Kadulja (lat. Salvia officinalis) samo je jedan naziv za dobro poznatu ljekovitu biljku koja se još naziva žalfija i mirišljava kadulja, ljekovita kadulja ili ljekovita žalfija, a latinsko ime dobila je prema glagolu salvare, što znači spasiti ili liječiti. Pripada porodici usnača (Lamiaceae) koje su ime dobile po vjenčiću u obliku usana, a najpoznatiji predstavnici porodice su mačja metvica, metvica, ružmarin, bosiljak, lavanda, vrisak ili čubar, majčina dušica, timijan. Najčešće su aromatične biljke rasprostranjene na Sredozemlju i bogate eteričnim uljima.
Kadulja je višegodišnja vazdazelena biljka. Zbog rasta na teškim područjima, razvija drvenasti korijen koji lako prodire u tlo i račva se. Mlada biljka ima zelenu uspravnu stabljiku koja s vremenom odrveni. Listovi su kopljasti i izduženi, s obje strane obrasli dlačicama, kožasti na dodir i sivozelene do ljubičaste boje i rastu naizmjenično. Cijela nadzemna biljka, a pogotovo listovi, bogata je aromatičnim uljem koje se osjeti na dodir.
Biljka rijetko cvate u prvoj godini, ali kada procvate, cvate od svibnja do srpnja. Cvat je klasast i sastoji se od nekoliko cvjetića ljubičaste, ružičaste ili bijele boje. Cvjetovi su ugodnog mirisa i često privlače pčele. Plod je duguljast kalavac u kojem sazrijeva nekoliko sjemenki tamnosmeđe boje. Plod sazrijeva tek u kolovozu. Kadulja je biljka koja može preživjeti 5 do 7 godina, ovisno o svrsii podneblju. Ipak, ako se neke vrste uzgajaju kao ukrasne, mogu preživjeti i duže.
Kadulja je biljka toplog podneblja i voli toplu i vruću klimu. Porijeklom je sa Sredozemlja, pa joj rast u takvim područjima najviše odgovara. Iako su zemlje na Sredozemlju najveći proizvođači kadulje, pojavljuju se i kontinentalne vrste koju mogu biti jednako kvalitetne. Potražnja za kaduljom je sve veća, što uzrokuje porast novih nasada. Najkorišteniji je list koji se odvaja nakon sušenja sa stabljike. Inače, kadulja je poznato antibakterijsko i antivirusno sredstvo s protuupalnim djelovanjem, pa se dugo mislilo da liječi cijeli organizam.
Vrste kadulje
Kadulja ima nekoliko vrsta koje su se prilagodile uvjetima u kojima su rasle. Iako sve imaju slična ljekovita svojstva, razlikuju se po izgledu. Donosimo neke od najpoznatijih i njihove značajke.
Ljekovita kadulja
Ljekovita kadulja najpoznatija je vrsta i predstavnica roda. Vazdazelena je biljka koja nakon druge godine razvija drvenastu stabljiku. Listovi su joj karakteristične sivozelene boje, a cvjetovi su svijetloljubičasti. Samonikla je na području Dalmacije i otocima, ali je zbog ljekovitosti popularna za uzgoj. Ima snažan i aromatičan miris koji se pojačava po toplom vremenu.
Stepska kadulja
Stepska kadulja je ljekovita biljka koja je karakteristična za kontinentalno područje, kao što je istočna Europa. Stabljika joj rijetko odrveni, a donji listovi su na peteljkama i brzo padaju. Cvjeta tijekom lipnja, a cvjetovi su plavoljubičaste boje. Najčešće raste na livadama i u svijetlim i osunčanim listopadnim šumama.
Livadna kadulja
Livadna kadulja je višegodišnja biljka koja, kako joj ime kaže, najčešće raste kao samonikla na livadama i zapuštenim poljima. Stabljika joj je šuplja i prekrivena ljepljivim žljezdanim dlačicama. Cvjetovi su plavi ili tamnoljubičasti, a medonosna je biljka i privlači pčele. Usitnjeni i osušeni listovi dodaju se jelima kao začin, a mogu se rabiti i za čaj za ispiranje usne šupljine.
Pitoma kadulja
Pitoma kadulja autohtona je za područje Grčke i Turske te je po karakteristikama slična ljekovitoj kadulji. Razlikuje se po tome što listovi imaju nekoliko bazalnih listića. Njezini su listovi također ljekoviti, ali slabijeg mirisa.
Muškatna kadulja
Muškatna kadulja je dvogodišnjeg rasta, ali je najljepša kadulja. Tvori rozetu jajolikih listova i visoki klas s prepoznatljivim ružičastim cvjetovima. Osušeni listovi koriste se za likere ili davanje okusa vinu, a esencijalno ulje za izradu parfema.
Bijela kadulja
Bijela kadulja je biljka srebrnkastog lišća i bijelog cvata, a potječe s područja Sjeverne Amerike. Starosjedioci su je koristili kao začin, a sjemenke su se namakale u vodi koja postaje sluzava te je koristili za vađenje truna iz oka.
Španjolska kadulja
Španjolska kadulja još je jedna vrsta karakteristična za područje Mediterana i veoma otporna na visoke dnevne temperature i posolicu. Najčešće se uzgaja kao ukrasna biljka jer svojim izgledom sliči na lavandu. Zbog jakog se mirisa često koristi u kozmetici.
Uzgoj kadulje
Kadulja je biljka koja zahtjeva malo pažnje oko uzgoja i može se uzgajati u komercijalne svrhe ili kao začinska biljka. U nastavku donosimo savjete koji bi u tome mogli pomoći.
Tlo
Kadulja se sije u tlo koje je tijekom jesenske pripreme duboko preorano te prije sjetve usitnjeno. Veoma je otporna biljka i uspijeva na raznim tlima, pa bila ona i siromašnija. Ne smeta joj prisutnost pijeska ili kamenja, ali joj ne odgovaraju močvarna tla ili ona koje duže zadržavaju vodu. Najbolji prinos ima na humusnim i prozračnim tla, zato se u teža humusna tla dodaje pijesak kako bi se prozračila.
Klima
Kadulja je biljka mediteranske klime, iako su neke vrste prilagođene kontinentalnom uzgoju. Voli toplo vrijeme i dobro podnosi razdoblja duge suše. Ne smeta joj posolica niti izravna izloženost suncu i vjetru. Zapravo, dulje vremena izloženosti na suncu i visoka dnevna temperature potiču rast i stvaranje eteričnih ulja. Osjetljiva je na niske temperature, pa ju je potrebno zimi zaštititi.
Vrijeme sadnje
Vrijeme sadnje ovisi sijemo li ili sadimo presadnice. Direktna sjetva se obavlja tijekom ožujka do travnja, dok se sjeme za presadnice sije tijekom ožujka. Zrele presadnice je najbolje u zemlju posaditi tijekom listopada ili studenog te rano u proljeće, prije travnja.
Slaganje kultura
Kadulja je veoma izdržljiva biljka i prilično neutralna za tlo na kojem se uzgaja, pa nije potrebno paziti u odabiru pretkultura. Ipak, radi se o višegodišnjoj biljci koja se često uzgaja kao trajna kultura, pa kao takva nije dio plodoreda. Ne smeta joj blizina drugih biljaka, pogotovo mediteranskog porijekla koje imaju slične uvjete uzgoja, kao što je ružmarin. Na istom se tlu može uzgajati i 10 godina.
Origano i kadulja rastu u sličnom okruženju i zahtijevaju iste zahtjeve uzgoja, kao i timijan i majčina dušica kojima pretjerano zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena. Dragoljub i peršin odbijaju bijele mušice koje napada i oštećuje biljke kadulje, stoga se često sade zajedno u gredice ili posude.
Kadulja pospješuje oprašivanje privlačeći oprašivače zbog čega je korisna biljka koja se često sadi uz rajčicu, a ujedno i odbija štetnike koji ju često napadaju. Grah pospješuje kvalitetu tla i vrši fiksaciju dušika u tlu te sprječavaju najezdu štetnika na kadulju zbog čega se obično sade zajedno.
Sadnjom mrkve uz kadulju poboljšava se kvaliteta i okus obje biljke, a sadnjom kadulje uz biljke iz porodice kupusnjača, primjerice kupus, kelj, raštiku, cvjetaču, prokulice ili kelj pupčar, brokulu, rusomaču, gromotulju, gorušicu, velebitsku degeniju, potočarku i hren, riješit ćete se štetnika koje se njima hrane.
Drveće koje stvara vlažno i plodno tlo ispod sebe će biti idealno za uzgoj kadulje, a najbolje raste uz bazgu, jabuku, hrast, brezu, lipu, buhač, bor i smreku.
Kadulja je biljka koja voli vlažno i plodno tlo te se može uzgajati uz različito voće. Međutim, neke vrste voća su bolje od drugih za uzgoj uz kadulju jer stvaraju odgovarajuće uvjete za njezin rast, a to su jagoda, kruška, šljiva, višnja, trešnja, malina i borovnica.
Od cvijeća kompatibilna je biljka uz ljiljan, stolisnik, plamenak, žednjak, tritom, mlječiku, hebu, krizantemu, lobeliju i pelargoniju.
Faza mirovanja
Kadulja ulazi u fazu mirovanja tijekom studenog i to traje sve do ožujka. Kako bi se biljke zaštitile od nižih temperature, posebno tijekom zima bez snijega, preporučljivo je korijen zaštititi slamom i biljke prekriti agrotekstilom ili najlonom. Tijekom faze mirovanja prestaje rast i cvjetanje, treba smanjiti zalijevanje i u potpunosti ukinuti gnojenje.
Sadnja kadulje
Sadnja kadulje je jednostavan proces koji ne zahtijeva mnogo financijskog ulaganja ili rada. U nastavku donosimo sve savjete kako bi on što bolje protekao.
Sadnja sjemena
Sadnja iz sjemena je najčešći način komercijalnog uzgoja jer traži najmanje rada, ali se i brže može razmnožiti. Sjeme se kod direktne sjetve sije na rahlo i ravno tlo te tijekom klijanja zahtjeva povećanu vlažnost tla. Za 1 ha zemlje potrebno je oko 3 kg sjemena, a nakon sjetve ga je potrebno povaljati kako bi se lakše primilo. Na temperature iznad 10°C sjeme u prosjeku niče za 20 dana i ima veliku klijavost. Kada se sadi za uzgoj presadnica, sadi se ručno u hladne lijehe u rastresitu i humusnu zemlju. Sjeme se sije nasumično, a za klijanje mu odgovara tamnije i toplije mjesto, a sjeme je potrebno prekriti slojem zemlje.
Sadnja sadnice
Sadnica je lakši i organiziraniji način uzgoja, iako zahtjeva više truda. Sadnicu je najbolje presaditi u jesen kako bi se korijen primio prije prve žetve, ali se može presaditi i u rano proljeće. Sadnica se sadi u rahlu zemlju i korijen se u potpunosti mora prekriti zemljom. Biljke se sade na razmaku od 30 cm između svake biljke i na 70 cm između dva reda.
Uzgoj u vrtu
Kao višegodišnja biljka, kadulja se često uzgaja u vrtovima. Može se uzgajati na rubnim dijelovima kao eterična biljka ili u nasadima za komercijalnu proizvodnju. S obzirom na to da je veoma otporna, dobro raste i u kamenjarima i na težim područjima. Voli izravno sunce i odgovaraju joj svjetla mjesta, a otporna je i na nalete vjetra. Potrebno je osigurati dobru vodopropusnost i pravilno rasporediti biljke kako bi se nasad lakše održavao.
Uzgoj u stakleniku
Iako kadulja voli visoke temperature ljeti, nije otporna na niske temperature zimi, pa je uzgoj u stakleniku savršen način za zaštititi ju zimi. Tijekom ljeta, staklenik je obavezno otvarati i provjetravati te osigurati dovoljnu količinu danjeg svjetla. Biljku je tijekom početne vegetacije i prije cvjetanja potrebno redovitije zalijevati, dok se zimi zalijevanje smanjuje. Također, ovo je najbolji način za uzgojiti presadnice jer se lako održava temperature.
Uzgoj u posudama
Kadulja se uzgaja u posudama kao ukrasna ili začinska biljka, pa se može kombinirati s drugim aromatičnim biljem, kao što je ružmarin ili bosiljak. Posuda obavezno mora imati dobar odvod vode jer pretjerano zadržavanje vode uzrokuje truljenje korijena. Kadulja se može držati na osunčanom ili polusjenovitom dijelu balkona, a tijekom zime je preporučljivo unositi je u zatvoreni prostor, ali i držati je u hladnijoj prostoriji i dalje od umjetnog grijanja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada kadulje uključuje plijevljenje korova i okopavanje. Plijevljenje korova je važno kod mladog nasada kako ne bi zagušio rast biljke, pa ga je potrebno ručno micati. Pravilan raspored biljaka može olakšati posao i ostaviti dovoljno prostora za protok zraka i dovoljnu količinu svjetla. Okopavanje se obavlja odmah nakon nicanja i češće je tijekom prve godine. Starije nasad je dobro okopati krajem jeseni ili u rano proljeće kako bi se zemlju obogatilo kisikom.
Održavanje i njega
Kadulja sama po sebi ne zahtijeva veliku brigu i održavanje, pogotovo otpornije vrste koje su samonikle biljke. Ipak, u nastavku donosimo savjete koji će potaknuti bogatiji urod.
Zalijevanje
Kadulja veoma dobro podnosi sušu i vruću klimu što pojačava intenzitet eteričnih ulja. Jako je osjetljiva na povećanu količinu vode, pa tijekom uzgoja treba paziti na dobru dreniranost zemlje. Ako dođe do dužih sušnih razdoblja, kadulju treba zalijevati barem jednom tjedno, a najbolji način navodnjavanja je system kap po kap koji zalijeva biljku točno ispod korijena. Najbolje je koristiti meku vodu ili kišnicu.
Gnojidba
Kadulja voli tlo bogato hranjivim tvarima, pa se prihranjivanje biljke obavlja u nekoliko faza. Prva faza je prije sadnje kada se u jesenskoj obradi tla dodaje stajsko gnojivo. Prije same sadnje, tlo je potrebno dodatno obogatiti dušikom, dok se ostatak dušičnog gnojiva dodaje nakon prve žetve. Tijekom sljedećih godina biljka se prihranjuje u proljeće kombinacijom gnojiva s udjelom dušika, kalija i fosfora. Pravilna gnojidba omogućava bolji prinos lišća i eteričnog ulja.
Razmnožavanje
Kadulja se razmnožava sjemenom i dijeljenjem busena. Razmnožavanje sjemenom je lakši način zbog pokrivenosti veće površine i mehanizacije samog procesa. Jedan način je direktna sjetva na mjesto rasta koja se može obavljati ručno ili mehaničkih sijačicama. Drugi način je sadnja presadnice u lijehe u rano proljeće te se sade u jesen u zemlju na kojoj će kasnije rasti. Dijeljenje busenova moguće je kod starijih biljaka koje su razvile široku krošnju. Biljka se tada cijeli vadi iz zemlje te se odvajaju mladi busenovi od starog korijena. Dobro ih je posaditi u zasebne kontejnere dok im ne ojača korijen te ih kasnije prebaciti na krajnje mjesto uzgoja.
Presađivanje
Kadulja dobro podnosi gušći uzgoj i ako je tijekom sadnje dobro zasađena, nema potrebe za presađivanjem biljaka. Presađivanje je potrebno jedino kod uzgoja u tegli. Biljka ima snažan i drvenast korijen koji prodire duboko, pa traži posudu s dubokim dnom. Osim toga, biljka će početi gubiti lišće ako nema dovoljno prostora za razvijanje. Presađivanje se obavlja u proljeće kada se biljku zasađuje u dublju posudu ispunjenu rahlom zemljom.
Pomlađivanje
Kadulja se svake godine pomlađuje žetvom i kosidbom, ali ako se uzgaja kao ukrasna biljka u tegli, pomlađivanje se radi tijekom travnja. Naime, biljka može imati oštećene ili osušene grane, pa ih je potrebno ukloniti oštrim vrtlarskim škarama kako bi na njihovom mjestu pustila nove, mlade grane.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje nasada obavlja se kada biljka razvije 3 do 4 lista. Najrazvijenije biljke se ostavljaju u redovima i prorjeđuje ih se na 30 cm između svake. Izvađene biljke se mogu presaditi na drugo mjesto ili se koriste za popunjavanje redova.
Rezidba
Kod uzgoja kadulje za komercijalne svrhe, nije potrebno orezivati biljke. Biljke se orezuju kada se uzgajaju u tegli i to u proljeće kako bi se maknule suvišne ili bolesne grane i omogućilo lakše oblikovanje grma. Kadulja dobro podnosi orezivanje i lako će pustiti nove izdanke. Nikada se ne orezuju stare osnovna grane, već mladi izdanci.
Zaštita preko zime
Kadulja je biljka koja je otporna na hladnoću i mraz, pa joj, u većini slučajeva, nije potrebna zaštita preko zime. Ona će prezimiti bez ikakvih problema u većini klimatskih područja u kojima se može uzgajati. Međutim, na područjima s izuzetno hladnom zimom ili kod uzgoja u posudama moguća je potreba za dodatnom zaštitom i to prekrivanjem tla oko biljke slojem malča ili suhog lišća, što će pomoći da se održi vlažnost tla i spriječi smrzavanje korijena.
Bolesti
Iako je kadulja veoma otporna na uvjete u kojima se uzgaja, nije otporna na sve bolesti koje mogu ugroziti nasad. U nastavku donosimo koje su to i kako ih se riješiti.
Trulež korijena
Trulež korijena bolest je koja se pojavljuje zbog prevelike količine vode na jednom mjestu ili zadržavanja vode na području korijena. Kako bi se smanjile mogućnosti za to, potrebno je osigurati dobru dreniranost zemlje i umjereno zalijevati.
Siva plijesan
Sivu plijesan uzrokuje gljivica koja se sporama širi po toplom i vlažnom vremenu, a dugo vremena može ostati i u zemlji u kojoj se biljka sadi. Gljivicu se može prepoznati po sivoj prevlaci na lišću, ali s obzirom na to da je lišće kadulje sivkaste boje, njezina se prisutnost primijeti tek kada lišće počinje otpadati. Ako se odmah ne tretira fungicidima, može ozbiljnije naštetiti usjevu.
Štetnici
Iako se kadulja zbog svog aromatičnog mirisa koristi za odbijanje insekta, postoje neki štetnici koji bi joj mogli naštetiti i donosimo koji su to.
Puževi
Iako kadulja ima intenzivan miris, on nije dostatan da odbije puževe koji se hrane njezinim lišćem. Mogu se prepoznati po sluzavom tragu koji ostavljaju ili po pojedenim dijelovima biljke. Kako bi ih se odbilo na prirodan način može ih se skupljati ručno, postaviti zamke od pive ili ih odbiti bakrenom žicom u tlu.
Gusjenice
Gusjenice su zapravo ličinke leptira koje se, dok se ne pretvore u odraslog leptira, hrane listovima biljaka. Velika količina gusjenica može izjesti cijele biljke što dovodi do sušenja i propadanja nasada. Gusjenice se mogu skupljati ručno ili se lišće pošpricati vodom u kojoj je otopljen sapun.
Upotreba kadulje
Kadulja je biljka bogate i duge tradicije, a njezina ljekovitost je poznata već 4000 godina. Osim što je iznimno ljekovita, koristi se i u kulinarske svrhe.
Berba
Kadulja se sakuplja kosidbom i to mehaničkim strojem koji ju automatski ubire. Iako se kosi u različito vrijeme ovisno o starosti i upotrebi, uvijek se kosi na maksimalno 10 cm kako se biljka ne bi smrznula zimi. Biljka se kosi kada je lišće srebrnkasto i cvat u potpunosti otpadne.
Kada se biljka prvi put uzgaja, ako se posijala prije travnja, prvi otkos može biti u srpnju, a drugi tijekom listopada i procjenjuje se da se dobije oko 7 t svježe kadulje po hektaru. Višegodišnja biljka može se kositi u svibnju i krajem rujna, a očekivani urod je oko 14 t po hektaru. Ako se koristi samo za destilaciju ulja, može se kositi i tijekom cvata. Važno je žetvu obavljati po toplom i suhom vremenu.
Kadulja se najčešće koristi sušena, pa se suši prirodno na prozračnom mjestu tijekom nekoliko dana sa stalnim okretanjem. Drugi način je na 5 sati u sušnici na temperature od 50°C.
Skladištenje
Osušena kadulja čuva se u papirnatim ili tekstilnim vrećicama i čuva se na tamnom i suhom mjestu te se nakon otvaranja brzo troši. Također, moguće ju je odmah poslije žetve pustiti da povene i destilirati u ulje procesom koji traje oko 2 sata. Ako to nakon žetve nije odmah moguće, lišće je najbolje posušiti i kasnije upotrijebiti.
Pripravci
Kulinarstvo
Cvjetovi kadulje su ugodnog mirisa i privlače pčele koje od njih rade med. Med se koristi za liječenje kašlja ili respiratornih problema, a specifične je tamnožute ili zelenkaste boje. Zbog jačine okusa često se jede sam, a ne stavlja se u kolače ili čaj.
Svježa kadulja ima intenzivan okus koji se često rabi za dodavanje okusa umaka, pa se neki od jednostavnijih i ukusnijih umaka za tjestenina rade od kadulje popržene u maslacu.
Kozmetika
Iako kadulja nije čest izbor u kozmetičkim pripravcima, često se dodaje šamponima kako bi ojačala kosu, redovito nanošenje šampona s kaduljom ojačava vrhove kose i čini je sjajnijom. Također, dodaje se u balzame za masiranje umornih mišića.
Medicina
Kadulja je iznimno ljekovita i vjerovalo se da može izliječiti sve bolesti. Iako liječi mnoge bolesti, ne može izliječiti sve, ali ovo su situacije u kojima može pomoći.
Od kadulje se najčešće radi sirup ili čaj tako da se suho lišće prelije vrućom vodom i drži se 10 minuta dok se ne opusti. Nakon što se iscijedi i ohladi, najčešće se upotrebljava kao nezaslađena tekućina za ispiranje usta kod upale ždrijela ili afta. Pročišćava i krajnike, a pomaže kod upale dišnih puteva kada se njezine pare mogu inhalirati. Jak čaj pomaže u regulaciji znojenja. Grgljanje čaja pomaže u očuvanju desni i pospješuje zadah te baktericidno djelovanje štiti zube od propadanja. Pijenje čaja od kadulje dobro djeluje i na unutrašnje organe, posebno na jetru. Pomaže i kod drhtavice te želučanih i crijevnih tegoba.
Od kadulje se destilacijom dobiva eterično ulje koje je idealno za kupke. U toplu vodu se nakapa nekoliko kapi ulja te takva kupka pomaže u smirivanju kožnih ekcema ili svrbeža. Također, takva kupka kod regulacije mokrenja i problema s mjehurom. Ono može pomoći i kod depresije, za bolju koncentraciju i u borbi protiv Alzheimerove bolesti te kod hormonalnih promjena tijekom menopauze. Od kadulje se pripremaju i tincture i oblozi koji pomažu kod kožnih oboljenja. Može se koristiti i kao blagi afrodizijak.
Iako je eterično ulje kadulje dobro za mnoge bolesti i stanja, veoma je jako i treba ga koristiti umjereno. Ono sadrži tuljon, sastojak koji daje jako miris, ali može djelovati i na središnji živčani sustav. Korištenje ulja trebale bi izbjegavati osobe s visokim tlakom i koje boluju od epilepsije. Posljedice prevelikog korištenja su uznemirenost, glavobolja, povraćanje, vrtoglavica, pa čak i epileptički napadaji.
Zanimljivosti
Povijest kadulje seže daleko u povijest, a zbog velike ljekovitosti su o njoj ostavljeni mnogi spisi. Poznavali su je stari Rimljani i Grci, a Egipćani su je koristili kao dio smjese za balzamiranje. Stari Rimljani su je smatrali posebno čudesnom i imali obrede branja dok su Indijanci koristili njezine listove u obrednim vatrama. Tijekom Srednjeg vijeka od nje su se radili ljubavni napitci, ali ju je posebno cijenio Karlo Veliki koji ju je proglasio obaveznom biljkom za svaki vrt. U novije vrijeme se medicinski i znanstveno istražuju njezina djelovanja, a uzgaja se masovno na području Sredozemlja i istočne Europe.
Zbog svog antibakterijskog svojstva, kadulja se tijekom povijesti koristila i za druge svrhe osim medicinskih. Najpoznatija je upotreba Rimljana u konzerviranju i održavanju mesa i mesnih proizvoda, što se koristi i danas u tradicionalnim receptima. Kinezi su je smatrali svetom biljkom koja donosi umnu snagu i bogatstvo, pa su za jedan sanduk kadulje davali tri sanduka svog čaja.
Zanimljivo je kako neke vrste imaju psihoaktivne supstance, pa žvakanje lišća može imati efekt kao uzimanje droge. Zato je važno koristiti provjerene vrste i ne pretjerati s upotrebom svježih dijelova.
Foto: petrafaltermaier / Pixabay
Odgovori