Bilo da se radi o trajnicama ili ljetnicama, dobro je znati odabrati prave vrste biljaka. Pri tom se nije bitno ravnati po njihovom izgledu ili veličini već po drugim kriterijima. Prilikom sadnje cvijeća bitno je imati u vidu klimatske uvjete, to jest odabrati one vrste koje će moći uspjeti onom mjestu koje ste predvidjeli za njih.
Veliku ulogu ima to nalazi se li balkon, terasa ili vrt u sjeni, polusjeni ili je na direktnom suncu. Isto tako potrebno je voditi brigu i o vjetru.
Biljke koje vole sunce
Ako imate vrt ili balkon koji je okrenut prema jugu ili zapadu, onda su to vrlo osunčana područja za koja se preporučuje sadnja samo onih vrsta biljaka koje vole sunce i kojima neće naštetiti velike vrućine. U nastavku možete pročitati koje su to biljke koje vole sunce i koje su idealne za sadnju na takvim pozicijama.
Verbena
Verbena ili sporiš je biljka koja poglede plijeni svojim lijepim cvjetovima te je najčešći balkonski cvijet koji se ponekad sadi i na gredicama. Verbena je idealna za one vrtlare koji su početnici i koji još nemaju velikog vrtlarskog iskustva jer je prilično nezahtjevna biljka. Može rasti kao puzavac ili u obliku grma, a vrlo dobro će podnijeti jako sunce i sušu. Kod verbene ne treba pretjerivati za zalijevanjem, već to treba činiti samo kada primijetite da je zemlja suha.
Gazanija
Ima velike cvjetove čije latice mogu biti kombinacija nekoliko boja. Ako živite u hladnom, kontinentalnom kraju, trebate znati da ova biljka neće moći preživjeti zimu. Ako je kojim slučajem uspijete sačuvati, sljedeće godine bi njezine stabljike mogle dobiti još jedan red latica.
Gazanija se može saditi na gredicama, u žardinjerama i teglama, a najbitnije je da se nalazi na mjestu na kojem će joj biti dostupno puno sunca i da po noći temperatura ne pada ispod 10 stupnjeva Celzijusa. Nije ju potrebno zalijevati ako je površina zemlje vlažna jer će korijen onda istrunuti. Treba redovito uklanjati ocvale cvjetove i prihranjivati je barem svaka dva tjedna.
Agava
Agava je poznata po tome da voli jako sunce i da joj ne smetaju ni najveće žege, a razlog tomu je što potječe iz Meksika. Ima mesnate i debele listove koji joj služe kao spremište za vodu, tako da ju nije potrebno redovito zalijevati, osim u fazi kada aktivno raste. Specifično za agavu je to što ona cvjeta samo jednom u životu i nakon toga ugiba, a na njenu cvatnju može se čekati i do nekoliko desetaka godina.
Postoje neke vrste agave koje mogu narasti do sedam metara, a isto tako, ovisno o vrsti, iz agave se mogu dobiti korisna vlakna, sok i dobro poznata tekila. Ako se uzgaja u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, preko zime ju je svakako potrebno spremiti u kuću i to u prostor koji nije hladniji od 5 stupnjeva Celzijusa. Zalijeva se vrlo rijetko, odnosno samo onda kada se vidi da je zemlja izgubila svu vlagu.
Angelonije
Angelonije također spadaju u biljke koje vole sunce. One se mogu odlično kombinirati s verbenom ili petunijama, a kod nas su najčešće one koje cvjetaju u bijeloj i ljubičastoj boji. Rastu do 25 centimetara, a osim sunca odgovara im i dobro drenirano tlo. Cvjeta sve do kraja listopada, ako su joj osigurani dobri uvjeti poput sunca i umjerene vlage te gnojenja koje je potrebno napraviti svaka dva tjedna. Moguće ju je saditi na gredice i u tegle.
Pelargonije
Pelargonije su zasigurno najpopularnije balkonsko cvijeće i to zbog svojih baršunastih i bujnih cvjetova koji mogu izdržati sve do kraja jeseni. Pelargonije mogu rasti kao puzavice ili kao grmovi. Vole sunce i dobro dreniranu zemlju, a preporučljivo je u zemlju dodati perlit ili pijesak.
Potrebno ih je redovito ali umjereno zalijevati jer ne vole preveliku vlagu. Njihov cvat bit će bolji ako im se redovito uklanjaju ocvali cvjetovi.
Anđeoske trublje
Riječ je o biljkama prekrasnih trubastih i zvonolikih cvjetova koje mogu narasti i do četiri metra u visinu. Moguće ih je saditi na vrtne gredice ili u teglu. Vrlo dobro podnose sunce, no osjetljive su na vjetar. Kada cvjetovi anđeoske trublje ocvatu, potrebno ih je skidati kako bi došli novi i kako bi se spriječilo stvaranje ploda.
Ova biljka voli dobro dreniranu zemlju, a tijekom zimskih mjeseci treba ju prenijeti u zatvoreni prostor s dosta svijetla, koji nije hladniji od 5 stupnjeva Celzijusa. Nakon što ju posadite treba ju redovito gnojiti, a kasnije i prorijediti.
Sukulenti
Sukulenti su poznati po tome da ne traže često zalijevanje, osim u ljeto, te da vole jako sunce. Mnogobrojni sukulenti imaju zaštitni sloj od voska koji se nalazi na površini listova i stabljike koji im pomaže u zadržavanju vlage. Zbog ovih karakteristika dosta su nezahtjevni za uzgoj i prilagodljivi. Više ideja o tome kako saditi čuvarkuće pročitajte ovdje.
Nakon ljeta i jeseni mogu se vrlo dobro prilagoditi na unutarnje prostore i uspješno prezimiti u kući. Isto tako mogu biti i sobne biljke jer je način njege i uzgoja isti kao i kad su zasađene na terasi, balkonu ili u vrtu.
Ostale biljke
Zbog debelog zaštitnog sloja stanica na mesnatom lišću koje zadržava vlagu, biljke koje vole sunce su i žednjaci koji imaju veliki broj niskih i visokih sorti. Smanjenju isparavanja pomažu i dlačice na listovima koje primjerice imaju petoprsta i čistac.
Biljke koje su idealne za sunčane položaje i vrućinu velikim su dijelom mediteranskog podrijetla, a zbog strukture gube vrlo malo vode stoga mogu dobro podnijeti sušu.
Takve biljke imaju srebrnkasto ili sivozeleno lišće koje dobro reflektira sunce pa se biljke manje zagrijavaju i stoga voda manje isparava. Toj skupini biljaka pripadaju perovskija, lavanda, ružmarin, svetolin, kadulja, smilje, pelin.
Postoje i neke vrste biljaka koje se štite od isušivanja svojim trnovitim i krutim lišćem, a ukoliko ste ljubitelj takvih biljaka onda bi u vrtu svakako mogli posaditi kotrljan i sikavicu.
Kotrljan je poznat po neobičnim plavim cvatovima koji su karakteristični za period od srpnja do kolovoza, a sikavica ima plave cvjetne kugle koje su nalik čičku i koje se nerijetko koriste kao suho cvijeće u aranžmanima.
Začinsko bilje poput majčine dušice i timijana te sadarke također se malim listovima brani od isušivanja.
Ostrugica se štiti od suše uz pomoć svog dubokog korijenja koje seže do rezerva vode koje se nalazi u dubljim slojevima. Spada u skupinu sredozemnih biljaka i dobro podnosi mraz pa može uspjeti i na kontinentalnim područjima. Može narasti i do 60 cm, a cvate od lipnja do kolovoza. Ako ju podrežete u srpnju, potaknut ćete ju i na drugu cvatnju koja će se odviti u rujnu.
Sušu i sunce odlično će podnijeti stolisnik koji može narasti i do 80 cm u visinu. Stolisnik najčešće dolazi u žutoj boji, iako je u mnogim vrtnim centrima dostupan i u crvenoj boji.
Interesantna trajnica također je i gaura koja cvate od srpnja do rujna, a krase ju krhki ružičasti ili bijeli cvjetovi.
Suhe gredice pogodne su za ukrasne trave poput raznih vrsta kovilja, vlasulja i ukrasnog prosenjaka.
S obirom na to da na balkonu, terasi ili u vrtu ne možemo zasaditi željenu vrstu cvijeća ili začinskog bilja samo zato što nam je lijepo, jer moramo voditi računa o položaju i jačini sunca tijekom ljetnih mjeseci, izaberite neke od biljaka koje smo spomenuli. Većina njih ima sposobnost zadržavanja vlage i lako mogu izdržati jako ljetno sunce i velike vrućine. Ako gredice s ovim biljkama ukrasite sivim ili bijelim šljunkom, dobit ćete predivan kutak u svom vrtu ili na balkonu.
Njega takvih gredica neće vam oduzeti puno vremena, bit će atraktivna te neće biti potrebno često zalijevanje, a pritom ćete znati da ste zasadili vrste koje za vrijeme velikih vrućina neće usahnuti.
Foto: carlmaxwelllewin/Pixabay
Odgovori