Dolaskom lijepog vremena više vremena provodimo na otvorenom pa se javlja potreba za uređenjem i osvježavanjem prostora s određenim biljkama. No, bitno je znati da ne uspijevaju sve biljne vrste u identičnim uvjetima - neke više vole sunce, a neke bolje opstaju i uspijevaju u sjeni.
Prije nego što se odlučite uzgajati bilo kakvu vrstu biljaka na vašem balkonu ili terasi, dobro je odrediti položaj svog balkona, da li je on na postavljen na južnoj, sjevernoj, istočnoj ili zapadnoj strani.
Istočni balkoni obiluju jutarnjim suncem koje je idealno za biljne vrste koje podnose polusjenu, poput vodenika koje će vrlo lijepo uspijevati na istočnom balkonu, s obzirom na to da popodne dobro podnose hlad. Vrste poput milion bells, surfinija i petunija vole puno sunca i svakodnevno zalijevanje, iako ih prejako sunce može oštetiti. Stoga su idealne za jugoistočne balkone kako ih ne bi opeklo jako ljetno sunce, a da ga s druge strane opet imaju dovoljno.
Južni balkon idealan je za uzgoj cvijeća, a najbolji izbor za ovu stranu je starinska i klasična pelargonija. U ponudi se mogu pronaći stajaće i viseće pelargonije te grmolike pelargonije, koje su hibrid prethodno spomenute dvije vrste. Grmolike pelargonije odlikuju se po otpornosti na sušu te su idealne za sadnju na gredice.
Poznato je da balkoni ili terase koje su okrenute prema jugu nemaju ni malo sjene, što znači da na njima sunce prži tijekom cijelog dana. Naravno postoje vrste cvijeća, voća i povrća kojima upravo pogoduju takvi uvjeti, ali će im biti potrebno više pažnje prilikom prihranjivanja i zalijevanja.
Dobro je imati na umu da se posude u kojima se drže biljke na južnom balkonu često pregrijavaju pa bi bilo dobro da su bijele boje. Ako imate manja stabalca ili voćke, njihovu zemlju dobro je prekrivati drvenim kuglicama ili malčem kako bi se spriječilo isparavanje vlage. Zato će sve biljke zahtijevati više zalijevanja, najmanje dva puta dnevno. Potrebno ih je zalijevati odstajalom vodom, iako se mogu zalijevati i vodom iz slavine i to ujutro hladnom, a navečer mlakom vodom.
Biljke koje se uzgajaju na južnoj strani balkona zasigurno će zahtijevati i više gnojiva jer će više cvjetati pa ih je potrebno prihranjivati svakih 10 do 14 dana. Biljke koje ne zauzimaju puno prostora i vole sunce bez problema se uzgajaju na sunčanoj strani, a one koje preferiraju djelomičnu sjenu mogu također uspjeti ako im omogućite hlad u popodnevnim satima.
Cvijeće za južni balkon
Kao što je već spomenuto, na južnom balkonu najbolje uspijeva cvijeće koje trpi puno sunca. To su karanfili, petunije, verbena, kadife, noćne frajle, pelargonije, ruže i krizanteme. Isto tako, nedostatak vode i vrućinu vrlo dobro podnose i prkos i bugenvilija. Ako imate dovoljno prostora na terasi ili balkonu možete posaditi i hibiskus, oleander, crni sljez te gardeniju, jasmin i plumerije.
Začinsko bilje je također moguće uzgajati na južnoj strani balkona, pogotovo sve vrste peršina i bosiljka, a možete uzgajati i kadulju, lavandu, ružmarin i kopar kojima je potrebna malo veća posuda. U manjim teglama i posudama može se uzgajati vlasac, menta, origano, majčina dušica te borač.
Isto tako je moguć i uzgoj stabla curryja ako imate dosta prostora, jer je i njemu potreban veći lonac. Na sunčanom balkonu jednostavan je i uzgoj povrća, a dobro će uspijevati sve lisnato povrće kao što su mnoge vrste salata, raštika i kelja. Južni balkon je također idealan za uzgajanje rajčica, patlidžan, mahuna, tikvica, mrkve, krastavaca i rotkvica koje vole sunce.
Na južnoj terasi ili balkonu može se uzgajati i bilo koja vrsta patuljastog ukrasnog drveća. U suncu će uživati i mnoge citrusne vrste poput limuna, naranče, kumkvata i mandarine, isto kao i masline.
Biljke koje vole sunce
U nastavku vam donosimo detaljniji popis biljaka kojima odgovara stalna izloženost sunčevoj svjetlosti karakterističnoj za južne balkone i terase:
Pelargonija
Pelargonije su sa svojim osnovnim grupama puzavica i grmolikih pelargonija pogodne za osunčane balkone. Grmolike pelargonije imaju baršunasto lišće i rastu kao grmovi do visine od 90 centimetara. Dostupne su u raznim bojama, a cvjetovi im mogu biti jednoredni ili višeredni. Za južni balkon idealne su viseće i poluviseće pelargonije dok je stajaća pelargonija pogodnija za zapadne i jugozapadne balkone.
Petunija
Petunije vole južne balkone, a kako bi bile bogate cvjetovima potrebno ih je jednom na tjedan prihranjivati tekućim gnojivom koje je bogato željezom i namijenjeno je baš za petunije. Petunije cvjetaju od ranog ljeta pa sve do početka jeseni, a potrebno im je redovito kidati cvjetove koji su se posušili kako bi potaknulo cvjetanje.
Ivančica
Ivančice su višegodišnje biljke grmolikog oblika s malim bijelim cvjetovima koji nisu veći od pet centimetara. U središtu su žute boje, a rastu na dugoj i vitkoj peteljci. Listovi ivančica su s obje strane tamnozeleni i nazubljeni, a gornji listovi rastu uz peteljku cvijeta te su kraći.
Verbena
Verbenu najčešće nalazimo u plavoj, crvenoj, ružičastoj, bijeloj i žutoj boji s tvrdim i zelenim listovima koji mogu izazvati blago peckanje ako ih dodirnemo. Verbena može biti puzava ili grmolika te može narasti i do 30 centimetara u visinu. Potrebno ju je saditi na razmaku od 20 do 25 centimetara.
Pustinjska ruža
Pustinjska ruža, kako joj i samo ime govori, idealno podnosi sunčani položaj tijekom cijelog dana. Ima debelu stabljiku i izdanke te vrlo mesnate listove zbog kojih je i dobila ime Obesum što u prijevodu znači ogroman. Ima prepoznatljiv cvijet žarko ružičaste boja koja je u sredini same ruže svjetlija. Ovu vrstu ruže nije potrebno ni prihranjivati niti gnojiti, a ako se odlučite na to, neka to bude rijetko i samo za vrijeme ljeta.
Lantana
Lantana, isto kao i verbena pripada porodici Verbenacaeae. S toplijim danima počinje sve više cvjetati. Ima grmolik oblik, a možete ju pustiti da raste uz pergole, ogradu ili nadstrešnicu na terasi ili balkonu. Voli vlagu i potrebno joj je dosta sunca. Kako bi bila maksimalno njegovana, potrebno ju je jedanput na mjesec prihraniti. Presađuje se tek kada primijetite da joj je posuda postala premala. Inače može prezimiti i u mračnijim prostorijama stoga ne morate brinuti kako ju sačuvati tijekom zimskog perioda. Ako kupujete lantanu, obratite pozornost na to da ima tamnozelene listove da je razgranata te da ima puno cvjetnih pupoljaka.
Ukrasna kopriva
Ukrasna kopriva je zahvalna biljka kojoj nije potrebno puno brige i nema velike zahtjeve. Odgovaraju joj i hlad i svjetlost, s tim da ako je više na suncu, onda je i boja njenih listova malo bljeđa. Listovi ukrasne koprive mogu biti šareni, crveni ili žuti, a ubraja se u vrlo povoljne lončanice kojima možete ukrasiti vaš vrt, balkon ili terasa.
Begonija
Begonija je biljka koja jako dobro podnosi toplinu i nije ju teško održavati, a vaš će balkon ili vrt uljepšati prelijepim cvjetovima. Uz običnu, vanjski prostor možete ukrasiti i visećom begonijom koja ima raskošne žute, ružičaste, narančaste ili crvene cvjetove. Postoji oko tisuću vrsta begonije, a svaka od njih traži dovoljno vlage i toplinu.
Noćna frajla
Noćna frajla ili noćna dama jednogodišnja je ili višegodišnja grmolika biljka iz porodice noćuraka. Može narasti do 60-ak centimetara u visinu i do 80 centimetara u širinu. Njeni cvjetovi mogu biti žute, bijele ili ljubičaste boje. Iako je uobičajeno da se na jednoj biljci nalaze svi cvjetovi istih boja, moguće je i da jedna biljka ima različite nijanse cvjetova. Cvate krajem proljeća, kroz cijelo ljeto i dio jeseni. Odgovara joj sunčano mjesto i vlažna zemlja te ju je u ljetnim sušnim mjesecima potrebno kontinuirano zalijevati.
Iako je najveći dio cvijeća koje možemo pronaći u ponudi pogodno upravo za sunčane položaje, pri odabiru treba razlikovati biljke koje podnose sunce i one kojima je sunčeva svjetlost neophodna za idealan rast i razvoj. Tako je primjerice za bujni rast i razvoj cvjetova, mnogo sunca potrebno petunijama, lavandi, ljetnoj kadulji, dragoljubu, pustinjskoj ruži, maćuhicama, žeravcu i ljetnom zvjezdanu dok biljke poput kadifica, lobelija, vodenika, papučica i krasuljaka više vole umjereno sunce i polusjenu.
Foto: joaoarquimedes/Pixabay
Odgovori