći da tlo uvijek bude vlažno, dok su biljke mlade jer mogu izdržati jako kratak period suhog razdoblja. Kao i kod razmnožavanja period presađivanja je proljeće prije početka aktivne sezone biljke.
Pomlađivanje
Iako je preslica biljka koja se ne orezuje u tradicionalnom smislu, pomlađivanjem je možemo držati pod kontrolom od brzog širenja i iskorijeniti tamo gdje nije poželjna. Pomlađuje se uklanjanjem pojedinih stabljika do granice tla ili potpunim uklanjanjem svih dijelova koji rastu ispod pločnika, prilaza i vrtnih zidova. Osim ručnog uklanjanja, moguće je i korištenjem herbicida koji sadrži triklopir.
Prorjeđivanje
Biljka se prorjeđuje tako što joj se uklone pojedine stabljike iz debelih snopova u kojima raste rezanjem pod kutom od 45°. Prorjeđivanjem se može spriječiti nekontrolirano širenje biljke, a osim ovog načina prorjeđivanja također se može prorijediti i uklanjanjem starih i suhih grana rezanjem do razine tla odakle će one ponovno nicati.
Priprema za sljedeću sezonu
Uklanjanjem osušenih i bolesnih grana osigurat će se da biljka u sljedećoj sezoni cvjetanja ima bujnije i veće stabljike koje izgledom nalikuju na bambus. Biljka zahtijeva poštivanje određenih uvjeta poput tla, temperature i dnevne količine svjetlosti. Bilo da se radi o ljetnom ili zimskom periodu, tlo nije potrebno zaštititi organskim kompostom i malčiranjem. Sadnica preslice sadi se u proljeće direktno u zemlju ili u posudu, a sade se isključivo reznice razmnožene rizomima. Poželjno je da je tlo izrazito vlažno, dok vrsta tla nije važna, iako preferira glinasto ili pjeskovito tlo.
Bolesti
Poznato je da je preslica jako zdrava i ljekovita biljka i kao takva ne strada od bolesti uzrokovanih pojavom gljivica ili bakterija kao ni štete koju mogu učiniti nametnici.
Štetnici
Nije privlačna nijednoj skupini štetnika, a jedino je potrebno pripaziti djelovanje preslice na divlje životinje čijom konzumacijom može doći do trovanja posebice ako se radi o nekontroliranom širenju samonikle preslice. Ako se sadi preslicu se ne smije saditi blizu pašnjaka za stoku.
Upotreba preslice
Zbog visokog sadržaja silicija preslica ima jako široku primjenu kako u tradicionalnoj tako u modernoj medicini, a posebno je popularna konzumacija biljke u obliku čaja. Ima veliki utjecaj na obnovu stanica kože pa se preporučuje njeno korištenje u kozmetičkoj industriji kao i u kulinarstvu gdje se preporučuje korištenje samo obične poljske preslice.
Berba
Preslica je vrsta koja se sastoji od dvije stabljike od kojih je jedna rana i plodna na čijem se vrhu nalazi češer i od kasne i sterilne koja obično raste i traje do pojave prvog mraza. Sterilne stabljike imaju ljekovita svojstva i češće se beru, osobito prije sredine ljeta tako što se odrežu nekoliko centimetara iznad tla. Plodne se stabljike mogu koristiti u kulinarstvu, iako je to jako rijetko.
Skladištenje
Stabljike preslice se suše i čuvaju u zatvorenoj posudi ili u papirnatoj vrećici gdje će biti zaštićene od zraka i sunčeve svjetlosti, a ako se pravilno skladište njihov rok uporabe je i do godinu dana te se koriste za pripremu biljnog čaja. Jednostavan način sušenja je položiti preslicu na rešetku za hlađenje kako bi se mogla omogućiti cirkulacija zraka sve dok ne postane suha i lomljiva.
Pripravci
Kulinarstvo
Najpoznatiji način konzumiranja obične poljske preslice u kulinarstvu je u obliku čaja koji je bogat flavonoidima, saponinima, fenolima i mineralima. Čaj je dobar pri reguliranju tjelesne težine jer potiče metabolizam u topljenju masnih naslaga. Mlade stabljike se mogu konzumirati poput šparoga nakon što se uklone gorki klipovi. Još jedan način konzumiranja preslice je tinkturom gdje se 10 g preslice potopi u etilni alkohol i koristi nakon što odstoji na suncu 14 dana.
Kozmetika
U kozmetici se preslica koristi u obliku ekstrakta, a za to se listovi preslice beru u točno određenom periodu nakon čega se suše. Djeluje antibakterijski i pravi je antioksidans koji štiti od UV zračenja, zaglađuje kožu, a koristi se kao izvrstan dodatak šamponima i regeneratorima. Generalno ima pozitivno djelovanje na zdravlje kože, kose i noktiju.
Medicina
Preslica je biljka koja sadrži više od 35% silicija. Sadrži brojne vitamine, magnezij, fosfor, selen i natrij. Izvrstan je diuretik, pomaže u snižavanju kolesterola u krvi, djeluje protuupalno, pomaže kod osteoartritisa i osteoporoze i uklanjanju nakupljenih bakterija u mokraći.
Zanimljivosti
Preslica se smatra živim fosilom starosti od oko 350 milijuna godina, a Rimljani su mlade izdanke jeli i služili su kao lijek.Pupoljci obične poljske preslice se jedu kao povrće u Japanu i južnoj Koreji.
Može sintetizirati nikotin, a koristila se kao sredstvo za poliranje drva i kositra. Kao fungicidno sredstvo je odobrena u Europskoj uniji gdje se posebno koristi protiv pepelnice, sive plijesni, plamenjače i hrđe, a kao insekticid uspješno uklanja grinje i crvenog pauka.
Odgovori