Verbena (lat. Verbena officinalis) je vrsta biljke koja može biti jednogodišnja ili dvogodišnja cvjetnica i pripada porodici verbena (Verbenaceae). Zeljasta je biljka koja se često može vidjeti kako raste na našim područjima, a poznata je pod nazivima sporiš, željezarka ili ljutovnica.
Većina vrsta verbene su podrijetlom s prostora Azije i Amerike dok je obična verbena podrijetlom iz Europe. Uzgaja se kao ukrasna biljka, a ima jako puno blagotvornih učinaka na organizam pa se zato sve češća primjena može naći u medicini ili u kozmetičkoj industriji u obliku čajeva i losiona. Iako preferira drenirano tlo jako dobro podnosi sušu i dnevno sunca u trajanju 8 - 10 sati, a najbolje se uzgaja iz sjemena.
Kao i većina biljaka sadi se u proljeće, od sredine ožujka do sredine svibnja u posude, košare ili direktno u zemlju na određenom međusobnom razmaku od 20 cm, a isti razmak vrijedi i za redove sadnica. Vrijeme berbe je od srpnja do sredine listopada, a održava se redovnim uklanjanjem osušenih cvjetova. Sadi se u prilično suho tlo pH vrijednosti 5,8 - 7,2, a sadnjom u tešku glinu može nastati truljenje korijena uslijed prevelikog zadržavanja nepotrebne količine vode. Zalijevanje je redovno posebice ljeti kada se mogu pojaviti velika sušna razdoblja, a važno je da se tlo između dva zalijevanja u potpunosti osuši.
Biljka može narasti 20 - 200 cm ovisno o vrsti dok se može prošiti toliko da zauzima 30 - 90 cm. Najbolje uspijeva na temperaturama od oko 20°C dok one ispod -5°C ne tolerira.
Invazivna je i brzorastuća vrsta, a cvjeta od sredine ljeta. Sadnice posađene u posude mogu za samo nekoliko dana doseći punu visinu. Da bi kontrolirali njen rast i raširenost potrebno ju je redovno orezivati i tako držati na određenoj širini i visini. Listovi biljke koriste se u medicini, ovalni su i svjetlo zelene boje, pravilno raspoređeni dužinom cijele stabljike. Biljka mirisom podsjeća na limun i raste u širokom spektru boja.
Vrste verbene
Verbena je čest izbor kao jednogodišnja biljka posebice zato što raste u različitim bojama koje u kombinaciji s drugim biljkama vrtu daju neku posebnost. Od davnina je poznata i često se povezuje s iscjeljenjem i srećom. U svijetu postoji otprilike 150 vrsta od kojih su najpoznatije plava verbena, bijela, ljubičasta, kruta i sijeda verbena.
Plava verbena
Plava verbena (lat. Verbena hastata) je zeljasta trajnica podrijetlom s prostora istočne Amerike. Naziva se još američka plava verbena, močvarna verbena i željezna trava. Cvjeta ljubičasto plavom bojom od srpnja do rujna i može narasti 60 - 180 cm, promjera 30 - 75 cm. Jednostavna je za uzgoj i održavanje u dobro dreniranim tlima na punom suncu zbog čega najčešće raste na livadama, poljima i uz obale potoka. Čine ju uspravni cvjetni klasovi, a sastoje se od gusto raspoređenih cvjetova koji cvjetaju prema gore. Jako je otporna na sušu dok najbolje tolerira ilovasto tlo bez preveliko zadržavanja vode. Iako se najčešće razmnožava sjetvom sjemena također ju je moguće razmnožiti dijeljenjem ili reznicama. Moguća je sadnja biljke u kišnim vrtovima, livadama i naturaliziranim područjima.
Bijela verbena
Bijela verbena (lat. Verbena urticifolia) je vrsta koja može narasti 90 - 180 cm, a grana se tek na polovici rasta. Cvjeta od lipnja do rujna, a zastupljena je na gotovo cijelom prostoru Amerike osim zapadnih dijelova. Sastoji se od više stabljika dok je središnja svijetlo zelena obrasla dlačicama. Peteljke listova su duge oko 5 cm, a sami listovi su tamnozeleni i sjajni, bez dlačica, oblikom jajoliki i na krajevima grubo nazubljeni. Ova vrsta se razmnožava presađivanjem. Biljka je kratkog vijeka i sadi se na djelomičnom suncu u ilovastom ili glinenom tlu bez prevelikog zadržavanja vode, na livadama, poljima, močvarnim područjima ili rubovima šumama. Beru se stabljike s otvorenim cvjetovima, a prilikom stavljanja u vodu uklanjaju se listovi koji bi stajali u vodi.
Ljubičasta verbena
Ljubičasta verbena (lat. Verbena bonariensis) je vrsta koja može narasti 90 - 180 cm i širine oko 90 cm. Otporna je na niske temperature, a poznata je pod nazivima grozdasta verbena, argentinska verbena ili visoka verbena. Cvjeta u periodu od srpnja do listopada i podnosi gotovo sva tla koja su dobro drenirana, a zahtijeva sadnju na punom suncu. Raste u obliku visokih stabljika prekrivenih rijetkim lišćem.
Kruta verbena
Kruta verbena (lat. Verbena rigida) ili vitka verbena je patuljasta vrsta odlična za sadnju kao rubna biljka poput šljunčanih vrtova. Može narasti do 60 cm s promjerom od oko 40 cm, a sadi se u dobro dreniranom tlu gdje se mora izbjegavati prekomjerna zimska vlaga. Podrijetlom je s prostora Argentine i Brazila gdje se sadi iz sjemena kao jednogodišnja biljka. Poznata je još pod nazivima žilava verbena, krupna verbena i brusna verbena. Cvjeta od ljeta do kasne jeseni bogatim ljubičastim cvjetovima koji privlače bubamare, pčele i druge oprašivače.
Sijeda verbena
Sijeda verbena (lat. Verbena stricta) ima dlakavu stabljiku s uskim cvjetnim klasovima boje lavande na vrhu stabljike. Poznata je pod nazivima vunasta verbena i visoka verbena. Jednogodišnja je vrsta biljke koja cvjeta od kasnog proljeća do jeseni na suhom i pješčanom tlu otvarajući se odozdo prema gore. Može narasti 60 - 120 cm s promjerom 45 - 60 cm. Podrijetlom je iz sjeverne Amerike, a lako se uzgaja iz sjemena. U cilju sprječavanja samosijanja potrebno je ukloniti osušene cvjetne klasove.
Uzgoj verbene
Verbena je biljka koja se sadi na punom suncu, jako dobro podnosi sušne periode i gotovo sve vrste tla gdje je dobra drenaža uključujući i glineno tlo. Sadi se metodom sijanja u proljeće, a cvjeta sve do jeseni. Jednako dobro podnosi sadnju u posude i u zemlju samo je važno saditi ju na određenoj međusobnoj udaljenosti od 25 cm. Moguća je i sadnja u zatvorenom prostoru poput staklenika gdje sadnja biljke počinje 6 - 8 tjedana prije zadnjeg mraza. Prihranjuje se jednom mjesečno i to od trenutka kada počne intenzivno cvjetati. Zalijeva se više puta u tjednu osobito u ljetnom periodu, a zahtijeva se da tlo između dva zalijevanja bude u potpunosti suho.
Slaganje kultura
S obzirom na to da zahtijeva dobro drenirano tlo i osunčano mjesto u vrtu poželjna je sadnja verbene s nekim kompatibilnim biljkama koje sprječavaju isušivanje tla odnosno imaju sposobnost zadržavanja određene količine vode koja je potrebna biljci i njenom korijenskom sustavu za rast i razvoj. Pritom sprječavaju nakupljanje viška vode koje može dovesti do truljenja korijenskog sustava što uzrokuje propadanje biljke. Biljke koje se najčešće kombiniraju kada je riječ o sadnji na određenom prostoru su kadifa, kopar, korijander, češnjak, dragoljub, crnooka pupavica, agastače, sikavica, čičak i cinija.
Zalijevanje
Verbena ima visoka očekivanja kada se radi o zalijevanju. Zahtijeva dovoljne količine vode i ne dozvoljava sušenje tla što se posebice odnosi na tek posađenu biljku kada je zalijevanje intenzivnije prva dva tjedna. Iako biljka zahtijeva redovno zalijevanje s tim se ne treba pretjerivati jer može do skupljanja prevelike količine vode što dovodi do pojave žutih listova i truljenja korijena.
Za vrijeme viših temperatura savjetuje se zalijevanje ujutro kada su temperature niže s tim da se preporučuje zalijevanje u podnožju biljke kako ne bi došlo do venuća biljke uslijed zalijevanja po cvjetovima i listovima. Verbena treba vodu kada joj je 2,5 - 5 cm s površine zemlje suho, lišće postaje žuto i klonulo.
Gnojidba
Da bi imala što bujnije cvjetove, kada počne cvjetati, verbena zahtijeva redovno prihranjivanje jednom mjesečno koristeći uravnoteženo gnojivo koje će pomoći potaknuti cvjetanje. Idealna kombinacija za uspješan rast je redovno prihranjivanje i dobro drenirano tlo. Životni vijek biljke se produžuje zalijevanjem prije prihrane topivim u vodi. Savjetuje se korištenje mješavine gnojiva sa sporim otpuštanjem 3 - 1 - 2. Nakon prihranjivanja savjetuje se obilno zalijevanje kako ne bi došlo do spaljivanja korijena i same stabljike.
Razmnožavanje
Verbena ima dva oblika razmnožavanja - sjemenom ili reznicama. Sjeme se može kupiti u trgovinama ili skupiti iz biljke nakon čega se čuva do proljeća, a zatim sije na vrh vlažne zemlje. Sjeme je svjetlo smeđe boje dok se klijanje može očekivati za nekoliko tjedana. Ako se razmnožava reznicama najbolje ih je uzeti u kasno proljeće kada su već formirale korijen.
Planirana reznica mora biti duga oko 8 cm i bez cvjetova i listova koji se prethodno uklanjaju. Sadi se u prethodno pripremljenu i vlažnu posudu, a nakon 6 tjedana počinje se stvarati korijenje. Idealna temperatura za razmnožavanje u stakleniku ili na otvorenom bi trebala biti između 22 - 24°C.
Presađivanje
Prije presađivanja potrebno je izabrati odgovarajuće mjesto, a najbolje vrijeme za presađivanje je proljeće. Iskopana rupa treba biti istih dimenzija kao i posuda u kojoj se prethodno nalazila verbena, a sadi se u veće posude na udaljenosti od 25 cm od druge sadnice.
Prije presađivanja potrebno je očistiti korijenski sustav i tlo oko rupe nakon čega se sadi i zalijeva vodom, a poželjno je izmijeniti tlo u gredici organskim materijalom. Biljka posađena u posudu zalijeva se jednom tjedno i obično dozvoljava sušenje zemlje između dva zalijevanja. Kod pravilnog presađivanja može se očekivati cvjetanje već u prvoj sezoni, a redovnim uklanjanjem osušenih cvjetova produžava se sezonu cvjetanja.
Pomlađivanje
Svako uklanjanje uvelih cvjetova može se opisati kao pomlađivanje biljke jer se tako stvara mjesto za sljedeće cvjetove koji će se tek formirati, a u slučaju pomlađivanja verbene to je najbolje učiniti tako što se sadnica reže na 7,5 cm visine. Nakon smanjivanja sadnica posebice onih koje daju manje cvjetova tlo oko biljke je poželjno malčirati što će potaknuti novi rast. Ostavljanjem uvelih cvjetova na verbeni smanjit će se proizvodnja drugih cvjetova pa će tako biljka prestati stvarati nove cvjetove puno prije kraja sezone. S obzirom na to da je verbena uglavnom jednogodišnja biljka s iznimkama koje mogu biti i dvogodišnje pomlađivanje se radi jednom godišnje, a za pomlađivanje moguće je i uklanjanje cijelih cvjetnih stabljika kako bi se formirao oblik i napravilo prostora za bogatije pupove.
Tlo
Sve dok je dobar drenažni sustav verbena se može prilagoditi bilo kojoj vrsti tla. Preferira ilovasto ili prilično suho tlo koje može dulje vremena izdržati bez vode, a pH vrijednost tla može biti u rasponu od kiselog do neutralnog, odnosno 5,8 - 7,2. Ako se sadi u teškoj glini onda se savjetuje dodati sloj organskog komposta jer teška glina usporava proces dreniranja vode što može dovesti do prijevremenog truljenja korijena. Verbena se prihranjuje spomenutim gnojivom sa sporim otpuštanjem kako bi biljka mogla cvjetati od proljeća pa sve do pojave prvog mraza.
Klima
Verbena je mediteranska jednogodišnja biljka koja s dobrim njegovanjem može biti i dvogodišnja. Raste u umjerenoj mediteranskoj klimi gdje su temperature između 20 - 26°C, a može preživjeti i na temperaturama između 14 - 19°C. Ne podnosi kišne sezone jer to može uzrokovati oštećenje biljke poput potrganih cvjetova kroz određen period i, iako je invazivna biljka koja se jako brzo širi, može se oštetiti zbog prevelike izloženosti direktnom udaru vjetra. Raste na različitim nadmorskim visinama i nije samonikla divlja biljka koju se može naći kako nekontrolirano raste.
Sadnja verbene
Verbenu je potrebno saditi na mjestu gdje će joj biti osigurano cjelodnevno sunce ili minimalno 8 - 10 sati sunca. Može narasti 20 - 200 cm ovisno o vrsti u visinu i širiti po tlu 30 - 90 cm. Sadi se u dobro drenirano i bogato tlo poput ilovastog koje najbolje podnosi, a ekstremna hladnoća i niske temperature mogu uništiti biljku. Sadi se u prethodno iskopanu rupu istih dimenzija kao i posuda iz koje se presađuje, a nakon sadnje biljku je potrebno zaliti i zalijevati redovito tijekom faze cvjetanja posebice u ljetnom periodu gdje se savjetuje rano jutarnje ili kasno večernje zalijevanje.
Ako se sadi direktno u zemlju onda je potrebno tlo pomiješati s dosta organskog komposta što vrijedi i za sadnju u posudu. Verbena je jako invazivna biljka koja za vrijeme jedne sezone može zauzeti jako veliku površinu, a uz odgovarajuću njegu cvjeta od proljeća do pojave prvog mraza. Ukrasna je biljka koja ubrzo nakon sadnje počinje davati cvjetove širokog spektra boja, a može se saditi sama u vrtu ili u kombinaciji s drugim kompatibilnim biljkama što se isto odnosi i na sadnju u viseće košare ili posude na tlu.
Vrijeme sadnje
Verbena je proljetnica koja se sadi u proljeće (u ožujku) na međusobnom razmaku 25 cm. Sadi se kada je temperatura odgovarajuća na sunčanom, dobro dreniranom tlu i na mjestu gdje će imati dovoljno prostora za rast zbog svog nekontroliranog i brzog širenja. Opstat će na temperaturi oko 14°C, ali temperature ispod - 5°C ne tolerira. Iako je jednogodišnja biljka one sadnice koje se uspiju sačuvati poželjno je skratiti do razine tla kako bi bili sigurni da će preživjeti zimske temperature i hladne oscilacije. Upravo zato ju je potrebno zaštititi slojem malča korištenjem nekog organskog komposta kako bi se spriječilo uništavanje korijenskog sustava.
Sadnja sjemena
Sjeme verbene se može sijati direktno u zemlju u proljeće ili sijanjem u posudu u zatvorenom prostoru 8 - 10 tjedana prije presađivanja na otvoreno. Sije se kada temperatura bude oko 15°C u prethodno navlaženu i steriliziranu posudu s mješavinom koja će se držati u hladnjaku otprilike 2 tjedna. Moguće ih je posijati više u jednu posudu, a kasnije će se sadnice svakako prorijediti prilikom presađivanja. Posuda stavljena na čuvanje u hladnjak mora se čuvati u plastičnoj vrećici. Period klijanja sjemena je 14 - 90 dana ovisno o uvjetima u kojima je posijano. Biljka je jednostavna za rast i održavanje, a kada sadnica dosegne 7,5 cm moguće ju je presaditi. Od procesa klijanja do cvjetanja može proći 20 ili više dana.
Sadnja sadnice
Ako se sadi na otvoreno mora biti mjesto gdje će imati maksimalnu dnevnu količinu sunca i gdje će biti zaštićena od direktnog udara vjetra. Moguće ju je saditi u kombinaciji s drugim biljkama ili kao jedinu biljku. Međusobna udaljenost između sadnica je oko 25 cm dok kod vrsta s većim promjerom taj razmak treba biti 30 - 45 cm. Sadi se u ravnini s tlom, kasnije se zalijeva i nadopunjava organskim kompostom. Za bolje cvjetanje savjetuje se prihranjivanje gnojiva sa sporim otpuštanjem.
Popularno ju je saditi u kamenjarima zbog jednostavne prilagodbe na suhe uvjete i dulje periode bez vode. Također ju je moguće saditi u posudu ili viseću košaru čije će zalijevanje biti češće jer se zemlja u posudama brže isušuje i potreba za intenzivnijim zalijevanjem je veća.
Uzgoj u vrtu
Verbena se sadi na osunčano mjesto zaklonjeno od direktnog udara vjetra na utvrđenom međusobnom razmaku. Moguće ju je saditi u vrtu direktno u zemlju, u gredice ili u viseće košare što je ujedno i najčešće mjesto gdje možemo vidjeti biljku. Prije presađivanja verbenu je potrebno zaliti kako bi se korijenje natopilo i ne bi došlo do pucanja. S obzirom na to da se radi o jednogodišnjoj ili dvogodišnjoj biljci ona se presađuje isključivo u proljeće prije sezone intenzivnog cvjetanja. Prihranjuje se uravnoteženim gnojivom ili vodotopivim gnojivom jednom mjesečno tijekom vegetacijske sezone.
Uzgoj u stakleniku
Idealno vrijeme za uzgoj verbene u stakleniku je rano proljeće između veljače i travnja. Zemlju treba održavati vlažnom i držati na osunčanom mjestu koje nije direktno izloženo kako bi se potaknuo njen rast pri čemu idealna temperatura za klijanje mora biti između 18 - 25°C. Klijanje sjemena se može očekivati u periodu 14 - 90 dana, a zalijeva se lagano raspršivačem kako se ne bi ometao rast sjemena nakon čega se prekriva poklopcem ili plastičnom folijom provjetravajući posudu svakodnevno. Vrlo je važno napomenuti da zemlja ne smije biti natopljena vodom nego samo vlažna, a savjetuje se presađivanje sadnica kada se formiraju listovi, otprilike nakon 20 ili više dana.
Uzgoj u posudama
Verbena je jako zahvalna za sadnju u posude što je čini savršenom biljkom za vanjski prostor posebice kada se radi o terasama. Jednostavna za održavanje sadi se u dovoljno veliku posudu što će omogućiti i kombiniranje sadnje s drugim biljkama. Svaka posuda u koju se sadi treba imati drenažne rupe koje će omogućiti istjecanje nepotrebne količine vode jer je verbena poznata kao biljka koja može izvrsno podnijeti suhe periode. Jednako dobro raste u bilo kojoj vrsti posude neovisno radi li se o plastičnoj, keramičkoj ili posudi od terra cotte.
Sadi se u proljeće i stavlja se na osunčano mjesto, a prihranjuje se svaka dva tjedna gnojivom 3 - 1 - 2 ili bilo kojom drugom mješavinom koja će potaknuti cvjetanje.
Održavanje i njega
Verbenu nije teško održavati jer zahtijeva orezivanje u smislu uklanjanja mrtvih cvjetova kako bi se potaklo što dulje cvjetanje. Za vrijeme velikih sušnih perioda zahtijeva zalijevanje jednom dnevno, a inače je dovoljno biljku zaliti jednom tjedno. Ne podnosi direktan udar vjetra ni jake kiše koje mogu uništiti cvijet, a orezivanjem biljke nakon svakog cvjetanja njezino okruženje se održava čistim i potiče se novi rast. Kasnije za vrijeme mirovanja, biljku je potrebno orezati u razini tla nakon čega zahtijeva prihranjivanje ako se radi o biljkama posađenim u području s blagom klimom. Redovnim orezivanjem kontrolira se širenje.
Faza mirovanja
Kada biljka završi s periodom cvjetanja moguće ju je odrezati do razine zemlje nakon prvog mraza. U suptropskim područjima može živjeti cijelu godinu gdje se tijekom godine uklanjaju samo uveli cvjetovi, a u drugim zonama biljka se reže i odrezani dio se ostavlja preko biljke koja će imati fazu mirovanja u zemlji što će služiti kao dodatna zaštita tijekom hladnijih mjeseci. Ako je u pitanju sadnica posađena u posudu ona se unosi u zatvoreni prostor gdje temperatura neće biti ispod 5°C.
Održavanje nasada
Biljka se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti od 25 cm, a za vrijeme vegetacije tlo je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala potrebna vlažnost i spriječilo nekontrolirano prodiranje vode unutar korijenskog sustava. Sadnici je poželjno osigurati cjelodnevnu sunčevu svjetlost s maksimalnom dnevnom količinom sunca, a ne smeta joj djelomična sjena. Osušeni cvjetovi se mogu ručno ukloniti kako bi se potaknula proizvodnja novih, a sadnice posađene u posude presađuju se u vrt kada postignu dovoljnu veličinu.
Biljka se mora redovnije zalijevati posebice kad je tek posađena dok je za vrijeme većih temperatura zalijevanje potrebno jednom dnevno. Potrebno joj je i dobro drenirano tlo, a zalijeva se kada se zemlja između dva zalijevanja u potpunosti osuši i ne voli pretjerano vlaženje zemlje posebice ako nema mogućnost otjecanja nepotrebne količine vode poput glinenog tla.
Prorjeđivanje
Iako nije neophodno, prorjeđivanje se vrši za vrijeme cvjetanja uklanjanjem osušenih cvjetova kako bi se potaknuo novi rast biljke i produžila sezona cvatnje sve do pojave prvog mraza. Uklanjaju se slomljene, bolesne i slabe grane ili grane koje previše rastu jer će se samo tako verbeni omogućiti zdraviji izgled i brži rast. S obzirom na to da se radi o biljci koja nema pretjerano jak korijenski sustav i koji je relativno plitak uklanjanje može biti ručno ili korištenjem dezinficiranih škara. Ako je verbena zaražena nekom bolesti ili deformirana uslijed napada štetnika uklanja se iz plodoreda ili posude kako ne bi smetala ostalim biljkama pri rastu.
Berba
Verbena se bere tijekom proljetnog i ljetnog perioda, od svibnja do rujna kada dosegne visinu od 25 cm. Branjem se kontrolira njen rast, a bere se ili cijela biljka ili do visine od 6 mm. Prilikom berbe moraju se koristiti sterilizirane vrtne škare kako ne bi došlo do međusobne zaraze ako je ima. Bere se isključivo zbog svojih ljekovitih svojstava, a najpoznatiji način konzumiranja verbene je u obliku čaja.
Skladištenje
Osušene listove ubrane tijekom vegetacije stavljamo na rešetku ili ih objesimo zajedno naopako na tamno i suho mjesto što postupak čini sličnim skladištenju stolisnika. Osušeno lišće se čuva na tamnom mjestu u zatvorenim posudama, a listovi se mogu koristiti u napitcima poput čaja i koktela.
Priprema za sljedeću sezonu
Prorjeđivanjem verbene poboljšava se proizvodnja cvijeća, a prorjeđivanje se treba ograničiti na uklanjanje mrtvih grana tijekom cijele sezone cvjetanja. Ovisno o vrsti verbena se može prorjeđivati u različito vrijeme. Kada nastupi faza mirovanja, a biljka preživi sve do zime sadnica posađena u posudu unosi se u zatvoren gdje se drži tijekom zime, a kasnije dolaskom proljeća iznosi se na otvoreno. Vrste koje su manje sade se na udaljenosti od 25 cm dok veće vrste (one koje zauzimaju do 90 cm promjera) moraju biti međusobno udaljene 30 - 45 cm.
Bolesti
Iako je verbena biljka koja se zahtijeva relativno suhe uvjete za rast ipak je meta raznih bolesti s kojima se mora boriti kako bi nesmetano cvjetala što dulje i kako ne bi zarazila druge biljke u plodoredu bilo da se radi o istoj vrsti ili nekoj drugoj jednogodišnjoj biljci. Najčešće obolijeva od pepelnice, sive plijesni i pjegavosti.
Pepelnica
Pepelnicu uzrokuje gljivica Erysiphe cichoracearum koja je pojavljuje po unutarnjoj i vanjskoj strani lišća podsjećajući na brašno, a pojavljuje se isključivo tijekom vrućeg i vlažnog vremena. Posljedica su žuti i smežurani listovi, a jednostavno se širi vjetrom i širi se na temperaturama između 15 - 27°C. Bolest se može spriječiti sadnjom biljaka na odgovarajućoj udaljenosti kako bi se osigurala nesmetana cirkulacije zraka između sadnica.
Prirodne metode rješavanja pepelnice s verbene je uklanjanjem zaraženog lišća, prskanjem mješavinom sode bikarbone i vode ili mješavinom otopine za suđe i vode. Postoji mogućnost rješavanja primjenom mlijeka i vode u omjeru 1 : 3. Osim klasičnih fungicida poput hortikulturnog ulja, sumpora i kalijeva karbonata postoje i biofungicidi.
Siva plijesan
Siva plijesan je bolest uzrokovana pojavom gljivice Botrytis cinerea koja najčešće boravi u prostorima visoke vlažnosti, a napada cijelu verbenu od korijena do cvijeta dok se na listovima pojavljuju smeđe mrlje. Osim visoke vlažnosti gljivici u napredovanju pomažu niska temperatura, gustoća biljaka i pretjerano prihranjivanje, a zahvaćene dijelove biljke treba ukloniti i spaliti. Da bi se spriječila pojava bakterije potrebno je ukloniti mrtvo cvijeće tijekom ljetnih kišnih dana. Kao preventivnu mjeru koriste se fungicidi.
Pjegavost lišća
Pjegavost lišća (lat. Septoria cannabis) je bolest koju uzrokuju bakterije, a očituje se pojavom žutih mrlja na donjoj strani listova i u unutrašnjosti krošnje. U početku su mrlje male i smeđe ili sive boje u prosjeku veličine 5 - 7,5 mm, a kako se povećavaju postaju sve nepravilnije.
Rezultat pjegavosti je opadanje lišća, a u ekstremnim uvjetima može otpasti 50 - 90% lišća. Pojava pjegavosti je uzrokovana povećanom vlagom odnosno kako verbena raste i grane postaju gušće povećava se vlažnost. Tijekom kišovitog vremena bolest se može jako brzo proširiti, a bolest možemo spriječiti uklanjanjem starog lišća s biljke i zalijevanjem točno oko baze biljke bez nepotrebnog zalijevanja iznad glave. Na tržištu su dostupni brojni fungicidi čijom primjenom se uspješno liječi pjegavost.
Štetnici
Insekti poput lisnih ušiju, vrtne buhače i žute vunice uzrokuju estetsku štetu koja kasnije može dovesti i do smrtonosnog ishoda. Od svih štetnika koji napadaju verbenu najviše se ističe lisna uš koja je ujedno i najčešći uzročnik propadanja.
Lisne uši
Lisne uši (lat. Aphidoidea) su štetnici koji se skupljaju na donjoj strani lišća verbene ili na granama između listova obično kolonizirani, jedu lišće i pritom ispuštaju ljepljivu tvar tzv. mednu rosu što uzrokuje promjenu boje listova i na kraju uvenuće. Suha i topla klima jako pogoduju širenju ovog nametnika, a izbjegavanjem grupnog sađenja sadnica i omogućujući odgovarajuću cirkulaciju zraka možemo spriječiti pojavu lisnih ušiju kao i ispiranjem verbene. Za prirodnu borbu protiv lisnih ušiju najčešće se koristi repičino ulje dok se za veću najezdu koristi insekticidni sapun ili sredstvo kao što je Promanal.
Vrtna buhača
Vrtna buhača (lat. Halticus bractatus) je štetnik sličan lisnoj uši koji siše sok iz stabljike i listova što za posljedicu ima pojavu bijelih mrlja. Odrasli štetnici obično preživljavaju zimu, a jako zaražene biljke mogu uginuti. Dolaskom proljeća potrebno je ukloniti sav korov kao i nepotrebno smeće kako bi se smanjila mogućnost pojave ovog nametnika. Pesticidima poput malationa i imidakloprida kojim prskamo biljku možemo se uspješno riješiti vrtne buhače.
Žuta vunica
Žuta vunica (lat. Diacrisia virginica) je bijela i dlakava gusjenica velika oko 5 cm koja se obično u kasno ljeto hrani listovima biljke. Na donjoj strani listova pravi čahuru iz koje između lipnja i srpnja izlaze moljci. Jedu lišće stvarajući prilično velike rupe, a šteta uslijed napada ovog štetnika je estetska i obično se uklanja ručno odnosno čišćenjem svake sadnice posebno.
Upotreba verbene
Verbena ima široku primjenu, a prvenstveno se koristi u izradi lijekova i kao aroma u alkoholnim pićima. Biljka nije otrovna i sigurna je za korištenje, a njenu upotrebu je odobrila i agencija za sigurnost hrane. U kozmetičkoj industriji najčešće se koristi za liječenje pojave smeđih mrlja na licu.
Kulinarstvo
Najčešća vrsta verbene koja se primjenjuje u kulinarstvu je limunska verbena posebice za pripremu čajeva, hladnih napitaka poput sokova ili koktela. Također se može naći kao dodatak jelima od piletine, ribe, juhama, sladoledima ali i u salatama. Koristi se u primjeni slatkih deserta u kombinaciji s džemovima i nekim citrusima poput limuna i naranče.
Kozmetika
Verbena se također aktivno koristi u kozmetičkoj industriji posebice limunska verbena koja je jako dobra za kožu. Ima antioksidativno djelovanje koje pomaže u smanjenju crvenila, natečenosti i smanjenju upalnih procesa akni. Prilikom nanošenja na kožu kod nekih ljudi može izazvati dermatitis odnosno pojavu crvenila i svrbež. Ulje verbene često se koristi u preparatima za njegu kose gdje pomaže u jačanju i rastu.
Medicina
Koristi se kod bolesti desni odnosno gingivitisa i srčanih oboljenja, a u tradicionalnoj medicini se koristi za liječenje infekcija i bolova u trbuhu kao i za bolju proizvodnju mlijeka u dojilja. Svoj pozitivni učinak pokazala je i u korištenju protiv prehlada, proširenih vena i nesanice. Nisu sve verbene pogodne za korištenje u medicini. Osim obične verbene i limunske verbene još se koriste plava i bijela verbena.
Zanimljivosti
Limunska verbena se koristila kao miris u viktorijanskom dobu u Engleskoj, a donijeli su ju španjolski istraživači su je donijeli iz južne Amerike u Europu. Zbog svog mirisa koristila se kao osvježivač zraka u prostorijama, a osušeni listovi su se koristili u kupkama, sapunima i uljima.
Verbena je jak kulturni simbol gdje se često smatrala biljkom ljubavi i biljkom križa, a bila je poznata i u mnogim drevnim kulturama uključujući i Egipat. Drevni stanovnici današnje Irske pripisivali su joj brojne magične moći dok su je Grci i Rimljani smatrali svetom biljkom.
Foto: Hans / Pixabay
Odgovori