Isplanirali ste vrt, posijali i posadili povrće, cvijeće i začinsko bilje, brižljivo ga održavate, redovito plijevite i zalijevate, no biljke vam ne uzvraćaju istom mjerom – stabljike, cvjetovi i listovi su rupičasti, korijenje propada, kvaliteta uroda je sve lošija, a pojedine povrtne kulture mogu biti u potpunosti opustošene.
Vrtne štetočine su životinje koje napadaju biljke i uzrokuju veću ili manju štetu, poput raznih vrsta insekata, puževa i grinja. Kako biste na vrijeme prepoznali znakove koji upućuju da su se vaše biljke našle na jelovniku vrtnih štetočina, suzbili ih i spasili prinose, donosimo pregled onih najčešćih.
Vrtne štetočine obično se dijele na:
- Štetočine koje grickaju ili žvaču (žičnjaci, pipe, gusjenice, puževi, golaći)
- Štetočine koje sišu (komarci, mušice, uši, buhači, grinje)
- Štetočine koje ruju ili buše (lisni mineri, grahov žižak)
Vrtne štetočine koje grickaju ili žvaču
U štetočine koje grickaju i žvaču spadaju žičnjaci, pipe, gusjenice, puževi, golaći.
Puževi
Puževi su štetočine koje se tijekom dana uglavnom skrivaju (mogu biti aktivni i danju), a noću neumorno jedu lišće, stabljike i plodove biljaka. Privlači ih vlaga, a u samo jednom danu mogu pojesti 50% svoje težine.
Rupice na listovima, sluz koja se sjaji i izmet znakovi su da su biljke pod napadom proždrljivih puževa. Preferiraju kupusnjače, salate, paprike, mahune, jagode, ljubičice, ciklame, ljiljane i perunike. Puževi zaobilaze češnjak i crveni luk.
Odbija ih i miris kumina, kadulje, čubra, paprati, ricinusa, timijana, hrena, dragoljuba, maka i bileća, pa neke od navedenih biljka možete posaditi na rubovima gredica. Kadifica je biljka mamac čiji miris privlači puževe. Posadite je po gredicama kako bi privukla puževe kojima će postati hrana pa neće napadati povrtne kulture.
Kako biste se riješili ovih nametljivih vrtnih štetočina, jedan od načina je ručno sakupljanje puževa kasno navečer ili rano ujutro, nakon čega se stave u posudu s vodom i sapunom ili solju. Možete ih i spaliti pa kasnije, kad se pepeo ohladi, posipajte njime gredice jer će miris odbiti druge puževe.
Važno je redovito obrađivati površinski sloj zemlje kako biste uništili puževa jajašca. Pomaže i nasipavanje vapna po rubovima gredica – od vapna puževi dehidriraju. Imajte na umu da upotreba vapna mijenja pH vrijednost tla.
Ježevi, krtice, žabe, vrane, zmije, gušteri, kornjače, trčci i patke prirodni su neprijatelji puževa. Indijska patka trkačica odlično je rješenje ako želite smanjiti populaciju crvenog puža u vrtu. Hrani se puževima, a biljke ne oštećuje.
Lukova muha
Riječ je o sitnim sivo-smeđim kukcima dugačkih crnih nožica, nalik komarcima. Hrane se lukovicama i stabljikama, a najdraže kulture su im luk, mladi luk, ljutika, poriluk, češnjak, vlasac i zimski luk.
Napadaju od travnja, a biljke su najugroženije za vrijeme vlažnih i kišnih proljeća. Muhe druge generacije aktivne su krajem svibnja, a u rujnu i listopadu pojavljuju se lukove muhe treće generacije (najopasnije za poriluk).
Ako su listovi na vašim biljkama uvenuli i izblijedjeli, imate problem s lukovim muhama. Mlade biljke koje napadne ova vrtna štetočina ubrzo uvenu, a u slučaju jakog napada, lukovice omekšaju i istrunu.
Kao prevenciju od napada kod sadnje dobro je kombinirati biljke, primjerice luk i mrkvu, kako bi se međusobno štitile od muha. Mrkva mirisom odbija lukovu muhu, dok luk svojim mirisom odbija mrkvinu muhu. U slučaju da je lukova muha već napala vaše usjeve, zaražene lukovice preporučuje se iskopati i spaliti.
Mrkvina muha
Crni kukci sa smeđom glavom, veličine četiri do pet milimetara. Prva generacija mrkvine muhe u vrtu se pojavljuje u svibnju i lipnju, a druga generacija ljeti, u kolovozu i rujnu. Osim mrkve, napadaju repu, celer i peršin.
Štetu rade krem-bijele ličinke (grinje) koje zahvaćaju korijen biljke - listovi postaju crveni i na jakom suncu venu, a povrće zaudara. Muhe preferiraju vlažnu i zaraslu zemlju. Jednom kad je biljka zahvaćena ovom štetočinom, nemoguće ih je kontrolirati.
Kako biste spriječili napad muhe, oko biljaka posadite kulture jakog mirisa, poput kadulje, kopra, lavande, vratića. Sadite mješovite kulture s lukom, porilukom, vlascem i češnjakom.
Češnjakova muha
Štetočina koja napada isključivo češnjak. Zaražene biljke možete prepoznati po kovrčavim listovima, a jednom kad napadne biljku, češnjakovu muhu nije moguće suzbiti.
Preporučuje se sadnja češnjaka kasnije u proljeće ili ranije u jesen. Pokraj posađenih biljaka postavite žute ljepljive ploče kako bi na vrijeme uočili napad štetnika te ih prekrijte vrtnom tkaninom radi zaštite od napada.
Lisne sovice
Smeđe-sivi leptiri različitih šara na krilima. Na biljke kojima se hrane polažu jaja iz kojih se razvijaju ličinke- mesnate gusjenice dugačke četrdesetak milimetara. Imaju dvije generacije godišnje, prvo hranjenje gusjenice obave u lipnju, a ponovno napadaju krajem kolovoza i u rujnu.
Hrane se kupusnjačama i salatama te plodonosnim povrćem. Preferiraju vlažna područja i guste usjeve. Aktivne su tijekom noći kada se hrane podzemnim dijelovima biljaka, stabljikama i listovima.
Suzbijaju se dubokim jesenskim oranjem, a poželjno je da, prije nego što se lisne sovice pojave, biljke prekrijete zaštitnom mrežom. Povrće koje je već zahvaćeno štetočinama tretira se biološkim i kemijskim pripravcima.
Žičnjak
Žičnjak je štetočina koja izgledom podsjeća na glistu. Ličinke žičnjaka najčešće napadaju mlade biljke kojima izgrizaju korijenje pa biljke s vremenom propadaju. Najdraže su im salate i mlade biljke, osobito tek presađeno povrće.
Prilikom planiranja vrta valja uzeti u obzir da žičnjake ne privlače kulture poput graška, mahuna, soje, heljde, lana i uljane repice. Po rubovima vrta preporučuje se posaditi mahunarke i neven, koji sprječavaju nastanjivanje novih štetočina. Korijenje kadifice izlučuje tvar toksičnu za žitnjake stoga je poželjno da je zasadite u svom vrtu. Prirodni neprijatelji su im i krtice te ptice. Zemlju je potrebno redovito rahliti jer time smanjujete populaciju žičnjaka.
Ako imate najezdu žičnjaka u vrtu, možete ih suzbiti i postavljanjem mamaca od polovice krumpira ili mrkve, koje navečer stavite u zemlju. Krumpir i mrkva na sebe će privući žičnjake pa ujutro sve zajedno skupite i uništite.
Krumpirova zlatica
Krumpirove zlatice su crno-žuti prugasti kukci, a ličinke su crvenkastožute s crnom glavom. Proždrljivi su i odrasli kukci i ličinke. Hrane se listovima krumpira i patlidžana, izgrizaju ih do stabljike te mogu napraviti velike štete na usjevima.
Napadaju krajem svibnja i u lipnju te tijekom kolovoza. Ako u kolovozu nemaju dovoljno lišća, ličinke krumpirove zlatice prelaze na gomolj krumpira.
U slučaju da imate manje nasade, krumpirove zlatice, jajašca i ličinke možete skupljati ručno. Tlo malčirajte s paprati radi prevencije, a listove posipajte dijatomejskom zemljom ili kamenim brašnom. Nasade je dobro zalijevati koprivinim gnojivom. Kod jakog napada koristite insekticid.
Jagodin cvjetar (pipa)
Pipa koja napada jagode, maline i kupine. Jajašca odlaže u cvjetni pup koji se osuši i na kraju otpadne. Štetu radi i na stabljikama biljaka koje nagriza.
Preporučuje se tretiranje biljaka preparatima na bazi buhača i čajem od vratića, a bolesne pupove odmah uklonite. Kako biste se unaprijed zaštitili od pipe, u proljeće obavezno malčirajte tlo.
Pipa graška i graha
Pipe graha i graška vrtne su štetočine koje žvaču vrhove lišća i ponekad za sobom ostavljaju tragove u obliku slova "u". Osim graha i graška, napadaju i bob. Najugroženije su mlade biljke, a pipe obično napadaju u proljeće.
Zimi maknite i spalite sve smeće u vrtu, a u proljeće obavezno okopajte biljke. Za suzbijanje pipe možete koristiti insekticide.
Kupusna pipa šiškarica
Sitne sivo-crne štetočine čije blijedožute ličinke buše vrat korijena i uzrokuju pojavu okruglastih izraslina (šiški). Napadaju rani kupus u travnju i svibnju te kasni kupus ljeti.
Kod jakog napada biljke kržljaju i sporije rastu. Zaražene biljke i biljne ostatke potrebno je maknuti i spaliti ih nakon što se osuše.
Rovac (vrlac)
Kukac koji se hrani podzemnim dijelovima biljaka (korijen, gomolj, lukovice), stabljikama i lišćem, najčešće mladih biljaka. U područjima s višom temperaturom rovci se u vrtu pojavljuju već krajem ožujka. Nastanjuju humusna i rahla tla, aktivni su noću, a najviše štete rade u proljeće, kada su najaktivniji.
Prirodni neprijatelji rovca su ptice, mačke, ježevi, krtice, mravi. Rovac ne voli miris kadifice i miris ribe, kao ni vibracije, pa za suzbijanje možete koristiti bilo što što stvara vibracije. Klopke za ove štetočine možete načiniti sami tako da u ravnini zemlje ukopate plastične čaše, posude ili boce širokog otvora. Na dno se stavi kora krumpira, koju je potrebno redovito mijenjati, a uhvaćene rovce sakupljati i micati.
Štetočine koje sišu
Štetnici koji sišu, a napadaju biljke su: komarci, mušice, uši, buhači, grinje.
Buhači
Sitni, crni kukci veličine svega dva milimetra. Stražnje noge prilagođene su im za skakanje i dobre su pokretljivosti. Ličinke buhača nastanjuju se u stabljici ili korijenu biljke, a štetu rade samo odrasli kukci.
Aktivni su od travnja do rujna, a napad buhača možete prepoznati po nizu sitnih rupica na listovima, izbušenih u obliku sita. Najčešće rade štetu sišući listove na kupusu, kelju, lisnatom kelju, crnoj rotkvi, kineskom kupusu, rotkvicama, repi, korabi, hrenu.
Buhače odbijaju biljke poput pravog pelina, paprene metvice, salate i žutilovke. Djelotvorne kombinacije biljnih kultura, sadnjom kojih možete smanjiti napad ovih štetočina, su kupusnjače i salata te krastavci i žutilovka, a preporučuje se i sadnja kultura u kombinaciji sa salatom i špinatom.
Suše su idealne za razmnožavanje ovih vrtnih štetočina pa tlo održavajte vlažnim. Obavezno malčirajte i sadite mješovite vrtne kulture kako bi se unaprijed zaštitili od napada buhača.
Grinje
Sitne vrtne štetočine nalik crvenim paucima koje narastu do pola milimetra. Imaju četiri para nogu i sisaljke kojima buše lišće i sišu sok iz listova, što uzrokuje promjenu boje, žućenje ili uvenulost.
Napadaju rajčice, paprike, krastavce, patlidžane, dinje, tikve, lubenice. Odgovaraju im visoke temperature, a kod jačih napada smanjuju urod i kvalitetu uroda.
Lisne uši
Uši su sitni insekti koji najčešće žive u većim skupinama. Brzo se razmnožavaju i mogu načiniti veliku štetu u vašem vrtu. Prijenosnici su virusnih bolesti. Napadu su sklonije loše ishranjene biljke i prekomjerno gnojene.
Sišući sok iz listova biljaka, obično mladih, lisne uši uzimaju biljkama hranjiva i iscrpljuju ih zbog čega se biljke slabije razvijaju, listovi im se deformiraju, a kod jačih napada moguće je i propadanje uroda. Izlučuju medenu rosu pa su biljke sklone i napadu čađe, a ova ljepljiva tvar privlači i mrave. Pojava mrava može vam ukazati na to da su na biljkama nastanjene lisne uši.
Tretiraju se odgovarajućim insekticidima ili žutim ljepljivim pločama (folijama). Ako ste skloniji prirodnom i ekološki prihvatljivom načinu suzbijanja štetočina, oko zahvaćenih biljaka posadite kadulju, dragoljub, lavandu i miloduh. Napadnute vrtne kulture možete prskati biljnim pripravcima, poput čaja od koprive ili čaja od duhana. Koprivino gnojivo jača obrambeni mehanizam biljaka.
Preporučuje se često rahliti zemlju, zalijevati, ručno skidati lisne uši ili otkinuti zahvaćene dijelove listova i stabljika.
Korjenova uš salate
Štetočina koja se hrani sišući sokove korijena endivije, radiča, mrkve ili salate. Zahvaćene biljke zaostaju u rastu ili propadaju, a korijen je prekriven bijelom voštanom prevlakom. Bolesnoj salati lišće žuti i ne može oblikovati glavicu.
Zahvaćene biljke trebate odmah ukloniti i uništiti. Smanjite prihranu organskim gnojivima, okopavajte biljke i rahlite zemlju. Korjenova uš salate voli sušu i toplinu, a vlaga i hladnoća joj ne odgovaraju.
Kupusna mušica srčikarica
Kupusna mušica srčikarica je smeđe-žućkasti štetnik koji naraste do svega pola milimetra. Godišnje ima tri do pet generacija. Napada sve vrste kupusnjača, a osobito kupus i cvjetaču.
Štetu rade žućkaste ličinke koje nagrizaju biljke između stabljike srčike listova kupusnjača i sišu biljne sokove. Listovi se savijaju, deformiraju, odumiru, kupusnjače kržljaju i ne mogu formirati glavice, a ponekad dolazi i do truleži biljaka.
Dubokim oranjem i sadnjom plodoreda moguće je preventivno djelovati protiv kupusove mušice. Preporučuje se kombiniranje kupusnjača s rajčicama i celerom. Kako bi zaštitili svoje usjeve, na vrijeme ih zaštitite mrežom, a biljke posipajte dijatomejskom zemljom. U slučaju jakog napada, koristite insekticid.
Štitasti moljac (bijela mušica)
Odrasli štitasti moljci bijele su boje, veličine svega dva milimetra, nalik bijelim leptirićima. Ličinke su plosnate, svijetlozelene boje i crvenih očiju. Spadaju u najopasnije vrtne štetočine. Za vrijeme sušnih i toplih razdoblja mogu imati do pet generacija godišnje.
Uglavnom zahvaćaju paprike, rajčice, krastavce, patlidžane, lubenice i dinje, u razdoblju od svibnja do rujna. Ova štetočina siše biljne sokove čime iscrpljuje biljku. Napadnuti listovi ubrzo požute jer štitasti moljci za vrijeme ishrane izlučuju ljepljivu tekućinu (mednu rosu), koja privlači gljivice pa dolazi do smanjenja fotosinteze.
Mogu se tretirati insekticidima i žutim ljepljivim pločama. Preporučuje se ukloniti i uništiti zahvaćene biljke te korov kako bi se smanjila mogućnost ponovne pojave ovog štetnika.
Kupusov moljac
Kupusov moljac je leptir sivo-smeđe boje koji krajem travnja polaže jajašca na listove biljaka. Štetu rade malene, zelene gusjenice koje se hrane donjim dijelom lista kupusa, cvjetače, brokule, kelja i repe, a s vremenom izjedaju i gornje dijelove.
Hrane se dva do četiri tjedna i mogu načinite velike štete na urodima. Napad se može prepoznati po bijelim pjegama na listovima. Biljke sporije rastu ili uopće ne mogu formirati glavicu. Suzbijaju se insekticidima ili raspršivačima.
Štetočine koje ruju ili buše
Najčešći štetnici koje možemo primijetiti na biljkaka, a da ruju ili buše su lisni mineri i grahov žižak.
Kupusov bijelac
Leptir bijelih krila, crnog ili smeđeg obruba na prednjim krilima, a na stražnjim krilima imaju tamne točke. Aktivan je od ožujka do rujna i može imati dvije do tri generacije godišnje. Tijekom travnja i svibnja leptir polaže jaja na donju stranu lišća brokule, cvjetače, prokulica, kelja, kupusa, gorušice, korabe i kineskog kupusa.
Iz jajašca se nakon desetak dana razvijaju žutozelene gusjenice koje se hrane lišćem biljaka. Nakon četiri tjedna gusjenice se zakukulje, obično na okolnom drveću, rjeđe na povrću kojim se hrani.
Prekrivanje povrća zaštitnom mrežom efikasan je način za zaštitu vaših usjeva. Osim mreža, možete koristiti i pesticide. Žutonoga gusjeničarka, vrsta ose najeznice, korisna je u borbi protiv kupusova bijelca jer polaže jaja u gusjenice. Ličinke ose najeznice iznutra izjedaju svoje domaćine.
Kupusova bijelca odbijaju kopar, kadulja, ružmarin, majčina dušica, paprena metvica, pelin, rajčica i celer pa zajedno možete saditi kupusnjače i rajčice, kupusnjače i začinsko bilje ili kupusnjače i celer.
Grahov žižak
Mali crni kukac prekriven sitnim dlačicama,veličine tri do četiri milimetra. Godišnje mogu imati tri do pet generacija. Napada visoki i niski grah, grašak, bob, soju, leću, a štetu radi i u smočnicama te skladištima u kojima se grah sprema. Ženke polažu jajašca u zrna, a u jednom zrnu može biti čak dvadeset ili trideset ličinki iz kojih se razvijaju žišci.
Nakon što poberete i osušite grah, stavite ga u zamrzivač na minimalno dva dana. Grahovi žišci ugibaju na temperaturi od -18 stupnjeva. Spremite ga na suho, čisto i hladno mjesto, u staklenke ili u papirnate ili platnene vreće ili vrećice za zamrzavanje.
Napadnuta zrna graha ne gube klijavost, pa ipak, ne smijete ih sijati kako ne biste zarazili nove usjeve.
Lisni mineri
Vrtni štetnici čije ličinke buše lišće i stvaraju uske, krivudave tunele na listovima biljaka - takozvane "mine". U lisne minere svrstavaju se gusjenice leptira te larve nekih muha i moljaca. Najviše oštećuju krastavce, rajčice, patlidžane, tikvice, krumpir.
Lisni miner agruma radi velike štete na mandarinama, narančama i limunima. Gusjenice dugačke svega 3 mm buše listove što vodi do njihova uvijanja i sušenja, a najopasnije su za mlade biljke. Napadnute biljke sporije rastu i teško dozrijevaju. Imaju tri generacije godišnje, a najviše štete naprave tijekom srpnja i kolovoza. Tretiraju se odgovarajućim insekticidima.
Lisni miner poriluka napada luk, poriluk i vlasac. Godišnje ima dvije generacije, proljetnu i jesensku. Riječ je o sitnoj muhi narančasto-smeđe boje koja polaže jajašca na korijenju biljaka. Iz jajašca se razvijaju blijedožute ličinke koje se hrane listovima i kreću se prema lukovici. Napadnute se biljke deformiraju i propadaju.
Lisni mineri celera poznatiji su kao mušice celera. Bijele larve buše hodnike u listovima čime uzrokuju plikove, a minirani listovi postanu smeđi i smežuraju se. Ove štetočine napadaju u proljeće i rano ljeto. Pregledajte listove, a larve koje nađete zgnječite. Prilikom presađivanja obratite pozornost na sadnice kako ne bi bile zaražene.
Kako kontrolirati vrtne štetočine
Štetočine nije ni poželjno ni potrebno istrebljivati jer bi se time narušila prirodna ravnoteža i bioraznolikost. Uništavanjem štetočina često nestaju i oni dobri, poželjni organizmi u vrtu. Ako imate problema s vrtnim štetočinama, njihovu brojnost možete smanjiti bez korištenja štetnih kemijskih supstanci.
Poštujte plodored, sadite mješovite biljke i izmjenjujte kulture na gredicama. Štetočine će tako teže pronaći biljke kojima se hrane, a tlo će biti plodnije. Na rubnim dijelovima gredica sadite biljke "mamilice", poput kadifice, nevena i kamilice. One će mirisom, okusom ili bojom privući štetočine na sebe.
Kadulja i timijan otjerat će krumpirovu zlaticu s patlidžana, a biljke štite i od raznih gusjenica. Krumpirove zlatice možete sakupljati i ručno, kao i, primjerice, puževe te lisne uši pa upotreba insekticida neće biti potrebna.
Malčirajte tlo, redovito ga okopavajte i plijevite kako biste spriječili širenje korova u kojem se štetočine vole nastanjivati. Sadite otpornije biljke koje nisu toliko sklone napadima. Pravilno održavanje također smanjuje pojavu neželjenih posjetitelja.
Krastavci su, primjerice, osjetljivi na vjetar, ali vole sjenu i toplinu. Patlidžane treba redovito okopavati, dok je rajčice potrebno redovito skraćivati. Malč od smjese gaveza i preslice položen oko rajčice preventivno djeluje od napada štetnika.
Biljke se mogu zaštititi i biljnim pripravcima, poput tekućeg gnojiva, biljnog čaja ili biljne juhe. Takvi preparati hrane tlo, jačaju otpornost biljaka i često ih potiču na rast. Za odbijanje i uklanjanje štetočina mogu se koristiti kopriva, listovi bazge, pelin, kamilica, listovi rabarbare, paprat ili buhač. Beru se po suhom vremenu prije cvatnje, a suše na čistom i tamnom mjestu. Nakon sušenja biljke su spremne za izradu željenog prirodnog pripravka.
Primjerice, tekuće koprivino gnojivo idealno je za obranu od nametnika i jačanje otpornosti biljaka. Njime možete prskati ili zalijevati biljke. Čaj od koprive efikasan je kod napada lisnih ušiju. Pripravci od listova bazge odbijaju krumpirove zlatice i neke vrste gusjenica.
Biljne pripravke možete raditi i od povrća. Čajem od listova rajčice tretirajte lisne uši na mahunama, kukuruzu i grahu. Osim lisnih uši, efikasan je i protiv kupusova bijelca. Od nametnika biljke štiti i čaj od luka i češnjaka.
Dovoljno je da svedete populaciju neželjenih gostiju na količinu koja neće ugrožavati kvalitetu povrtnih kultura, što možete učiniti na prirodan i ekološki prihvatljiv način, a sve što trebate često se nalazi upravo u vašem vrtu.
Autor: T.B., Foto: dmvl/Pixabay
Odgovori