Plodored u vrtu je organizirana izmjena kultura na istom tlu. Povrtne kulture obično se smjenjuju kroz vrijeme od tri do sedam godina. Uzgoj istog usjeva na istom tlu više godina za redom (monokultura) vodi do narušavanja strukture tla i plodnosti zemlje. Neke biljke troše više hranjiva od drugih biljaka, pa uzgajanje iste kulture na istom mjestu iscrpljuje zalihe tog hranjiva. Tijekom rasta, biljke luče aktivne tvari fitoncide, koji također dovode do umora tla. Usjev se s vremenom smanjuje, a kvaliteta uzgojene biljke opada.
Osim toga, nametnici, bolesti i korovi takvim uzgojem povrtnih kultura dobivaju stalno prebivalište, bolje uvjete za razvoj i širenje, te veće mogućnosti za narušavanje uroda. Na gredici na kojoj se kombiniraju kulture, vrtne štetočine će se sporije razviti jer će teže pronaći biljku kojom se hrane.
Planiranje plodoreda u vrtu
Planiranjem vrta i rotacijom usjeva u vrtu održava se:
- plodnost tla i njegova struktura
- suzbijaju se štetnici
- umanjuje se mogućnost obolijevanja biljaka
- sprječava se erozija
- smanjuje se zakorovljenost tla
- bioraznolikost u vrtu
Kulture s dubokim korijenjem uzgajaju se nakon kultura s plitkim korijenjem. Rotiraju se kulture koje proizvode veliku i malu biomasu korijenja.Tako se održava dobra struktura tla, prozračnost i ocjeditost.
Plitko korijenje (korijenje šire horizontalno i crpe hranjive tvari iz površinskog sloja zemlje) imaju biljke kao što su:
Duboko korijenje (hranu troše iz dubljih slojeva zemlje) imaju:
Grašak, grah, leća i bob tlo obogaćuju dušikom i pripremaju ga za sljedeće kulture. Izgrađivačima se nazivaju biljke s velikom biomasom korijenja, koje na sebe vežu dušik iz zraka i ostavljaju ga u tlu - grah i grašak te mahunarke.
Kukuruz i krumpir su čistači tla. Rotiraju se kulture koje vežu dušik s onima koje ne vežu dušik ili im trebaju veće količine dušika.
Zakorovljenost se smanjuje izmjenom lisnatih i korjenastih biljaka te žitarica, ali i smjenjivanjem proljetnih (jarih) i jesenskih (ozimih) povrtnih kultura. Osjetljive biljke uzgajaju se nakon kultura koje sprečavaju razvoj korova.
Tlo na kojem sadite/sijete biljke trebalo bi biti pod zelenim pokrivačem kad god je to moguće - obavljaju se sjetve i zelena gnojidba. Time se sprječava zakorovljenost i ispiranje humusa.
Tlo se obavezno malčira i tretira kompostom, organskim gnojivom (na primjer gnojivo od koprive ili gnojivo od kore banane), glistincem i sličnim.
Povrtne kulture obično se svrstavaju u tri skupine (prema količini hranjivih tvari koje zahtijevaju):
- zahtjevne: kelj, rajčica, poriluk, cvjetača, brokula, krastavci, krumpir, bundeve, tikvica, celer, rotkvica
- srednje zahtjevne: mrkva, luk, češnjak, cikla, špinat, lubenica, paprika, koraba, salata, dinja, slatki kukuruz
- slabo zahtjevne biljne kulture: grah, grašak, matovilac, većina začinskih biljaka koje možete pronaći na popisu začinskog bilja ovdje.
Prije sadnje ili sijanja zahtjevnog povrća, gredice se preporučuje pognojiti stajskim gnojivom ili kompostom. Srednje zahtjevno povrće preferira kompost, a slabo zahtjevnom je potrebno veoma malo gnojiva.
Primjer plodoreda u vrtu
Prema navedenim skupinama možete isplanirati trogodišnji plodored. Vrt se podijeli u tri dijela, a kulture se sade po zahtjevnosti, odnosno koliko koja crpi hranjiva iz tla. Primjerice, nakon slabo zahtjevnih kultura sadite zahtjevne kulture, a nakon zahtjevnih srednje zahtjevne kulture. Rotacijom biljaka dobivate trogodišnji ciklus uzgoja.
Kako bi se korovu, bolestima i vrtnim štetočinama onemogućilo narušavanje uroda u vrtu, biljke iz iste porodice (obitelji), na istome se mjestu ne bi smjele ponovno saditi barem tri godine (do pet godina), koliko je dovoljno tlu da se pročisti od neželjenih stanovnika.
Različite biljne vrste unutar jedne porodice napadaju iste bolesti i štetočine, zbog čega je važno znati koja kultura pripada kojoj porodici biljaka, kako bi ih iz godine u godinu mogli pravilno rotirati.
Preporuka je da se zajedno sade ili siju biljke koje se međusobno podnose, a na svako prazno mjesto na gredicama odmah se zasadi ili zasije druga odgovarajuća kultura. Salata i rana mrkva mogu se saditi kao međukultura na svakoj gredici.
Podjela povrtnih kultura po porodicama
- Porodica glavočika (Asteraceae): salata, endivija, radič, suncokret, maslačak, artičoka
- Porodica mahunarki ili lepirnjača (Fabaceae): grah, grašak, mahune, bob, soja, leća, slanutak, bamija, rogač, kikiriki
- Porodica krstašica ili kupusnjača (Brasicaceae): cvjetača, kelj, brokula, rotkvica, bijela repa, kupus, kineski kupus, hren, kelj pupčar, lisnati kelj, korabica, podzemna koraba, gorušica
- Porodica lobodnjača (Chenopodiaceae): špinat, blitva, cikla, šećerna repa, loboda, lubenica
- Porodica lukova (Alliaceae): luk, češnjak, vlasac, luk kozjak, poriluk
- Porodica pomoćnica (Solanaceae): krumpir, rajčica, paprika, patlidžan, feferon
- Porodica štitarki (Apiaceae): mrkva, peršin, celer, komorač, kopar, pastrnjak, anđelika
- Porodica tikvenjači (Cucurbitaceae): tikve, krastavci, dinje, buče, bundeve, lubenice
Dobro je zapisivati kada i gdje ste posadili ili posijali pojedinu kulturu i kada je biljka narasla te slične podatke kako bi došli do najpovoljnijeg rasporeda biljnih kultura za vaš vrt. Osim što ćete isplanirati koje biljke želite u svom vrtu, kod organizacije gredica važno je uzeti u obzir i stranu svijeta na kojoj se plodored nalazi, koliko je vjetrovito područje te način na koji ćete navodnjavati.
U literaturi postoje brojne podjele i tablice kombinacija povrtnih kultura koje se dobro slažu, a koje se međusobno ne podnose. Osim što biljke međusobno utječu jedna na drugu, na njih utjecaj imaju i drugi faktori, poput kvalitete tla, količine minerala i hranjivih tvari te gline i humusa u tlu, zastupljenost živih organizama (mravi, gliste, insekti, voluharice), pa je najbolje da sami eksperimentirate. Isprobavanjem različitih kombinacija, otkrit ćete koja najviše odgovara vašoj povrtnoj oazi.
Dobri i loši susjedi u vrtu
Jedno od vidljivih pravila je da se biljke iz iste porodice uglavnom ne smiju kombinirati.
Mrkvu možete saditi s biljkama kao što su:
Izbjegavajte sadnju mrkve sa sljedećim kulturama:
Mrkva i luk dobra su kombinacija jer mrkva mirisom odbija lukovu muhu, a luk mrkvinu muhu. I mrkva i luk preferiraju humusno tlo i veće količine kalija, pa se gredicu na kojoj se sade preporučuje pognojiti drvenim pepelom.
Luk možete kombinirati kulturama kao što su:
- blitva
- brokula
- cikla
- cvjetača
- jabuka
- jagoda
- kamilica
- kelj
- krastavac
- krumpir
- kupus
- marelica
- paprika
- patlidžan
- poriluk
- radič
- rajčica
- repa
Luk nemojte saditi s biljkama:
- grah
- grašak
- peršin
- šparoga
Češnjak ima bakteriostatično i fungicidno djelovanje te tjera miševe. Preporučuje se posaditi ga po cijelom vrtu, no ipak, ne pokraj sljedećih biljaka:
- grah
- grašak
- jagoda
- kupus
- peršin
Rajčicu sadite uz sljedeće sorte:
Rajčica neće dobro rađati uz sorte kao što su:
- brokula
- cvjetača
- grašak
- jagoda
- kelj
- kelj papučar
- krastavac
- krumpir
- kukuruz
- paprika
- patlidžan
- repa
- ružmarin
Na istoj je gredici dobro posaditi rajčice i kupusnjače jer kupusovog bijelca, koji nagriza lišće kupusnjača, odbija intenzivan miris lišća rajčice. Kupusov bijelac ne voli ni metvicu i timijan.
Tikvice će dobro rasti uz sorte:
- cikla
- bundeva
- grah
- luk
- paprena metvica
- peršin
- salata
- špinat
Tikvicama ne odgovaraju:
- paprika
- kukuruz
Špinatu odgovaraju susjedi kao što su:
- brokula
- celer
- cvjetača
- grah
- grašak
- jagoda
- kelj
- kupus
- patlidžan
- rotkvica
- tikvica
Špinatu neće odgovarati:
- češnjak
- luk
Pojedine kulture poboljšavaju okus i aromu drugih pa uz rajčice sadite peršin, kopar uzgajate uz krastavce, korijandar uz krumpir, a vrisak (čubar) kombinirajte s mahunama.
Lisnatoj salati odgovaraju:
- cikla
- češnjak
- grah
- jagode
- kopar
- krastavac
- kupusnjače
- luk
- mrkva
- repa
- rotkvice
- špinat
Lisnatoj salati ne odgovaraju:
- rajčice
- šparoge
Salata štiti rotkvicu od buhača.
Salata glavatica može se kombinirati sa sortama kao što su:
- grah
- kopar
- grašak
- jagode
- krastavac
- poriluk
- mrkva
- cikla
- šparoga
- rajčica
- radič
- luk
Uz salatu izbjegavati:
- peršin
- celer
Krastavcu odgovaraju:
- brokula
- celer
- cikla
- cvjetača
- češnjak
- grah
- grašak
- kukuruz
- kupus
- luk
- mrkva
- neven
- paprika
- poriluk
- repa
- rotkvica
- salata glavatica
- suncokret
Krastavcu ne odgovaraju:
- kadulja
- krumpir
- rajčica
Krumpir sadite uz:
- bob
- češnjak
- gavez
- niski grah
- hren
- kamilica
- kelj
- kelj papučar
- kukuruz
- kupusnjače
- luk
- mrkva
- neven
- patlidžan
- poriluk
- salata
- vlasac
Izbjegavajte sadnju krumpira uz sljedeće sorte:
- breskva
- bundeva
- cikla
- grašak
- jabuka
- komorač
- krastavac
- malina
- marelica
- orah
- pastrnjak
- rajčica
- repa
- rotkvica
- ružmarin
- suncokret
- šparoge
- tikva
- trešnja
Posijete li kamilicu oko krumpira, štitit će ga od napada krumpirove zlatice.
Hren posijan oko krumpira stimulira njegov rast, kao i grah oko celera i krastavaca te kamilica oko luka. Iz istog se razloga preporučuje zasijati koprivu uz rubove drugih biljaka. Ako imate problem za zakorovljenim tlom - posadite krumpir. Krumpir će pripremiti tlo za velik izbor povrtnica koje slijede.
Pojedine biljke međusobno si pomažu ispuštanjem korijenskih izlučevina, a neke od njih su: mrkva i grašak, luk i blitva, mrkva i luk, kupusnjače i krastavci, celer i luk, paprena metvica i kopriva. Neke od kombinacija koje se preporučuje izbjegavati su: jagoda i kupus, grah i luk, cikla i poriluk te krumpir, luk i kupus, ruža i komorač.
Kadulja, timijan i miloduh štite povrtne kulture od različitih vrsta gusjenica, pelin i metvica odbijaju insekte, a dragoljub će čuvati jabuke od napada lisnih i krvavih uši. Ricinus, primjerice, odbija komarce, dok svježe grančice bazge pomažu kod glodavaca.
Puževe tjeraju timijan i boražina, vrtne uši ne vole blizinu kadifica, nevena, dragoljuba, timijana i lavande. Luk vlasac sprječava pojavu pepelnice.
Gnojidba u proljeće
Ako povrtne kulture sadite miješano na gredicama, preporučuje se gnojiti u proljeće, isključivo one biljke koje zahtijevaju prihranu. Zahtjevne povrtne kulture možete gnojiti prilikom sadnje (šaka komposta ili organskog gnojiva) ili u jesen pognojite gredicu.
Kod planiranja ekološkog vrta, za gnojenje se najčešće koristi stajnjak. Preferira ga većina povrća, osobito krumpir, dok ga mrkva i luk ne podnose (dolazi do promjena na korijenju biljaka).
Dušik zahtijevaju: salata, špinat, brokula, kelj, kelj papučar, kupus, cvjetača, koraba, a veće količine fosfora potrebne su krastavcima, bundevama, rajčicama, paprikama, patlidžanima i dinjama. Kalij preferiraju luk, češnjak, mrkva, poriluk, repa i rotkvice.
Biljke za zelenu gnojidbu
- djetelina, grašak, bob, grah, leća koje obogaćuju tlo dušikom
- rotkvica, gorušica, kupusna repa, čiji sustav korijenja je jak pa tako rahle tlo
- špinat čije korijenje pogodno djeluje na rast ostalih biljaka te se može posijati po čitavom vrtu, na svaku gredicu koja je prazna
Špinat za hranu u vrtu možete rezati bilo kad, njime prekrijte tlo između biljaka, dok se korijenje ostavlja u zemlji. Osim špinata, tlo se može prekriti pokošenom travom, koprivama, ljekovitim biljem i travama, lišćem, gavezom. Prekrivanje tla raznim otpadcima (malčiranje) tankim slojem do jednog centimetra štiti biljke od vanjskih utjecaja i hrani tlo.
Kopriva se koristi kao dušično gnojivo ili kao insekticid. Pomaže kod suzbijanja lisnih uši te povrće i cvijeće čini otpornijim. Gavez obogaćuje tlo fosforom, kalijem, kalcijem, željezom, B vitaminima i magnezijem. Kombinacija gnojiva od koprive i gnojiva od gaveza posebno je učinkovita.
Autor: T.B., Foto: PierreGilbert/Pixabay
Odgovori