Dragoljub ili kapucinka (lat. Tropaeolum majus) je biljka iz porodice Tropaeolaceae, porijeklom iz toplijih krajeva Južne Amerike, točnije područja Kolumbije, Bolivije i Perua. Na stranim jezicima njezini nazivi su garden nasturtium (eng.) ili Indian cress (eng.) te nasturzio (tal.).
Dragoljub je ukrasna i vrlo korisna biljka, a jedna je od najbržih i najlakših jednogodišnjih biljaka za uzgoj. Ovisno o vrsti mogu se penjati, rasti kaskadno ili grmovito. Proizvode puno živopisno obojenih cvjetova u iznenađujuće širokom rasponu boja, od onih intenzivnih poput jarko žutih do različitih nijansi crvene, žute, narančaste i prigušenih pastelnih boja. Obično imaju do 5 latica i uvijek imaju ljevkastu ostrugu nektara na leđima. Cvjetovi se šire do 6 cm veličine. Biljke daju plod s tri segmenta, svaki dio s jednom velikom sjemenkom.
Ima mesnatu svjetlo zelenu stabljiku i listove koji ne upijaju. Listovi se kružnog oblika ili u obliku štita. Mogu narasti i do 10 cm raspona. Mnoge vrste imaju ravne i okrugle listove koje podsjećaju na jastučiće lopoča. Dok, neke sorte imaju i šareno, gotovo pjegavo lišće.
Dragoljub je vrlo jednostavna i korisna vrsta za uzgoj te je idealna za početnike u vrtlarstvu. Osim što izgledaju prekrasno, njihovo cvijeće, listovi i plod su jestivi. Također, jako su dobre popratne biljke u voćnjacima i povrtnjacima jer odvraćaju brojne nametnike od voća i povrća.
Vrste dragoljuba
Postoji oko 80 vrsta jednogodišnjih i višegodišnjih cvjetnica iz obitelji Tropaeolaceae, porijeklom iz Južne Amerike i Srednje Amerike. Mnogobrojne vrste podijeljene su u dvije glavne, to su penjačice (Tropaeolum majus) i patuljaste, odnosno grmovite vrste (Tropaeolum minus). Dragoljub se dobiva od Tropaeolum majus vrste, iako njegove brojne sorte odražavaju hibridnost između ove i drugih vrsta. U nastavku teksta navedene su samo neke od popularnih vrsti dragoljuba, koje se većinom razlikuju po bojama latica.
Alaska
Alaska sorta je patuljasta biljka posebna po svojim upadljivim listovima zelene i bijele boje, dok su cvjetovi raznobojni i drže se iznad listova. Raspon boja cvjetova kreće se od žute, narančaste, ružičaste, mahagonij i krem bijele boje.
Apricot
Apricot vrsta proizvodi jedinstvene cvjetove boje marelice koji se uzdižu iznad svijetlo zelenih listova. Preporučuje se za uzgoj u prozorskim posudama.
Black Velvet
Black Velvet sorta prepoznatljiva je po svom cvijeću duboke kestenjaste boje, koja je jedinstvena za ovu vrstu.
Empress of India
Carica Indije staromodna je sorta grmovitog i patuljastog dragoljuba. Donosi sjajne grimizno crvene cvjetove i tamno ljubičasto lišće. Klasična je i kompaktna sorta koja se preporučuje za sadnju u posudama.
Canary Creeper
Canary Creeper je inače drugačija brzorastuća vrsta penjačice (lat. Tropaeolum peregrinum) porijeklom s područja Perua i Ekvadora. Uglavnom višegodišnja loza, ali se uzgaja i kao jednogodišnja. Najbolje uspijeva u blizini ograda ili rešetki, kako bi imala potporu pri penjanju. Zbog toga su dobre za sadnju na balkonima i ogradama. Ova jedinstvena sorta ima prepoznatljive jarko žute cvjetove s resama koje podsjećaju na krila kanarskih ptica, po čemu je i dobila ime.
Ken Aslet
Ken Aslet (lat. Tropaeolum tuberosum) sorta potječe iz regija Perua, Bolivije, Kolumbije i Ekvadora. To je kratkotrajna i nježna biljka žuto - narančastog cvijeta koja cvate mnogo ranije i odgovara umjerenim vrtovima. U hladnim vrtovima cvijeće će joj vjerojatno biti uništeno od mraza.
Jewel Mix
Cvjetovi ove vrste dolaze u različitim žute, crvene, narančaste, mahagonij i ružičaste boje. To je grmolika sorta koja drži svoje cvjetove znatno iznad atraktivnog lišća.
Uzgoj dragoljuba
Uzgoj dragoljuba nije težak i preporučuje se početnicima jer mu je potrebno vrlo malo njege i unosa tla. Najbolje uspijeva u osiromašenom tlu na osunčanom prostoru te ne zahtjeva puno brige. Osim u vrtu može se saditi u posudama u stanovima, na balkonima i prozorima. Dragoljub je svestrana biljka koja je jestiva i korisna za imati u vrtu jer privlači oprašivače i odvlači nametnike.
Slaganje kultura
Osim što privlače korisne kukce poput pčela i osnih muha, dragoljub se može iskoristiti kao mamac za štetočine, kako bi se zaštitile druge prehrambene biljke, poput povrća i voća. Često se koristi kao zamka za lisne uši koje posebno vole cvjetove dragoljuba. Zbog navedenog dragoljub je dobra popratna biljka za grah, kupus, kelj, tikvice, dinje, tikve, bundeve, rotkvice i krastavce, ali i sadnju u voćnjake.
Zalijevanje
Iako ne zahtijevaju puno brige, važno je zalijevati ga tijekom sušnih perioda. Potrebno je pustiti da se zemlja osuši između zalijevanja. Redovito hraniti tekućim gnojivom kako bi se osiguralo obilno cvjetanje tijekom ljeta. Preporučuje se biljna hrana bogata fosforom. Nakon što počne rasti, potrebno je nastaviti sa zalijevanjem samo kada je vrijeme jako suho ili ako biljka pokazuje znakove uvenuća.
Gnojidba
Dragoljub bolje cvjeta u siromašnom pjeskovitom tlu, stoga mu nije potrebno gnojivo, osim tekućeg gnojiva kako bi mu se osigurao obilan cvat.
Razmnožavanje
Češća i uspješnija metoda razmnožavanja je ona iz sjemena, ali dragoljub se može razmnožavati i reznicama. Potrebno je odabrati posudu sa zemljom i odrezati oko 7 cm biljke s najmanje 3 nataknuta lista. Zatim napraviti rupu u središtu zemlje unutar posude i umetnuti odrezanu stabljiku na dubinu od oko 2,5 cm, lagano popuniti rupu prstima i pažljivo zaliti posudu vodom. Ostaviti posudu s biljkom na osunčani prozor ili pod rasvjetno svjetlo kako bi se zemlja posušila. Nakon tjedan dana provjeriti je li se formiralo korijenje. Kada se biljka ukorijeni ona se može presaditi u osunčani dio vrta gdje se tlo nastavi održavati vlažnim, dok je potrebno.
Presađivanje
Dragoljub ne podnosi dobro presađivanje. Ako je nužno, najbolje ih je presaditi dok su sadnice još male veličine, oko 10 - 15 cm veličine. U slučaju presađivanja najbolje je koristiti posude od prirodnog materijala, poput papirnih i kartonskih posuda koje se mogu saditi direktno u zemlju. Tako se smanjuje šok presađivanja i minimalno se ometa korijenje rastuće sadnice.
Pomlađivanje
Ako dragoljub postane neuredan, izdužen i mršav, potrebno ga je obrezati do polovice njegova volumena i on će brzo proizvesti novi rast. U kasno proljeće ili rano ljeto potrebno je dragoljubu malo obnoviti oblik kako bi se potaknula proizvodnja cvijeća.
Tlo
Najbolje uspijeva u dobro dreniranom, toplom i siromašnom tlu. U slučaju da je tlo prebogato, dragoljub će izrasti s previše lišća i malo cvjetova. Temperatura tla idealno bi trebala biti između 12°C i 18 °C. Dragoljub je donekle otporan na sušu, no svejedno voli vlažna tla.
Klima
Najbolje raste i cvjeta na punom suncu u toplom tlu. Može rasti u polusjeni, ali neće cvjetati obilno u tim uvjetima. Određena prisutnost sjene se preferira, kako na vrućim temperaturama ne bi presušio. Može preživjeti lagani mraz, ali ne i zamrzavanje. Preferira prosječnu razinu vlage, oko 30 - 50% vlažnosti tla.
Sadnja dragoljuba
Najbolje raste i cvjeta kada se sadi na području izloženom suncu koje dnevno prima 6 - 8 sati izravnog sunčevog svjetla. Sjeme dragoljuba veliko je oko 1,5 cm što olakšava već jednostavnu sadnju. Sjemenke dragoljuba sade se izravno na mjesto gdje je poželjno da biljka izraste i procvjeta. Preporuča se sadnja u vrtu, ali može uspjeti i u zatvorenom prostoru pod pravim uvjetima. Njihovi krhki korijeni osjetljivi su na presađivanje, pa se preporučuje izravna sjetva.
Vrijeme sadnje
Najbolje vrijeme za sadnju dragoljuba je u proljeće ili rano ljeto, odnosno krajem travnja i tijekom svibnja. Za unutarnji prostor sjeme je najbolje posaditi 2 - 4 tjedna prije posljednjeg proljetnog mraza. Dok je za otvoreni prostor sjeme najbolje posaditi sjeme 1 - 2 tjedna nakon posljednjeg proljetnog mraza. Potrebno je zaštiti mlade sadnice od kasnog mraza.
Sadnja iz sjemena
Sjeme se samo utisne u zemlju na oko 2,5 cm dubine na mjesto poželjno za rast. Kako bi se ubrzao proces klijanja, sjeme se namoči u vodi noć prije sadnje. Zemlju je potrebno zalijevati dok sjemenke proklijaju, što bi se trebalo dogoditi nakon 7 – 10 dana. Nakon što sadnice izrastu, potrebno ih je razrijediti na oko 30 cm udaljenosti.
Uzgoj u vrtu
Dragoljub najbolje uspijeva na otvorenom i osunčanom prostoru. Za više sadnica potrebno ih je posaditi na oko 10 - 12 cm udaljenosti jedna od druge. Dragoljub je biljka koja ima jako dobru i brzu pokrivenost tla te puža praktično rješenje za brzo prekrivanje nekih možda zapuštenih dijelova vašeg vrta.
Uzgoj u stakleniku
Uzgoj dragoljuba pod zaštitom staklenika ili plastenika može se započeti od ožujka. Potrebno je sjemenke posaditi u 9 cm duboke posudu sa zemljom i držati ih izložene dovoljnoj količini svjetlosti.
Uzgoj u posudama
Za uzgoj u posudama potrebno je staviti sjeme oko 2,5 cm duboko u posudu sa zemljom i držati ga na svijetlom i osunčanom mjestu, na primjer na prozoru okrenutom prema jugu. Najbolje raste u posudama od prirodnog materijala kao što je glina ili u posudama od prirodnog kamena. Preporučuje se dodati sloj kamenja ili šljunka na dno posude prije dodavanje zemlje kako bi se povećao drenažni kapacitet. Nije potrebno dodavati gnojivo. Kada sadnice proklijaju, potrebno ih je premjestiti u veće posude.
Održavanje i njega
Biljke dragoljuba vrlo lako se uzgajaju i održavaju. Briga o njima je minimalna, zapravo dragoljub je jedna od onih biljaka koje uspijevaju i ako su zanemarene. Tijekom ljeta dragoljub može prestati cvjetati zbog stresa uzrokovanog vrućinama. Tada njihov okus može postati intenzivniji. Potrebno ga je dovoljno zalijevati kako bi se ublažili učinci ekstremnih temperatura.
Održavanje nasada
Održavanje nasada dragoljuba vrlo je jednostavno. Važno je izložiti biljku sunčevoj svjetlosti, bilo u stanu ili u vrtu te zalijevati po potrebi kako ne bi presušila. Dobro podnosi toplinu, a može preživjeti i mraz. Obrezivanjem joj se potiče novi rast i cvjetanje tijekom dužeg razdoblja. Iako traje samo jednu vegetacijsku sezonu, sakupljanje sjemena i priprema za sljedeću godinu vrlo je jednostavna. Međutim, ako je biljka dobro održavana i zdrava, ona se sama ponovno zasije bez intervencije te se vraća iz godine u godinu.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje je potrebno u slučaju da su biljke dragoljuba posađene previše blizu jedna drugoj, jer dragoljub ne voli kada mu se korijen ometa. Zato mu se preporučuje izravna sjetva sjemena. Neke vrste dragoljuba mogu ometati proizvodnju cvijeća zbog same fizičke strukture biljke. U tom slučaju potrebno je prorjeđivanje i stanjivanje kako bi se povećala prohodnost zraka između lišća. Tako se olakšava sunčevoj svjetlosti da dopre do svih pupova kako bi dragoljub lakše i bolje procvjetao.
Obrezivanje
Vrlo dobro reagira na obrezivanje, pa ako postane pomalo neuredna ili preraste, obrezivanjem se vrati na prihvatljivu veličinu i brzo će proizvesti novi rast. Redovito odstranjivanje cvjetova također će produžiti cvatnju.
Berba
Zrele sjemenke dragoljuba preplanule su ili svjetlo smeđe boje. Prirodno padaju sa stabljike kada su zrele i vrlo lako će se uočiti na tlu podno biljke. Mogu se ubrati i izravno sa stabljike kada su debele i zrele i lako se oslobađaju. Ubrane sjemenke skupljaju se u posudi ili košari.
Sušenje
Sušenje sjemenki dragoljuba vrlo je jednostavno. Potrebno je ostaviti sjemenke na zraku na nekoliko tjedana. Sjemenke se mogu odložiti na papirnatom ručniku, kartonu ili nekom drugom sličnom suhom materijalu. Nakon što sjemenke poprime preplanulu smeđu boju tada se smatraju zrelima. Osušene sjemenke moraju biti tvrde. Nakon toga potrebno je spremiti sjemenke u papirnate vrećice ili omotnice. Listovi i cvjetovi se ne mogu sušiti.
Skladištenje
Sjemenke dragoljuba potrebno je čuvati u prozračnom materijalu poput papirnate vrećice ili omotnice te ih pospremiti na hladno i tamno mjesto s niskom vlagom. Sjemenke se mogu čuvati i do nekoliko godina, no vjerojatnost klijanja veća je kod mlađih sjemenki.
Pravilno osušene sjemenke dragoljuba potrebno je pospremiti u prozračni materijal poput papirnate vrećice ili omotnice, i one su spremne za sadnju sljedeće godine. No, dragoljub se može i sam pobrinuti za sebe. Kada zrele sjemenke padnu na tlo one se mogu i same zasijati. Potrebno je samo u proljeće malo zemlju grabljicama plitko je prorahliti te pustiti da dragoljub slobodno raste.
Priprema za sljedeću sezonu
Ako se dragoljub uzgaja u posudi, tijekom hladnijih mjeseci potrebno ga je unijeti u zatvoren prostor na zaštićeno mjesto. Druga opcije je prekriti biljku agrotekstilom kako bi se zaštitila od mraza. Umjesto agrotekstila može poslužiti i kartonska kutija, no ona će vrlo brzo upiti vlagu ili će ju kiša smočiti i tada ju treba odmah zamijeniti.
Premještanje biljke treba napraviti prije prvog mraza i to tako da se prvo lagano obreže na dužinu od 25 - 30 cm što će olakšati rukovanje biljkom te zalijevati dovoljno da se održi vlažnom, ali ne preplaviti ju vodom. Osim unošenja i zaštite biljke, tlo nije potrebno posebno pripremati za sljedeću sezonu.
Bolesti
Trulež korijena, uvenuće i bakterijske mrlje jedni su od najčešćih problema koji utječu na rast i zdravlje dragoljuba. Također, ova biljka sklona je najezdi lisnih ušiju, što je čini dobrom popratnom biljkom za odvraćanje tih nametnika od povrća ili voća. No, u tom slučaju cvjetovi dragoljuba neće izgledati baš sjajno.
Uvenuće
Dijelovi biljke zaražene uvenućem postanu žuti, beživotni te na kraju uvenu. Kako se to ne bi dogodilo, treba izbjegavati nadzemno navodnjavanje jer se tako bakterije brže i lakše prošire. Preporučuje se i dezinficirati sve korištene alate.
Bakterijske mrlje na lišću
Posađen u nepravilnim uvjetima dragoljub može dobiti smeđe ili crne bakterijske mrlje po listovima. Ovaj problem može se spriječiti stanjivanjem i prorjeđivanjem biljke, kako bi se povećala prohodnost zraka između lišća. Također, izbjegavanjem nadzemnog navodnjavanja.
Štetnici
Dragoljub privlači brojne korisne kukce poput pčela, ali i one koji mogu naštetiti nasadu. Zbog toga se dragoljub često koristi kao zamka nametnicima u povrtnjacima i voćnjacima, stoga i sam često bude žrtva napada lisnih ušiju.
Lisne uši
Kako bi se riješili lisnih ušiju, potrebno je smanjiti populaciju kukaca prvo snažnim udarom vode vrtnog crijeva. Druga opcija je kupovni sprej ili netoksičan sprej napravljen kod kuće od razrijeđenog octa ili eteričnih ulja poput lavande i paprene metvice. U blizini dragoljuba se može posaditi i metvica kako bi odvratila kukce.
Upotreba dragoljuba
Dragoljub je svestran dodatak u vrtu i u kuhinji. Njegova upotreba stvarno je široka. Osim estetskog ukrašavanja vašeg vrta, balkona ili prozora te odbijanja štetnih nametnika, dragoljub se može koristi kao zanimljiv dodatak jelima. Zbog svojih zdravih sastojaka, poznata je i njegova upotreba u kozmetici.
Kulinarstvo
Svaki dio biljke je jestiv. Njegovi listovi i cvjetovi paprenog su okusa, slično okusu potočarke te su vrlo ukusan, ali i dekorativan dodatak svježim salatama. Prije jela treba ukloniti prašnike i tučak, u slučaju osjetljivosti na pelud. Pupoljci se mogu kiseliti i koristiti umjesto kapara. Zrele sjemenke dragoljuba također su jestive i mogu zamijeniti grickalice. Isto su paprenog okusa.
Kozmetika
Znanstvena istraživanja potvrdila su drevnu upotrebu dragoljuba u svrhu tonika za kosu. Otopina čaja od dragoljuba nanosi se na vlasište kako bi potaknula cirkulaciju i protok hranjivih tvari te rast kose. Ista otopina čaja može biti posebno učinkovita za masnu kožu.
Medicina
Svaki dio dragoljuba je jestiv i vrlo zdrav dodatak prehrani. Njegovi cvjetovi i listovi bogat su izvor antioksidansa poput vitamina A, C i D, željeza, flavonoida, beta karotena i drugih ljekoviti tvari. Pomaže u sprječavanju razvitka gljivičnih, bakterijskih i virusnih infekcija. Stoga se dragoljub u medicini koristio za jačanje organizma, pročišćavanje krvi te ublažavanje raznih tegoba poput prehlada i upala.
Gospodarstvo
Pripravci na bazi dragoljuba koriste se u dermatologiji i kozmetologiji za liječenje prhuti na kosi i kod poboljšanja zdravlja noktiju.
Zanimljivosti
Rani engleski travari nazivali su dragoljub "Indijskim Kresom" (eng. Indian cress). Nakon što su ih konkvistadori otkrili u džunglama Perua i Meksika u 16. stoljeću, uzeli su ih sa sobom natrag u Španjolsku, od kuda se brzo transportirao u kraljevske vrtove Engleske i Francuske. Stekao je popularnost diljem Europe zbog svoje brzorastuće penjačke sposobnosti koja je mogla prekriti gotovo sve. Zbog svoje sposobnosti ponovnog zasijavanja bez ljudske intervencije, dragoljub je počeo i sam rasti u divljini. Divlji dragoljub uglavnom ima jarko žute cvjetove.
Ime roda Tropaeolum vuče podrijetlo od grčke riječi tropaion i latinske riječi tropaeolum koje znače trofej, odnosno znak pobjede. Tijekom Rimskog Carstva, vojnici bi svoju pobjedu u bitci obilježili tako što bi posložili štitove i koplja svojih protivnika te na njih objesili kacige. To je bio znak trofeja. Lišće dragoljuba podsjećalo je na štitove, dok crvena boja cvjetova označavala krv ratnika.
Zbog svog paprenog okusa sjemenke dragoljuba su korištene kao zamjena za papar tijekom Drugog svjetskog rata.
Foto: zoosnow / Pixabay
Odgovori