Najpotpuniji popis svih jestivih gljiva koje uspijevaju na našim prostorima. Saznajte kada je idealno vrijeme za njihovu sadnju, kako pripremiti tlo, kako i koliko često ih zalijevati i prihranjivati te još puno korisnih savjeta.
Uzgoj gljiva ponekad može biti dugotrajan i naporan proces, ali zahvaljujući detaljnim uputama koje smo pripremili, možete bez puno muke uspješno uzgojiti bilo koju vrstu.
- Baršunasta panjevčica
- Bukovača
- Gardenija
- Gnojištarka
- Hrastova sjajnica
- Jablanovača
- Judino uho
- Resasti igličar
- Šampinjoni
- Shiitake gljiva
- Slamnatica
- Smrčak
- Sunčanica
- Tartufi
- Vrganj
- Zečarka
Nažalost, neke gljive nije moguće uzgajati, već ih nalazimo samo u prirodnim staništima, pa ih je moguće samo brati.
Zbog svoje posebnosti, gljive ne pripadaju niti jednoj skupini. One su same za sebe. Organizmi bez klorofila, građeni od jedne ili više stanica. S obzirom na to da nemaju kloroplaste, ubrajamo ih u heterotrofne organizme. Riječ je o organizmima koji za život potrebne ugljikohidrate uzimaju iz organskih tvari.
Također su i saprofiti, jer hrane se organskim tvarima koja ostaju iza uginulih bića. Bez prisustva gljiva u prirodi se ne bi mogle razlagati organske tvari biljnog podrijetla. Smatra se da bi se bez gljiva šume ugušile u otpadima. Gljive također pripadaju i skupini parazita jer napadaju druge biljke, ljude i životinje, ali i gljive. Mogu kroz mrežu tankih hifa upiti hranu iz živih ili neživih organskih tvari.
Popularnost gljiva traje od početka 20. stoljeća kada potaju jako tražene zbog svojih vrijednih nutritivnih svojstava. Naime, sadrže gotovo sve esencijalne te neesencijalne aminokiseline, vitamine, minerale, ugljikohidrate i malu količinu masti.
S obzirom na način stvaranja spora možemo ih svrstati u:
- mješinarke
- plijesan
- stapčarke
Gljive mogu živjeti u zajednici s drugim vrstama, a od koje obje strane imaju korist. Naime, one zadržavaju vodu u miceliju koju koriste biljke koje preko korijena iz vode uzimaju organske tvari, a koje su potrebne za rast gljiva.
Mogu se razmnožavati spolno i nespolno, odnosno pupanjem i sporama. Ipak, najjednostavniji način je vegetativno, odnosno odjeljivanjem micelija.
Postoje razne vrste gljiva, a osim jestivih i otrovnih neke se koriste i u ljekovite, halucinogene i psihoaktivne svrhe. Pretpostavlja se da na svijetu postoji više od milijun i pol vrsta gljiva, a znanstveno ih je opisano tek pola od toga.
Smatra se da Hrvatska ima odlične uvjete za uzgoj gljiva, ali i dalje se velik broj njih uvozi iz Kine. Iako zemljopisno mnogo manja od Kine, ima povoljne agroekološke uvjete te pogodno tlo za uzgoj gljiva. No, Kina i Nizozemska i dalje prednjače po njihovom uzgoju, bez obzira na to što imaju mnogo nepovoljnije uvjete.
U Hrvatskoj se najčešće uzgajaju šampinjoni i bukovače, a bitno je naglasiti da se uzgoj bukovača više isplati jer je zarada puno veća. Naime, ne radi se o kulturi zahtjevnoj za uzgoj, a i sam uzgoj je jako jednostavan.
Gljive se mogu uzgajati u staklenicima i plastenicima te čak i na drvetu. Ipak, vanjski prostor donosi i više rizika jer se ne može toliko utjecati na uvjete kao u zatvorenom prostoru.
Za uzgoj jestivih gljiva potrebno je osigurati gotovi i necijepljeni supstrat te zadovoljiti uvjete oko topline, vlage i svjetlosti. Potrebno je prostor gdje se gljive uzgajaju redovito provjetravati te berbu gljiva obavljati svakih 2 - 3 mjeseca.
Kod rukovanja gljivama važno je paziti na čistoću alata i ruku, a ako se planira uzgoj gljiva na stablu, pripaziti da se radi o onom zdravom, bez propadanja ili znakova bolesti.
Osim jestivih gljiva, sve traženije su i ljekovite gljive kao što su reishi, shii take, Cordyceps i druge čija cijena je čak i trostruka veća od spomenutih šampinjona i bukovača.
Hrvatska ima veliki potencijal za uzgoj gljiva, a potrebno je samo malo više maštovitosti jer na našem području osim spomenutih gljiva mogu uspjeti i sunčanica, slamnatica, hrastova sjajnica, jablanovača i baršunasta panjevčica. Konzumacija gljiva je u porastu, a razlog je sve bolja informiranost i osviještenost o ovoj hranjivoj namirnici.
Foto: januszj/Pixabay