• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer

Vrtlarica.hr

sadnja i uzgoj biljaka

  • Cvijeće
  • Samoniklo bilje
  • Grmlje
  • Drveće
  • Industrijske biljke
  • Sukulenti
  • Uređenje vrta
  • Voće
  • Povrće
  • Žitarice
  • Maslinarstvo
  • Vinogradarstvo
  • Gljive
  • Začini
  • Čajevi
  • Zimnica
matičnjak

Matičnjak ili melisa

Autor: Maja

  • 1 Vrste matičnjaka
  • 2 Uzgoj matičnjaka
    • 2.1 Slaganje kultura
    • 2.2 Zalijevanje
    • 2.3 Gnojidba
    • 2.4 Razmnožavanje
    • 2.5 Presađivanje
    • 2.6 Obrezivanje
    • 2.7 Tlo
    • 2.8 Klima
  • 3 Sadnja matičnjaka
    • 3.1 Sadnja iz sjemena
    • 3.2 Sadnja sadnice
    • 3.3 Uzgoj u vrtu
    • 3.4 Uzgoj u zatvorenom
    • 3.5 Uzgoj u posudama
  • 4 Održavanje i njega
    • 4.1 Faza mirovanja
    • 4.2 Berba
    • 4.3 Sušenje
    • 4.4 Skladištenje
  • 5 Bolesti
  • 6 Štetnici
  • 7 Upotreba matičnjaka
    • 7.1 Pripravci
    • 7.2 Kulinarstvo
    • 7.3 Kozmetika
    • 7.4 Medicina
  • 8 Povijest
  • 9 Zanimljivosti

Matičnjak (lat. Melissa Officinalis L.) ljekovita je samonikla biljka koja, kao i mnoge druge ljekovite biljke - timijan, mažuran, lavanda, metvica, ružmarin, bosiljak i origano dolazi iz porodice usnača (Lamiaceae), vrijedna je zbog eteričnog ulja koje se primjenjuje u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a mnogi je koriste i u kućanstvu za pripremu čajeva ili kao začin.

Matičnjak potječe iz Sredozemlja odakle se proširio na Malu Aziju i Sjevernu Ameriku. Zapisi o ovoj biljci datiraju do 300 g.pr.Kr. u antičku Grčku gdje ju je opisao Teofrast (Historia Plantarum). Kao samoniklu biljku u prirodi može ga se pronaći u blizini potoka i u prorijeđenim listopadnim šumama ili uz njihove rubove, no zbog jednostavnosti uzgoja češće se uzgaja nego skuplja.

Melissa officinalis višegodišnja je zeljasta biljka grmolikog izgleda koja može doseći visinu od 50 do 100 cm. Korijen raste duboko, tanak je i razgranat, stabljike su četverobridne, uspravne i razgranate te odumiru nakon svake vegetacije. Na stabljici se razvijaju listovi jajolikog do srcolikog oblika, blago nazubljeni. Na naličju su razvijene kratke mekane dlačice, s gornje strane su glatki sa istaknutom nervaturom. Cvjetovi su sitni, bijele, svjetlo - roze do blijedo-ljubičaste boje i rastu u pršljenovima, cvatnja traje od početka lipnja do sredine srpnja. Plodovi su u obliku crnog kalavca sa 4 oraščića, biljka se vrlo lako razmnožava sjemenom koje sazrijeva do kraja kolovoza.

Vrste matičnjaka

Dijeli se na dvije osnovne podvrste: subsp. ''Officinalis'' vrsta koja se uobičajeno uzgaja, prepoznatljiva po mirisu na limun i mentu  i subsp. ''Altissima'' vrsta koja se udomaćila na Novom Zelandu, često opisivana kao slabijeg mirisa ili čak smrdljiva, s notama voća, bilja i puderastog mirisa.

Kultivari Melisse officinalis:

Variegata

Kultivar matičnjaka još nazivan i ' Aurea', prepoznatljiv po zeleno – žutim šarama na listovima koje se pojavljuju u rano proljeće a nestaju, odnosno blijede kasnije u vegetaciji (sredinom ljeta). Vrlo ukrasna biljka, može rasti na polusjenovitim mjestima, no nešto manje izražene aromatike.

Gold

Kultivar matičnjaka kojeg krase zlatno-žuti listovi. Cvate blijedo lila cvjetovima, više mu odgovaraju polusjenoviti položaji jer na mu listovi na suncu dobivaju opekotine.

Citronella

Kultivar koji raste 25 do 30 cm, visokog sadržaja eteričnog ulja i otporan na pepelnicu. Mirisom podsjeća na limunsku travu (citronelu).

Compacta

Kultivar nižeg i šireg rasta, do 15ak centimetara visine i 30 centimetara širine. Tamnozelenih listova, ne cvjeta niti stvara sjemenje, umjerenog mirisa.

Quedelinburger

Kultivar koji se najčešće koristi za čajeve i začine zbog svog jako izraženog mirisa. Može narasti 50 do 60 cm, odnosno stvoriti i više herbe za upotrebu.

Uzgoj matičnjaka

Uzgoj matičnjaka prilično je jednostavan, s obzirom na njegovo lako osjemenjivanje često se ponaša kao invazivna vrsta. Ako želite spriječiti širenje matičnjaka po vrtu birajte sterilne kultivare poput 'compacta' ili na vrijeme uberite cvjetove kako se ne bi osjemenili.

Slaganje kultura

Matičnjak je najbolje saditi u vrtu uz kupusnjače (brokulu, cvjetaču, kelj i sl.) jer svojim mirisom odvlači kukce od napada na kupusnjače. Također zbog toga što privlači pčele (medonosna je biljka) dobro ga je saditi ispod krošnji voćaka koje zahtijevaju oprašivanje, a matičnjaku odgovara polusjena te u zimu kada mu lišće otpadne može koristiti kao malč za voćku. Preporučuje ga se saditi i sa anđelikom, dragoljubom ili alcejom (sljez).

Zalijevanje

Matičnjak podnosi umjerenu sušu, no ipak bolje uspijeva uz umjereno i ravnomjerno zalijevanje. Pripazite da je tlo na kojem se uzgaja dobro ocijeđeno i ne pretjerujte sa vodom. Odnosno ako matičnjak uzgajate u lončanici potrebno je dobro pripremiti drenažni sloj.

Gnojidba

Prije sadnje matičnjaka tlo je potrebno obogatiti gnojidbom stajskim gnojem i/ili kompostom. Matičnjak ne zahtjeva prihranu prilikom uzgoja, no nije na odmet povremeno ga prihraniti s kompostom. Također preporuka je da se svakih par godina, ukoliko tlo nije vapnenačko, doda malo kalcija. Ako se uzgaja kao lončanica dobro bi ga bilo povremeno pognojiti organskim tekućim gnojem.

Razmnožavanje

Matičnjak se može razmnožavati iz sjemena i iz reznica, a koji vam način najbolje odgovara pogledajte u nastavku gdje smo detaljno objasnili svaki proces.

Razmnožavanje iz sjemena

Vrlo dobro se sam razmnožava sjemenom, no sjeme se može sakupiti te posijati na drugo mjesto po želji. U tom slučaju sjeme je potrebno pripremiti prije sadnje tako što ćete ga stratificirati (pohraniti u hladnjak ili zamrzivač) na 7 dana, odnosno barem 36 sati na -18°C. Sjeme treba sijati na toplom (unutra) i svijetlom mjestu jer za klijanje zahtjeva toplinu. Rok za sjetvu je 2 mjeseca prije očekivanog presađivanja u tlo, koje bi trebalo planirati u rano proljeće sa zadnjim danima mraza.

Razmnožavanje reznicama

Reznice se mogu uzimati u proljeće i jesen. Ukoliko se uzimaju u proljeće, mogu biti sa ili bez cvijeta, dok u jesen pak treba birati stabljike bez cvijeta. Najbolje je uzeti reznicu dužine 8 - 10 cm te je uroniti u supstrat za ukorjenjivanje, a zatim posaditi u teglu.

Razmnožavanje polaganjem

Još jedan jednostavan način razmnožavanja u vrtu je da se polegne stabljika i pričvrsti za tlo, najčešće kamenom. U doticaju sa zemljom biljka će sama razviti korijenje te na taj način razmnožiti. Samo budite oprezni pri polijeganju kako ne bi slomili grane.

Presađivanje

Presađivanje matičnjaka u tlo treba obaviti u rano proljeće u danima kada se tradicionalno očekuje zadnji mraz. Prilikom presađivanja potrebno je obratiti pažnju na razmak sadnje, jer gusta sadnja pogoduje razvitku određenih bolesti ( gljivične bolesti kao pepelnica, ventricillium).

Obrezivanje

Pri obrezivanju matičnjaka ne može se pretjerati, to je biljka koja je izuzetno bujna i vrlo lako će nadoknaditi obrezanu masu. Ako u ljeto primijetite da je biljka jako bujna dobro bi ju bilo malo prorijediti kako bi se spriječio razvoj bolesti. Ako zbog vremenskih prilika (suše, jakog sunca) posmeđi obrežite sve smeđe dijelove.  Također, ako želite spriječiti da se biljka sama razmnožava sjemenom potrebno ju je nakon cvatnje skratiti do ispod zone cvjetanja.

Ako ste uzgajali matičnjak na otvorenom, kako bi bolje prezimila, u jesen ju treba prikratiti do 5 cm visine. Iako će se izdanci smrznuti, u proljeće s dolaskom ljepšeg vremena biljka će se obnoviti i nastaviti svoj rast.

Tlo

Matičnjak uspijeva na gotovo svim tipovima tla, no ipak najprikladnija su humusna, umjereno vlažna tla. Ipak, osjetljiv je na višak vode u tlu te ga ne bi trebalo saditi u vodonepropusna tla kao što su glinasta.

Klima

Matičnjak je rasprostranjen u raznim klimatskim sustavima od Mediteranske do kontinentalne i oceanske klime, od Europe do Amerike i Novog Zelanda. Ipak po svojoj fiziologiji je termofilna i fotofilna vrsta što znači da voli toplinu i svjetlost. Pod snježnim pokrovom može podnijeti temperature do -25°C, no golomrazice ne podnosi. U hladnim i oblačnim uvjetima zaustavlja rast i prestaje sa sintezom eteričnog ulja.

Sadnja matičnjaka

Sadnju matičnjaka moguće je obaviti iz sjemena i iz sadnica. Za pripremu sjemena potrebna je stratifikacija, objašnjena u poglavlju razmnožavanje, a u nastavku pročitajte detaljno na koje sve načine možete saditi matičnjak.

Sadnja iz sjemena

Sjetvu je najbolje obaviti u rano proljeće, prilikom čega trebate voditi računa da je dubina na koju se sije oko 0,5 cm, jer je sjemenu potrebno svijetlo za klijanje. Nakon polaganja sjemena, potrebno ga je prekriti zemljom i obilno zaliti.

Sadnja sadnice

Sadnja iz sadnica obavlja se u jesen ili proljeće. Ako se sadi u proljeće termin treba prilagoditi prema uobičajenim zadnjim danima mraza u području u kojem se sadi. Zbog bujnosti biljke, azmak između sadnica ne bi trebao biti manji od 20 cm.

Uzgoj u vrtu

Matičnjak se može uzgajati u vrtu cijelu godinu. Od sadnje pa do čak 20 godina može ostati na istom mjestu. Zahtjeva vrlo malo obrade, obrezivanje kao i pripremu za zimu i niske temperature. Treba pripaziti na pojavu pokorice i korova koje, kad se dogode, treba obraditi okopavanjem.

Uzgoj u zatvorenom

Matičnjak je moguće uzgajati u zatvorenom prostoru uz izvor svijetlosti, prozor ili umjetnu rasvjetu,  no neće biti toliko aromatičan kao onaj koji se uzgaja na otvorenom. Ako se odlučite za ovu vrstu uzgoja potrebno je staviti ga na izravno (dnevno) svijetlo barem 5 sati dnevno.

Uzgoj u posudama

Matičnjak se vrlo lako održava u posudama, nije potrebno okopavanje, ali je potrebno prorjeđivati (ili presaditi)  ga kad zagusti kako se korijenje ne bi previše zapetljalo i izgubilo svoju funkciju. Kod uzgoja u posudama potrebno je pripaziti na drenažu te ga povremeno prihraniti tekućim organskim gnojivom. U zimi posude treba skloniti na zaštićeno mjesto (npr. ne grijana garaža).

Održavanje i njega

Njega obuhvaća okopavanje po potrebi, ako se stvori pokorica ili neželjeni korovi, moguće i više puta kroz vegetacijsku sezonu. Zatim navodnjavanje, odnosno zalijevanje koje bi trebalo biti ravnomjerno i usklađeno s vremenskim uvjetima (vidi odlomak zalijevanje). Te prihranjivanje koje se na otvorenom može odraditi sa kompostom, a pri uzgoju u teglama sa tekućim organskim gnojem.

Faza mirovanja

U zimskoj fazi mirovanja, biljke koje se uzgajaju na otvorenom treba obrezati do visinu od 5 cm, iako će zbog hladnoće izgledati sasušeno s početkom vegetacije ponovno će izrasti u bujni aromatični grm.  Biljke u teglama treba premjestiti na zaštićeno, ali ne previše toplo mjesto.

Berba

Ukoliko se matičnjak bere radi sušenja listova, moguće je imati nekoliko otkosa (berbi) kroz vegetaciju počevši od sredine  svibnja (prije cvatnje)  te još 1 - 2 puta  do početka listopada. Uz redovito navodnjavanje moguće je imati do 4 berbe.  Matičnjak će izrasti u otprilike 4 tjedna nakon otkosa, no treba pripaziti da se bere prije nego što krene cvjetati.

S druge strane ako se matičnjak uzgaja i bere radi eteričnog ulja onda je moguće imati samo jednu berbu godišnje i to sredinom lipnja nakon cvatnje, kada je koncentracija eteričnog ulja najveća.

Sušenje

Berba za sušenje obavlja se tako da se režu ili kose cijele stabljike 5 - 10 cm iznad tla. Biljka će se brzo obnoviti i biti spremna za novu berbu. Matičnjak je moguće osušiti na više načina. Prvi je da se stabljike povežu u bukete i objese naopako na prozračno mjesto, kad se biljka osuši listovi se sastružu sa stabljika. Drugi način je da se sa još zelene stabljike sastružu listovi i zatim stave na posudu (ili na plahtu) u tamnu, ali prozračnu prostoriju na sušenje.

Skladištenje

Jednom osušene listove matičnjaka najbolje je čuvati u tamnoj staklenki i iskoristiti ih u roku godine dana. Svježi listovi mogu se čuvati par dana u hladnjaku.

Bolesti

Bolesti koje uobičajeno napadaju matičnjak su pepelnica te rjeđe rđava pjegavost lista i uvenuće uzrokovano gljivicom Verticillium. Pojave ovih bolesti možete spriječiti sa prozračivanjem grmova ili liječiti erisificidima. Ukoliko se tretira sa kemikalijama treba pripaziti da se bere nakon karence koja je istaknuta na zaštitnom sredstvu, odnosno kad sredstvo više nije aktivno kako ne bi imalo štetan utjecaj na ljudski organizam.

Pepelnica

Kao i kod ljubičice, kopra, božićne zvijezde i hortenzije pepelnica je bolest biljaka koja se najčešće pojavljuje u hladno i vlažno vrijeme. S obzirom na to da matičnjak raste blizu tlu kooje može biti vlažno, često oboljeva od ove bolesti, a lako ćete ju primijetiti čim se pojavi siva pokorica na listovima. Iako pepelnica ne uzrokuje uvenuće biljke, može uzrokovati znatnu štetu.

Pjegavost

Također kao i kod ljubičice, pjegavost na listovima biljke može nastati iz više razloga, no najčešće je uzrok osjetljivost lista i mehaničko oštećenje. Prvi simptomi su žute pjegice koje razvojem postaju smeđe i područja zaraženosti se suše. Iako ni ova bolest ne uzrokuje uvenuće biljke, estetski će joj naštetiti otpadanjem lišća.

Venuće matičnjaka

Kao i kod jagode, čili papričice, marelice i šampinjona, venuće uzrokuje gljivica Verticillium koja uzrokuje žute mrlje na listovima i njihovo otpadanje, a uzrok pojave je manjak vode. Zaštitnih kemijskih sredstava još nema i izbjegava se samo preventivno, dobrim izborom sjemena, pravilnom prehranom i zalijevanjem.

Štetnici

Matičnjak uglavnom nema problema sa štetnicima, no pri uzgoju u zatvorenom prostoru mogu ga napasti crveni pauk i lisne uši. Oba štetnika moguće se riješiti mehanički, tuširanjem pod jakim mlazom vode ili prirodnim pripravcima poput gnojiva od koprive ili mlijeka od koprive, ako je napad štetnika izuzetno jak treba ipak pribjeći kemijskim zaštitnim sredstvima i pri tome paziti na karencu -  odnosno da se ne konzumira dok ne prođe period štetnosti za ljudski organizam.

Upotreba matičnjaka

Melissa officinalis aromatična je ljekovita i medonosna biljka i kao takva ima razne mogućnosti primjene. Od domaćinstva kao sredstva za osvježavanje prostorija i začina za jela do kozmetičke industrije gdje je u sastojcima raznih tonere i parfema  i u konačnici medicinskih primjena zbog svojih antibaterijskih, antivirusnih, protuupalnih i spazmolitičkih svojstava.

Pripravci

  • čaj od matičnjaka

Kulinarstvo

U kulinarstvu se matičnjak koristi u svježem obliku i ima vrlo raznoliku primjenu. Može se dodavati u aperitive, koktele i bezalkoholna pića za dodatnu aromu, odličan je i za pripravak sirupa od kojeg se  kasnije razrjeđuju sokovi. Dobro se slaže sa ananasom, jabukom, kruškom i dinjom te se može koristit s njima u voćnim salatama.  Osim u voćnim salatama može se koristiti i za začinjavanje zelenih salata u kombinaciji s bosiljkom ili peršinom. Mogućnosti primjene su razne od sladoleda i cheescake-a do juha i marinada.

Sušeni matičnjak se ipak u domaćinstvu najčešće koristi kao čaj koji pomaže pri borbi s nesanicom i djeluje umirujuće na organizam.

Kozmetika

U kozmetičkoj industriji matičnjak se najčešće koristi zbog svojeg ugodnog mirisa, sastavni  je dio kolonjskih voda i parfema. Zbog svog antimikrobnog, antibakterijskog i protuupalnog svojstva može se koristiti kao sastojak za kućne kozmetičke pripravke kao što su sapuni, kupke, sredstva za čišćenje, toneri gdje je glavni sastojak hidrolat matičnjaka (cvjetna vodica, dobivena destilacijom listova).

Medicina

Ljekovita svojstva matičnjaka poznata su od davnina, kada se koristio za smirivanje probave. U svom sastavu ima eterično ulje koje ima antibakterijska, antivirusna, spazmolitičko. Poznat je i antivirusni učinak u sprječavanju Herpex simplexa.

U sastavu od aktivnih tvari valja spomenuti još fenolne kiseline, pogotovo ružmarinsku kojoj se pripisuje sedativno djelovanje, zbog kojeg se matičnjak preporučuje kod tegoba uzrokovanih probavom, nesanicom, migrenom, melankolijom i depresijom.

Matičnjak je jedan od glavnih sastojaka karmelićanske vodice - preparata koji se koristio od 17. stoljeća kada je osmišljen za liječenje napetosti, razdraženosti, lupanja srca, migrene, slabog pamćenja, straha, treme i depresije. Recepturu su osmislile časne sestre karmelićanke po kojima je i dobila naziv. Danas je recept poznat i široko korišten.

Povijest

Smatra se da matičnjak potječe iz južne Europe odakle se proširio po čitavom svijetu. Najstariji zapisi datiraju iz 300 g.pr.Kr. i Teofrastove Historie Plantarum. Kasnije ga u 1.st. spominje rimski pisac i znanstvenik Plinije Stariji, opisujući njegova medonosna svojstva. U rimsko doba matičnjak je povezivan sa ženstvenošću, mjesecom i vodom te je bio biljka božice lova i šume Diane

U 11. st.  Perzijski filozof Avicena promovirao je uporabu matičnjaka kao sredstvo za liječenje depresije i melankolije. Koliko je značajan matičnjak bio već tada svjedoči i stara arapska izreka: "Matičnjak čini srce veselim i radosnim".

U srednjem vijeku u Europi, matičnjak se koristio za osvježavanje prostorija, svježe biljke bi se razbacale po podovima prostorija i gaženjem bi se otpuštao njihov miris te time osvježavala prostorija.

Matičnjak je prv put donesen u Ameriku sa prvim kolonistima koji su ga koristili kao potpuri i čaj, te su ga sadili da bi privukli pčele.

Zanimljivosti

Latinski naziv matičnjaka - melissa dolazi od grčke riječi μέλισσα  što znači pčela, a naziv je dobio upravo po svojim medonosnim svojstvima.  Ova medonosna svojstva opisao je i Plinije Stariji napisavši kako sadnja matičnjaka uz košnice pčela potiče njihov povratak u nastambu.

Neki od naziva za matičnjak na našim prostorima su: matičnjak, miloduh, gornik, matočina, pitoma metvica, pčelinja ljubica, rojevnica, pčelinja metvica, matičnik.

U Viktorijansko doba svaki cvijet ili biljka imao je svoje simboličko značenje, izrađivali su bukete od različitog cvijeća i tako prenosili poruke. Matičnjak u Viktorijanskom jeziku cvijeća simbolizira suosjećanje, ugodno društvo, lijek i sjećanja.

Foto: flockine / Pixabay

Provjera činjenica

  • Velika ilustrirana enciklopedija Vrt; The Royal Horticultural Society: Encyclopedia of Gardening; 2005.
  • Enciklopedijski priručnik Vrt; Handbuch Garten BLV Verlagsgesellschaft; 2003.
  • Zdravi vrt; Encyclopedia of Organic Gardening; 2010.
  • Mali staklenici i plastenici; Eva Schumann, Gerhard Milicka: Das Kleingewächshaus, Technik und Nutzung; 2010.
  • Mira Vučetić: Velika knjiga kuharstva; 2013.

Savjeti za vrtlarenje

uzgoj-gljiva

Uzgoj gljiva na talogu od kave

Gljive su u mnogim domovima rado pripremane namirnice, pogotovo ako su ubrane samostalno, jer tada čine poseban užitak. … [više] about Uzgoj gljiva na talogu od kave

Hrđa na travi

Hrđa na travi jedan je od problema koji može zadesiti vaše travnjake. Najčešće se javlja u obliku narančastožutih pjega, … [više] about Hrđa na travi

vertikalni uzgoj rajčice

Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

Za vrijeme svog boravka u Tajlandu, Patric Blanc je primijetio biljke koje rastu i odlično uspijevaju na vertikalnim … [više] about Vertikalni vrtovi - kako ih napraviti

uzgoj u plasteniku

Njega biljaka u zatvorenom prostoru

Prilikom uzgoja različitih biljnih vrsta i kultivara u zatvorenom prostoru, prisutan je manjak idealnih uvjeta koje bi … [više] about Njega biljaka u zatvorenom prostoru

garnitura od ratana

Namještaj od ratana - održavanje i prednosti

Uživanje u vrtu ili na terasi na otvorenom ne može biti potpuno bez udobnog, kvalitetnog i vizualno efektnog namještaja. … [više] about Namještaj od ratana - održavanje i prednosti

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Novije

kamilica

Kamilica

lješnjak

Lješnjak

maslačak

Maslačak

rujevina u cvatu

Rujevina

korijander biljka

Korijander

začinsko bilje kopar

Kopar

jaglac

Jaglac

hmelj

Hmelj

Footer

Informacije

  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing
  • Uvjeti korištenja

Gastro Media

  • Gastronomija.hr
  • Moja Zimnica
  • Vege.hr
  • Vrtlarica.hr

Vrtlarica.hr

Vrtlarica je najveća enciklopedija biljaka, nastala iz ljubavi prema zelenilu. Na Vrtlarici radi tim vrtlara s godinama iskustva u sadnji, uzgoju i održavanju biljaka. [više]

EN | HR | SI | SR

Copyright © 2018.–2022. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.