Za sve urbane i prezaposlene vrtlare koji ne mogu izdvojiti vrijeme ili nemaju prostor za veliki vrt, upravo su mikro vrtovi idealno rješenje. Pod mikro vrtove mogu se ubrojiti vrtovi u bocama, terariji, ali i Wardove kutije koje se smatraju začetnicama ovakvog načina vrtlarenja u malom.
Smatra se da su se minijaturni vrtovi u staklenim posudama i terarijima počeli koristiti u 19. stoljeću, kada je zubar Nathaniel Ward u staklenku sa zemljom spremio zrelog kukca larve kako bi mogao promatrati njegovu transformaciju. Kako je vrijeme prolazilo, iz zemlje su počele nicati biljčice koje su opstale bez obzira na to što je staklenka bila hermetički zatvorena. Nakon toga su se sve takve i slične staklenke počele nazivati Wardovim kutijama.
Mikro vrtovi su od tada postali vizualno zanimljivi i praktični kao ukrasi mnogih životnih prostora, ureda i svih onih prostora u koje se želio unijeti dašak prirode bez obzira na godišnje doba.
Vrtovi u bocama ili terariji također su vrlo dekorativni, a počeli su se koristiti u 19. stoljeću u Engleskoj za uzgoj egzotičnih biljaka kojima odgovara topla i vlažna atmosfera. Principi terarija temelje se na uspostavljanju kružnog toka vode i zraka jer biljka putem korijena upija vlagu iz supstrata koja zatim isprava preko listova i tako prelazi u zrak. Zbog hlađenja na stijenkama staklenke, stvaraju se kapi rose koje polagano klize i vraćaju se u zemlju. Na isti način kruži i ugljični dioksid i kisik. Kad biljka asimilira, prima ugljični dioksid i vodu, a ujedno oslobađa kisik koji ponovno koristi za disanje, prerađuje ga te ga natrag izlučuje u sustav ugljičnog dioksida.
Mikro vrtovi su od 19. stoljeća pa sve do danas poprimili sasvim novu dimenziju. Stoga se mikro vrtovima danas nazivaju i malene površine na kojima je moguće uzgajati mikro povrće i klice koje su izuzetno zdrave i nutritivno bogate.
Što je mikro vrtlarstvo
Mikro vrtlarstvom se može smatrati praksa intenzivnog uzgoja hrane u kontejnerima, ali i kvalitetno dizajniranim malim i urbanim prostorima. Mikro vrtovi su osmišljeni tako da budu visoko produktivni, kvalitetno koristeći energiju i prostor kako bi se omogućio održivi i priuštivi uzgoj povrća u zdravoj zemlji.
U novije doba, kako se potreba za zdravim namirnicama povećava, mnogi ljudi odlučuju uzgajati mikro vrtove unutar vlastitog doma, a najbolji i najmoderniji primjer može biti uzgoj klica unutar staklenki ili klijališta bez zemlje.
Ključne značajke mikro vrtova su način uzgoja biljaka uz stopostotne organske i biološke strategije. Maksimiziranje malih prostora korištenjem načela permakulturnog dizajna. Sadeći biljke u takozvane krugove zatvorene petlje, osigurava se kruženje sustava hranjivih tvari, a kuhinjske otpadne i organske tvari se recikliraju i čine dobro vrtu. Ovakvi održivi ciklusi zatvorene petlje pružit će zalihe za vrt, uključuju sjeme, nove biljke, hranu u tlu te neizostavni malč.
Veliki fokus mikro vrtlarenja jest na zdravlju tla, stoga se lokalni organski materijali koriste za stvaranje biljne hrane i tla. Kvalitetno upravljanje mikroklimom optimizirat će proizvodnju hrane i proširiti žetvu.
Ključna značajka mikro vrta jesu i korisni odnosi između kukaca, biljaka, životinja, ptica, mikroba i na kraju ljudi.
Mikro vrtlarstvo otvara mogućnosti uzgoja hrane za sve zainteresirane, bilo da se radi o stanovnicima velikih i urbanih gradova ili onih vrtlara koji uzgajaju voće, povrće i cvijeće na svom balkonu. Mikro vrtlari mogu biti i vlasnici mobilnih kućica i kampera, malih kuća, ali i putnici. Za mikro vrt najbitnije je odabrati odgovarajuće biljne vrste s obzirom na mikroklimu te kontrolirati sunce i prostor pametno. Ako se uzmu u obzir svi navedeni čimbenici, onda mikro vrtlarom može postati gotovo svatko.
Veličina mikro vrtova
Nema specifičnih pravila pa tako mikro vrtovi mogu biti maleni nekoliko kvadratnih centimetara, kao što je to na primjer kod uzgoja mikro zelenja. Isto tako, mikro vrtovi se mogu uzgajati i vertikalno kako bi se povećao prostor ili i do nekoliko četvornih metara u vrtnom prostoru.
Zemlja u mikro vrtlarstvu
Zemlja je nedvojbeno najvažnija sastavnica kada se radi o mikro vrtlarenju. Ponekad intenzivan uzgoj hrane u malim prostorima može biti vrlo težak, posebice ako koristite jeftine mješavine za vrtlarenje ili zemlju loše kvalitete.
Da biste uzgajali kvalitetne mikro vrtove, potrebno je malo truda da bi se vaše tlo poboljšalo i nahranilo. Uvijek možete napraviti vlastitu zemlju ili je pomiješati s već gotovim mješavinama u vrećama.
Nije bitno uzgajate li hranu u kontejnerima ili na većim površinama, na umu uvijek morate imati da je zdrava zemlja bitna za uspjeh. Samo zdravo tlo, sadrži zajednicu korisnih mikroba i hranjivih tvari za zdravlje biljaka.
Mikroorganizmi ili mikrobi u mikro vrtovima predstavljaju nevidljivu radnu snagu koja je vrlo bitna za zemlju. Iako su vrlo maleni, oni su veoma važni radnici. Ove sićušne mikrobne zajednice recikliraju hranjive tvari kako bi hranile vaše biljke u mikro vrtu. Isto tako od velike su važnosti jer će pomoći u zaštiti biljaka od mnogih potencijalnih bolesti i štetočina.
Ako pažljivo promatrate lokalnu mikroklimu oko svog doma i vrta, velika je vjerojatnost da ćete moći uzgojiti vrste biljaka koje možda prije niste mogli. Imat ćete kontrolu nad suncem, sijenom, vjetrom, zemljom i vremenskim uvjetima. Na vrijeme ćete moći zaštiti svoj mikro vrt od potencijalnog mraza, vrućine ili nekih drugih problema. Uz praćenje mikroklime racionalnije i promišljenije ćete osmisliti svoj prostor kako biste stvorili fleksibilniji, zdraviji i produktivniji mikro vrt, te ćete znati kako utrošiti minimalno vremena, novaca i energije za održavanje istog.
Tehnike za uzgoj mikro vrtova
Da biste postigli intenzivan uzgoj hrane bogate hranjivim tvarima u mikro vrtovima, bilo bi dobro pridržavati se nekih koraka.
Za početak napravite svoje tlo odnosno zemlju i biljnu hranu. Nakon toga remineralizirajte i uravnotežite pH tla jer je to od iznimne važnosti, a samo tako ćete izgraditi zdravo i povoljno tlo. Vrlo je bitno izabrati i odgovarajući malč. Koristeći hranjive tvari maksimalno ćete povećati zdravlje biljaka i pritom smanjiti količinu otpada
Kod mikro vrtova naglasak je na učinkovitom zalijevanju, a to se odnosi na sakupljanje kišnice u lonce za samozalijevanje. Učinkovita praksa je i navodnjavanje sistemom "kap po kap" kao i posteljice za vlaženje zemlje.
Prostor koji imate na raspolaganju koristite mudro, a dobar način su vertikalni vrtovi. Isto tako, nije loše razmisliti o prijenosnim vrtovima i opcijama za privremene vrtove kada se radi o optimiziranju sunca i sjene.
Ako ste dobro upoznati s mikroklimom koja vlada u vašem području i mikro vrtu, moći ćete je lako koristiti u svoju korist. Svaka radnja koja se odvija u mikro vrtu mora biti u skladu s prirodom jer jedino tako će se problemi svesti na najmanju moguću mjeru, te će se berba optimizirati. Tu je potrebno obratiti pozornost na mikroorganizme, korisne insekte, ali i na mješoviti uzgoj međukultura. Povremeno je dobro rotirati usjeve hrane u kontejnerima i podignutim gredicama.
Utjelovljenu energiju u materijalima treba iskoristiti recikliranjem, a dobar primjer za to jest upotreba preuređenih i prenamijenjenih spremnika.
Prednosti mikro vrtova
Mikro vrtovi imaju određene prednosti nad velikim vrtovima. Mikro vrtovi ne zahtijevaju teški rad, skupi materijal ili opremu, dakle jeftiniji su za uspostavu i održavanje. Lako ih je formirati, a zauzvrat će pružiti namirnice pune vitamina i zdravlja. Mikro vrt je samodostatan do neke mjere što je zadovoljavajuća nagrada za minimalno uloženi napor. Mikro vrtovi traže malo brige, energije i novčanih sredstava koja su potrebna za održavanje vrta.
Primjeri mikro vrtova
Čak i u najmanjim prostorima moguće je uzgajati mikro vrtove. U posljednje vrijeme poznat je uzgoj klica iz sjemena u staklenkama, odnosno u zatvorenom prostoru. Za ovakav način uzgoja, nije vam potreban čak niti vrt. Dovoljno je sjemenke prvo namočiti u vodi 24 sata, a nakon toga ih je tijekom 5 do 6 dana, ovisno o vrsti, jednom ili dva puta na dan isprati. Nakon kratkog vremena, klice će biti spremne za konzumaciju.
Mikro zelenje je također primjer mikro vrta, a ono se odnosi na uzgoj iz sjemena i spremnika koji su opremljeni odgovarajućom mješavinom. Nakon što mlade sadnice potjeraju dva listića, mikro zelenje se ubire čistim škarama. Za ovakav način treba od sjemena do hrane za konzumaciju proći od tjedan dana do tri tjedna, a sve ovisi o željenoj vrsti.
U mikro vrtu može se zasaditi i ljekovito bilje koje se vrlo lako uzgaja. Preporučuje se jedino da bilje sa sličnim potrebama za suncem i vodom stavite na isto mjesto.
Za brzorastući vrt u loncu možete izabrati salatu koja brzo raste i koju ćete vrlo brzo moći i konzumirati, a pritom možete birati između vrsta koje imaju različite teksture i boje lišća.
Vertikalni vrtovi koji se mogu slagati idealno su rješenje za uštedu prostora i vode. Tako možete povećati broj biljaka koje mogu rasti u malom prostoru, ali unaprijed bi bilo dobro grupirati biljke koje imaju istu potrebu za vodom na svakoj razini.
Još jedan odličan primjer mikro vrta je mikro vrt na kotačima koji je vrlo jednostavan ako želite kontrolirati sunčevu svjetlost tijekom dana.
Terarij kao mikro vrt
Terarij je odlično rješenje za mikro vrt, a u tu svrhu možete upotrijebiti staklene posude različitih veličina i oblika, koje imaju ili nemaju poklopac. Ako ste početnik, bilo bi dobro uzeti bocu s otvorom koji će biti dovoljno širok kako bi imali dosta prostora za sadnju, ali u budućnosti i nesmetanu njegu biljaka.
Iako se mogu koristiti boce koje su obojene, važno je znati kako takve boce i staklo slabije propuštaju svjetlo, što kod terarija nije baš poželjno.
Prije nego što posadite biljke u terarij, bocu ili staklenu posudu koju ste namijenili za tu svrhu morate temeljito oprati i posušiti kako bi se izbjeglo onečišćenje gljivicama i algama koje se pojave u vlažnom okruženju.
Nakon toga se dno prekrije slojem šljunka od otprilike dva centimetra, na koji se stavlja supstrat prilagođen za sukulente ili vlažni kompost za lončanice ako ćete saditi lisnate biljke.
Biljke koje ste namijenili za sadnju u terarij vadite nježno iz posuda, te otresite višak zemlje koja se nalazi na korijenu. Imajte pripremljeni pribor koji je predviđen za sadnju, bilo da se radi o tupom nožiću, žlici ili drugom sitnom alatu. Njime ćete napraviti rupu za sadnju i pažljivo umetnuti biljku. Površinu oko nje pritisnite štapićem ili komadićem pluta koji je pričvršćen na štapić.
Ako ste sadili terarij s lisnatim biljkama, onda bi kreativno bilo prostor između pojedinih biljaka ispuniti mahovinom, koja će osim vizualnog efekta usporiti isušivanje supstrata.
Na kraju sadnje, biljke treba dobro zaliti, a terarij smjestiti na neko svijetlo mjesto koje nije direktno izloženo suncu. Ako staklenu posudu ili bocu ne namjeravate zatvoriti, tada je potrebno biljke povremeno zalijevati kako se ne bi osušile i uvenule. Ako ćete ipak staviti poklopac, provjerite kondenzira li se vlaga na stijenkama stakla, jer koliko god možda terarij bio balansiran, uvijek bi trebao imati barem malo vlažnosti na staklu. Terarij koji je sasvim zatvoren zahtijeva nimalo ili vrlo malo vode.
Najbolje biljke za terarij
Kada birate biljke za terarij, bilo bi idealno uzeti biljke koje su kompatibilne kada je riječ o njihovoj potrebi za svjetlom i vlagom. Za terarij su bolje mlade biljke, iz praktičnog razloga, budući da nemaju preveliko korijenje koje bi bilo vrlo teško smjestiti u zemlju. Najbolje bi bilo birati biljke koje sporo rastu i koje vole vlagu, kao što su to na primjer kućne sreće (lat. Helxine soleirolii), bršljani (lat. Hedera helix L.), sve vrste paprati, afričke ljubičice Saintpaulia, ali i sukulenti i kaktusi.
Mikro vrtovi su odlično rješenje za sve vrtlare koji možda u suvremenom svijetu, punom obveza i kontinuiranog pokreta, nemaju vremena posvetiti pažnju velikim vrtovima. Tako si omogućuju uživanje u vlastitom hobiju od kojeg dobivaju puno više od onoga što u njega ulažu, a to je nutritivno bogata hrana koju u konačnici i konzumiraju. Mikro vrtovi se u novije doba mogu smatrati i određenim pokretom kako bi se osvijestilo ljude u velikim gradovima, da bez obzira na to što nemaju svoj komadić dvorišta, i dalje mogu u svojim stanovima uzgajati mikro hranu koja će zadovoljiti sve njihove potrebe.
Foto: coloboque/Pixabay
Odgovori