Vrtlarenje u zatvorenom prostoru otvara mogućnost kreiranja različitih cvjetnih efekata, od ukrasnih stolnih aranžmana koji su sastavljeni od lončanica koje su pune cvata do vrtića u staklu i lisnatih terarija. U krajevima gdje su oštre zime, zimske vrtove možete prebaciti u domove i pretvoriti ih u minijaturne džungle cvatućih i lisnatih tropskih biljaka koje će u domove unijeti toplinu i veselje tijekom najtmurnijih dana.
Sobne biljke različito se prilagođavaju uzgojnim uvjetima koji su prisutni u stambenim prostorima. Ako posluže kao dekoracija ograničenog trajanja, tada su skromnih zahtijeva, a vaše uživanje u njima trajat će neko kratko vrijeme nakon čega ćete ih morati baciti. Ipak, postoje rijetke i zahtjevne biljke koje traže posebnu njegu i pažnju. Omiljene su među iskusnim i istinskim zaljubljenicima vrtlarima u sobne biljke.
U nastavku slijede uzgojni uvjeti za sobne biljke u zatvorenom prostoru, savjeti za vlagu zraka i zalijevanje biljaka u konzervatorijima, odnosno zimskim vrtovima koji su dio kuće ili dodatna dnevna soba koja je udobno namještena i ukrašena raznovrsnim sobnim biljkama.
Njega sobnih biljaka
Sobno bilje koje se uzgaja u zatvorenom prostoru imaju specifične potrebe za svjetlošću i temperaturom. Puno ovisi o tome na koje ćemo mjesto smjestiti određenu sobnu biljku. Bitno je znati da, ako se uzgojni uvjeti u kojima se biljka nalazi ne podudaraju s njezinim zahtjevima, ona će vrlo brzo početi propadati. Posebno su osjetljive biljke koje su tek kupljene i koje su iz kontroliranih uvjeta rasadnika naglo prebačene u dnevnu sobu.
Temperatura
Gotovo svi u zimskom periodu kuću grijemo samo preko dana, a tijekom noći temperatura znatno pada što predstavlja problem za većinu sobnih biljaka koje su podrijetlom iz tropskih krajeva. Zato im je potrebno odabrati mjesto gdje će biti zaštićene od hladnog propuha te osjetnih i naglih promjena temperature.
Osjetljive biljke nije pogodno ostavljati na prozorskoj dasci noću, a pogotovo ako su spuštene zavjese jer ćete onemogućiti pristup toplom sobnom zraku. No, najveća pogreška je ipak da biljku smjestite iznad vrućeg radijatora ili nekog drugog izvora topline. Kako bi procvjetale, sobne biljke zasigurno trebaju toplinu, no previsoka temperatura kod određenih vrsta može uzrokovati brzo odumiranje cvjetova.
Svijetlo
Većina sobnih biljaka uspijeva na dobro osvijetljenom mjestu, ali bez izravnog sunca. Biljke koje imaju prošarane listove trebaju više svijetla od onih koje imaju obične i zelene listove, iako ih prejako sunce može oštetiti.
Amarilis kao cvatuća biljka treba prije cvatnje dosta svjetlosti, ali prekomjerna svjetlost za vrijeme cvatnje može skratiti život cvjetovima. Samo nekoliko biljaka podnosi izravno sunce.
Ako pomanjka svjetlosti, biljke mogu imati blijede i kržljave mlade listove te blijede i izdužene izboje, a biljke prošaranih listova mogu izgubiti šare. Kako vrijeme prolazi, odrasli listovi će požutjeti i otpasti, a tako oslabljene biljke podložne su napadajima štetnika i bolesti.
Količina prirodne svjetlosti u sobi ovisi o veličini, visini, broju i položaju prozora. Što je udaljenost od prozora veća, količina svjetlosti ubrzano opada. Logično je da je zimi količina prirodne svjetlosti osjetno manja nego ljeti tako da je neke biljke potrebno premjestiti bliže izvoru svjetlosti, a ako imate kolica na kotačićima to će uvelike olakšati posao.
Ako se biljke počnu savijati prema izvoru svjetlosti, tijekom zalijevanja pomalo okrećite lonac. Prekratko trajanje dnevne svjetlosti možete nadopuniti dodatnim osvjetljivanjem specijalnim svjetiljkama jer je većini biljaka potrebno od 12 do 14 sati svjetlosti na dan.
Zalijevanje sobnih biljaka
Za razliku od biljaka koje uspijevaju na otvorenom, sobne biljke nisu izložene promjenama temperatura kroz sva godišnja doba pa zbog toga zahtijevaju i manju pažnju. Da bi ih održali u vrhunskoj formi, od velike važnosti je redovito prihranjivanje, ali i zalijevanje te barem jednom godišnje i presađivanje.
Najčešći problem kod njege sobnih biljaka je pretjerano zalijevanje, a pravilo je da se zalijevaju tek kada se kompost gotovo skroz osuši. Posebno treba biti oprezan s kompostom od kokosovih vlakana jer ponekad izgled zna prevariti. Površina komposta naizgled se brzo osuši, a u dubljim slojevima on ostaje vlažan.
Tijekom aktivnog rasta sobnih biljaka, potrebno je obilno zalijevanje, a zimi štedljivo, jer biljke miruju. Zalijeva se dva puta na mjesec ili čak rjeđe. Kompost se mora dovoljno zaliti, a ostatak vode iz podloška potrebno je izliti.
Većinu domova opisuje niska vlažnost zraka gotovo u svim prostorijama, a sobnim biljkama je to prepreka za razvoj i rast. Omiljene sobne biljke su zapravo tropskog podrijetla i odgovaraju im uvjeti vlažnije klime.
Ciklame su podložne truljenju korijena te se zalijevaju odozdo tako da se uzgojna posuda drži u podlošku s vodom dok se kompost ne navlaži i sve dok mu površina ne potamni. Ako je voda iz slavine tvrda, potrebno je upotrijebiti kišnicu ili destiliranu vodu, osobito za biljke koje ne podnose vapno.
Zatvoreni prostori u većini slučajeva slabo se prozračuju tako da je atmosfera nerijetko neprikladna i suha za mnoge sobne biljke. Vlažna se mikroklima može postići tako da se biljke u skupinama slože na podloške ili pak stave u kontejnere s vlažnim kamenčićima. Isto tako je moguće grupirati biljke na kapilarnu prostirku, pogotovo u slučajevima kada zbrinjavate sobne biljke prije odlaska na godišnji odmor i ljetovanje. U današnje vrijeme dostupni su i keramički i električni ovlaživači a dobro će poslužiti i obična posuda iz koje voda isparava.
Biljke kojima je potrebna visoka vlažnost zraka potrebno je svakodnevno orošavati iz finog raspršivača i to mekom vodom. Biljke koje imaju dlakave listove treba štedljivo orošavati te izbjegavati njihov položaj na direktnom suncu.
Neki od znakova da naše biljke traže nešto što im možda nije omogućeno jesu vizualni znakovi stresa na biljci poput smeđih rubova ili vrhova listova. Dobro bi bilo da biljke koje imaju vrlo slične potrebe za vlagom smjestimo u međusobnoj blizinu kako bi se oslobodila određena količina vlage i stvorila posebna mikroklima u zajednici. Ovo nije moguće niti potrebno primijeniti na sukulente i kaktuse jer oni zahtijevaju vrlo nisu vlažnost zraka.
Ako smjestite ovlaživače zraka, omogućit ćete ravnomjerno reguliranje vlažnosti zraka unutar cijele sobe. Ovo je odličan način da povećate vlažnost u prostorijama u kojima raste većina biljaka kojima pogoduju upravo ovakvi uvjeti. Isto tako možete biljke i prskati vodom što će zasigurno povećati vlagu u blizini biljke a stvaranjem sitne maglice možete biljkama olakšati prilagodbu na početak zime i značajniju razliku u količini vlage.
Sobne biljke za kuhinje i kupaonice
Vlaga i temperatura u kupaonicama i kuhinjama, posebno onim manjim, može osjetno varirati, zato se za takva mjesta biraju vrste koje podnose ekstremne razlike u uzgojim uvjetima. Tvrde, glatke i hladne kupaonske površine tvore kontrast s nježnim i mekanim oblicima trava i paprati kao i nekih vrsta šilja.
Nerijetko su kupaonice slabo osvijetljene pa su za takav prostor idealne ljestvičaste paprati, episcije i pileje. Više položaje u kupaonicama ispunite povijušama kao što su to puzajući filodendron. No, povijuše nemojte stavljati na kuhinjske elemente jer će zasmetati prilikom otvaranja ormarića, a osim toga i osvijetljenost na tim mjestima je slabija pa će biljke postati kržljave i tanke.
Na svijetlim mjestima dobro je objesiti viseće košare u kojima se može uzgajati začinsko bilje ili minijaturne rajčice. Začinske biljke su idealne za uzgoj na osunčanim kuhinjskim prozorskim daskama.
Uzgoj bilja u zimskom vrtu
Prilikom podizanja staklenika osnovni kriteriji za odabir položaja jest maksimalna osvijetljenost i pružanje optimalnih uzgojnih uvjeta. Ako podižete zimski vrt, vodite računa o tome uz koji dio kuće je priljubljen kako bi se lijepo uklopio, a da istodobno bude povezan s prolazom, kuhinjom ili nekim drugim mjestom kroz koje se prolazi.
Prozračivanje zimskog vrta
Zimski vrtovi koji se nalaze na osunčanom mjestu, cijelog dana moraju imati ugrađeni sustav ventilacije. Moraju imati krovne ventilatore te prozore koji se otvaraju i vrata koja se mogu potpuno otvoriti i po potrebi učvrstiti, a sve to mora biti upotpunjeno djelotvornim stropnim sjenilima.
Nema uspješnog uzgoja biljaka bez krovnog prozračivanja velikog kapaciteta, a nema niti precizne formule za izračunavanje potrebe za prozračivanjem jer ono ovisi o oblikovanju i položaju zimskog vrta.
Krovno prozračivanje omogućuje toplom zraku koji se diže da izađe kroz otvore, a najbolji učinak se postiže kada se najmanje jedna trećina staklene površine može otvoriti.
Staklenički otvori za prozračivanje moraju biti dovoljno čvrsti kako bi držali dvostruko ostakljene površine. Djelotvorni su samo ako su dovoljno veliki, a električnim ili mehaničkim vijčanim podizačima reguliraju se ventilacijski otvori koji su postavljeni visoko.
Vlaga zraka u zimskom vrtu
Zrak u zimskim vrtovima može postati vrlo suh, što ne odgovara mnogim biljkama, a ujedno će potaknuti i napadaje nekih štetnika i bolesti. Može pomoći grupiranje biljaka jer će voda koja isparava s njihovih listova proizvesti vlažnu mikroklimu. Sloj navlaženog šljunka ili plitki podlošci s vodom povisit će vlagu u zimskom vrtu.
Kada krenu vrući ljetni dani polijevanje poda vodom postat će gotovo nužno, pogotovo jer prozori i vrata moraju biti otvoreni radi provjetravanja. Ako imate na raspolaganju dovoljno prostora, djelotvoran je način ovlaživanja pomoću zidnih fontana ili bazena.
Zalijevanje biljaka u zimskom vrtu
Vrlo djelotvorno je automatsko natapanje iako ga je teško sakriti od pogleda. Velika većina vrtlara svoje biljke u zimskim vrtovima zalijeva ručno. Idealno bi bilo da prilikom zalijevanja voda bude jednake temperature kao i biljke i supstrat u kojem su posađene.
U tradicionalnim zimskim vrtovima u pod su ugrađeni spremnici za vodu, a svježa voda iz vodovoda, bunara ili vanjskog spremnika treba nekoliko sati odstajati u kantama kako bi bila pogodne temperature za zalijevanje.
Krajevi koji imaju tvrdu vodu, na lišću i supstratu biljaka ostavljat će naslage kamenca, a supstrat će postupno postajati sve više alkalan. To može prouzročiti za mnoge vrste poput kamelija, citrusa i gardenija, slab rast. Kako bi se spriječilo nakupljanje kamenca, može se instalirati sustav za omekšavanje vode ili se može upotrijebiti kišnica koja se iz žljebova skuplja u spremnike.
Da bi spremnik imao optimalan učinak treba ga postaviti na povišeno mjesto kako bi se iskoristio prirodan pad vode. U protivnom se možete poslužiti i električnom crpkom za vodu.
Ako ne možete ostvariti idealnu vlažnost koji god korak poduzeli, najbolje bi bilo da se prebacite na uzgoj biljaka u terariju koji je idealan za manje biljke kojima je potrebna viša temperatura i veća vlažnost zraka. Riječ je o zatvorenom ekosustavu sa znatno manjom količinom tla i tek nekoliko manjih biljaka smještenih u staklenoj posudi, a funkcionira na transpiraciji što biljkama omogućuje preživljavanje s onom količinom vlage koju same izlučuju.
Foto: Skitterphoto/Pixabay
Odgovori