Hrastova sjenica (lat. Ganoderma lucidum) je ljekovita gljiva iz porodice Ganodermaceae. U prirodi raste na panjevima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, a negdje se može naći i na korijenju raznih vrsta drveća izvan šume. Hrastova sjenica na živim stablima živi kao parazit, pa ih uništava, dok neživa stabla razgrađuje. Uglavnom raste na hrastu, kao što joj i naziv govori, ali može rasti i na drugim vrstama bjelogoričnog drveća.
Plodišta hrastove sjenice su najčešće jednogodišnja, a nešto rjeđe višegodišnja. Gljiva može biti duga 10 do 30 cm, a široka 3 do 8 cm. U Japanu je poznata pod nazivima Reishi, Mannentake i Sawaitake, u Koreji Youngji i Boolrocho (što u prijevodu znači besmrtna biljka i duh vječne mladosti), a kineski nazivi za ovu gljivu su Ling chi, Linghzi i Ling chih.
Klobuk hrastove sjajnice je kružnog, ali nepravilnog oblika. Tvrd je i sjajan, a specifičan je po izraženim koncentričnim krugovima čija se boja prelijeva od bijele boje na nepravilnim i valovitim rubovima do tamnocrvene u sredini. Cjevčice su bijele, kratke i imaju sitne rupice, a spore su smeđe boje. Gljiva oblikom podsjeća lepezu ili bubreg. Gornja strana mu je valovita, glatka i sjajna, kao da je lakirana, a dolazi u različitim nijansama crveno smeđe boje.
Stručak hrastove sjenice je nepravilan i grbav, a u odnosu na klobuk stoji postrance. Poput klobuka, stručak je također sjajan i tvrd. Valjkastog je oblika i tamno kestenjaste boje, a na dodir je gladak. Meso gljive je spužvasto u početku, a s vremenom postane drvenasto.
Hrastova sjenica ili reishi gljiva raste u parkovima i listopadnim šumama, uz stabla hrastova ili uz panjeve. Može rasti i na brijestu, vrbi i javoru, a na hrastu dovodi do pojave bijele truleži. Iako rijetko, hrastova sjenica može rasti i na četinjačama.
Jestive gljive
Vrste hrastove sjajnice
Kod nas u šumama rastu četiri vrste hrastove sjajnice i svaka od njih je nejestiva. Radi se o sljedećim vrstama:
- crnogorična hrastova sjajnica
- fajferova hrastova sjajnica
- posuta hrastova sjajnica
- plosnata hrastova sjajnica
Uzgoj hrastove sjajnice
Hrastova sjenica ili reishi gljiva može se kontrolirano uzgajati na supstratu od piljevine ili na klasičan način - na oblicama, drvetu ili na panjevima. Za rast gljiva potrebna je temperatura od 20 do 25 °C i relativna vlažnost zraka od 90 posto. Gljive trebaju i dosta zraka te 12 sati svjetlosti dnevno.
Proraštanje micelija odvija se na temperaturi od 27 do 30 °C, uz relativnu vlažnost zraka od 95 do 100%. Tijekom ovog postupka nije potrebna svjetlost, ali je važno osigurati veliku količinu ugljikovog dioksida. Razdoblje inkubacije traje od 15 do 20 dana i tijekom toga je također potreban ugljikov dioksid, ali i svjetlost od 4 do 6 sati dnevno.
Uzgoj na supstratu
Hrastova sjenica ili reishi može se uzgajati i na supstratu koji je pripremljen od strugotina i piljevine. Supstrat se stavlja u vreće, ali prije toga ga treba sterilizirati. Sterilizacija se obavlja na 120 stupnjeva, oko dva sata. Nakon toga slijedi hlađenje supstrata pa dodavanje micelija.
Proces proraštanja uz temperaturu od 20 °C traje od 20 do 25 dana, a prve gljive se mogu pojaviti 40 dana kasnije, pod uvjetom da se konstantno održava vlažnost zraka.
Uzgoj na oblicama
Uzgoj hrastove sjenice na oblicama je klasičan i najjednostavniji način za dobivanje ove gljive. Za sadnju micelija uglavnom se koriste oblice hrasta, vrbe ili javora. Oblice se skraćuju na dužinu od 20 do 25 cm, inokuliraju se i polažu u posebne tegle ili posude. Nakon toga se oko njih stavlja piljevina i kao završni sloj malo zemlje. Inokulacija ili ubacivanje micelija u oblice može se obaviti urezivanjem ili bušenjem rupa, isto kao i kod Shiitake gljiva. Provodi se u zaštićenim prostorijama i uz temperaturu od 25 do 30 stupnjeva.
U Kini i Japanu se oblice nakon procesa inokulacije ukopavaju u tlo i prekriva ih se tankim slojem zemlje. Mjesto na kojem će se ukopavati mora biti u hladu i potrebno je osigurati visoku vlažnost.
Proraštanje micelija u ovom slučaju u velikoj mjeri ovisi o temperaturi, a može trajati od šest mjeseci do dvije godine. Kako bi se to razdoblje skratilo, mogu se koristiti oblice od mekšeg drveta, koje nakon nacjepljivanja treba staviti u trap. Poslije tri mjeseca za meko ili pola godine za tvrdo drvo, oblice se vade iz trapa i postavljaju na mjesto za plodonošenje. Oblice se mogu ukopati na sjenovito i dovoljno vlažno mjesto u vrtu. Tanji komadi se polažu u tlo tako da vire samo nekoliko centimetara iz zemlje, a oblice koje su u promjeru široke 30 ili više centimetara ukopavaju se ispravno, tako da je ukopana samo jedna trećina oblice.
Nakon toga se u povoljnim uvjetima plodonošenje može otegnuti i do pet godina, a odvija se u periodu od svibnja do rujna.
Berba
U prirodi se hrastova sjenica skuplja tijekom ljeta i jeseni. Ako se uzgaja, tijekom tri mjeseca se ostvare relativno maleni prinosi, 10 - 15% od težine mase supstrata.
Medicina
Hrastova sjajnica svoje ljekovito djelovanje duguje raznim tvarima poput flavonoida, glikozida, fenola te nekim od najvažnijih mikro i makro elemenata. U plodnom tijelu hrastove sjenice pronađene su esencijalne i neesencijalne aminokiseline, polisaharidi, beta-glukan, kumarini, fitoncidi, triterpenoidi, alkaloidi, saponini te vitamini C, D, B3 i B5. Od minerala su zastupljeni željezo, magnezij, mangan, natrij, kalcij, germanij, sumpor, bakar, selen i fosfor.
Hrastova sjajnica ima antivirusno i antikancerogeno djelovanje te pomaže u jačanju imunološkog sustava. Sadrži visok udio polisaharida pa stoga ima širok spektar ljekovitih učinaka. Također ima snažan učinak na patogene bakterije, a redovitom i pravilnom konzumacijom može pomoći u snižavanju razine kolesterola i šećera u krvi te povišenog arterijskog tlaka.
Sadrži i visoku koncentraciju germanija za koji se navodi da ima antivirusna, antibakterijska i analgetska svojstva, kao i to da štiti od zračenja. Germanij također pomaže u prijenosu kisika iz pluća i osigurava optimalnu raspodjelu kisika do svih tkiva.
Hrastova sjenica se upotrebljava i za liječenje bronhalne astme i kroničnog hepatitisa, a koristi se kao tinktura, čaj ili u obliku dodatka prehrani. Fitoterpenoidi iz ove gljive osiguravaju bolji protok krvi, poboljšavaju učinkovitost kisika u organizmu i sprječavaju stvaranje tromba.
Čaj od hrastove sjenice priprema se tako da se gljiva razlomi na komadiće koji se preko noći ostave u vodi, a sljedećeg dana se poklopljeni kuhaju najmanje pola sata. Komadići gljive se mogu upotrijebiti još jednom ili dva puta nakon toga. Ovaj čaj je dobar za jačanje imunološkog sustava, liječenje vrtoglavica, alergija, arterioskleroze i nekih vrsta raka, kao i za poboljšanje koncentracije i pamćenja.
Konzumacija pripravaka od ove gljive ne preporučuje se osobama koje uzimaju lijekove protiv dijabetesa ili za podizanje krvnog tlaka. Još uvijek nije dovoljno istraženo kakav učinak pripravci od hrastove sjenice imaju na dojilje i trudnice.
Za sve ostale osobe je sigurna za konzumaciju, ali ako se uzima dulje od tri mjeseca ili pola godine može izazvati alergijske reakcije koje se manifestiraju suhoćom grla, usne šupljine i nosnica, glavoboljom, vrtoglavicom, svrbežom, osipom, krvarenjem iz nosa, iritacijom želuca ili krvavom stolicom.
Zanimljivosti
Hrastova sjajnica se odavno uzgaja u Japanu i Kini, gdje je jako cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava. U spomenutim zemljama te u državama jugoistočne Azije uzgoj hrastove sjajnice započeo je 1972. godine. U Kini se spominje u Svetoj knjizi o čudesnom ljekovitom raslinju, a u jednom starojapanskom traktatu spominje se kao sredstvo protiv svih bolesti ili nebeski dar.
S obzirom na to da doista rijetko raste u prirodi, pa je zbog toga bila jako skupa i samim time dostupna jedino pripadnicima aristokracije i liječnicima koji su služili kineskom caru, hrastova sjajnica je prozvana imperatorskom gljivom.
Zanimljivo je spomenuti da raste i kod nas, najviše u Gorskom kotaru i na Velebitu, ali nije baš česta. Budući da ima tvrdu kožastu strukturu nije dobra za jelo, već se upotrebljava na druge načine, najčešće u obliku tinktura i čajeva. Znanstvenici još uvijek istražuju kemijski sastav ove gljive kako bi potvrdili sva njena ljekovita svojstva.
Foto: 4170730 / Pixabay
Odgovori