Početak uzgoja mikropovrća počeo je 1980. godine u San Franciscu, a tada takve biljke nisu imale popularnost kao što je imaju danas. Ovo malo i snažno bilje dobilo je na većem značaju 1998. godine kada je i dobilo ime micro green. U to vrijeme postojalo je samo nekoliko vrsta. Prvi su bili varijeteti brokule, zelja, rotkvice, bosiljka… Danas možemo reći da ih ima oko sto vrsti.
Mikropovrće nastaje nakon što sjeme počne rasti. Takvo se sjeme smatra u početku klicom. No, iako se ponekad mikropovrće i klice poistovjećuju, dva su različita pojma. Naime, klica koja započne rasti smatra se mikropovrćem. Postoji mnogo razlika između klica i mikro biljaka. Primjerice, klice rastu u vodi dok se mikrozelenje uzgaja u zemlji. Također, prilikom konzumacije klica postoji veća opasnost od bakterija nego kod konzumacija mikropovrća. Najjednostavnije rečeno mikrozelenje su zapravo sadnice biljki ili povrća.
Uzgoj mikropovrća iznimno se povećavao u posljednjih nekoliko godina. Zbog svojih boja i zanimljivog izgleda mikropovrće se koristi kao dekoracija mnogim jelima. Osim estetske uloge, ima ulogu i u poboljšanju čovjekova zdravlja jer je bogato vitaminima, antioksidantima, mineralima i enzimima. Ova super hrana može biti kiselkastog, pikantnog, gorkog, ali i slatkastog okusa, a sve ovisi o vrsti biljke.
Najčešće biljke za uzgoj mikropovrća
Mikro biljke možemo podijeliti na zimske i ljetne sorte. Kao i kod običnih biljki tako i kod mikro, postoje biljke koje su zahtjevnije i teže se uzgajaju. Primjerice, kres pripada u skupinu zahtjevnijih. Kres je vrsta salate, a klijat će jedan do dva dana. Za njezin rast potrebno je omogućiti temperaturu od 18 stupnjeva. Mrkva je također jedna od zahtjevnijih mikro biljki. Njezino klijanje traje sedam dana, a odgovara joj temperatura od 24 stupnjeva. Bez obzira na težinu uzgoja, mrkva se smatra veoma ukusnim mikro povrćem.
Ako želite nešto jednostavniji uzgoj, onda izaberite mikro repu. Ona ne pati za direktnom sunčevom svjetlosti i odlično uspijeva tamo gdje je polusjena.
Pšenična trava pripada među snažnije mikrozelenje. Ima pozitivan utjecaj na čovjekovo zdravlje, djeluje antibakterijski, koristi se za detoksikaciju organizma, dobro djeluje na kožu, pomlađuje… Vjerovali ili ne, mnogi sportaši je koriste kao energetski napitak jer uravnotežuje šećer u krvi, a ne sadrži niti gluten.
Krumpir se ne uzgaja kao mikropovrće, a zbog alkaloida koje sadrže kao micro greens ne uzgajaju se niti paprika, patlidžan i rajčica (porodica solanaaceae).
Za uzgoj mikrozelenja vam ne treba veliko vrtlarsko iskustvo, poseban alat ili oprema, dovoljno je imati kvalitetno sjeme, vodu, tlo i malo volje.
Sjetva mikropovrća
Zbog svog kratkog vegetativnog procesa mikropovrće nema dovoljno vremena za razgraditi teške metale, kemijska mineralna gnojiva, pesticide i slično. S obzirom na takvu situaciju, kod uzgoja ćete morati usmjeriti veliku pozornost na izbor kvalitetnog sjemena. Pronaći dobro sjeme bit će možda najteži korak u cijelom postupku. Najbolje bi bilo koristiti sjeme iz organskog uzgoja koje možete pronaći u trgovinama zdrave prehrane. Tamo ćete pronaći puno veća pakiranja od onih koji se nude u vrtnom centru. Oprezno s izborom, jer sjemenke koje su namijenjene za uzgoj klica, nisu namijenjene i za uzgoj mikropovrća. Osim sjemena bitan je i kvalitetni supstrat te filtrirana voda.
Sjetva mikropovrća obavlja se gusto, no ipak treba pripaziti da ne bude i previše gusta. Kada birate supstrate birajte one iznimne kvalitete. Najbolje je koristiti supstrat namijenjen za presadnice koje se uzgajaju na organski način. Sloj supstrata se stavlja od 4 do 6 cm-a, sve ovisi o tome koliko je veliko sjeme. Za sadnju mikropovrća možete iskoristi posudu dubine od 8 cm-a s rupicama za drenažu. Istu posudicu napunit ćemo supstratom.
Sjetva chia sjemenaka se primjerice odvija tako da na površinu zemlje posipajte chia sjemenke, a zatim ih prekrijte s još zemlje. Posudicu u koju ste posijali sjeme prekrijte tankom folijom. S folijom ćemo zadržati vlagu u sjemenu, ali i potaknuti bolji rast. Foliju uklonite nakon što biljka krene nicati.
Održavanje mikropovrća
Formula za uspjeh mikro biljaka vrlo je jednostavna. Kao i druge biljke, mikrozelenje zahtjeva odgovarajuće uvjete. Najbolje mjesto za uzgoj je prostorija u kući gdje se najlakše može kontrolirati svjetlost, temperatura i ostali potrebni uvjeti. Mikrozelenje se najčešće uzgaja na južnoj strani.
Za dobar uzgoj idealno je 12 sati dnevne svjetlosti. Ako mikro biljke rastu tijekom razdoblja kraćih dana onda im je potrebno omogućiti dodatno svijetlo. Zbog nedostatka svjetlosti, mikro biljke se znaju izdužiti. Također, postoji veća vjerojatnost da će takve biljke biti podložnije bolestima.
Posijane sjemenke nećemo zalijevati, već ćemo ih prskati. Zalijevanjem bi moglo doći do ispiranja tankog sloja supstrata kojim su sjemenke prekrivene. Postoji mogućnost i da se s nalijevanjem vode sjeme pogura u stranu, što također nije poželjno. Nakon što mikro biljke niknu, slobodno ih zalijevajte filtriranom vodom nekoliko puta na dan, ali pazite da ne pretjerate jer može doći do pojave plijesni.
Berba mikropovrća
Nakon tri tjedna mikrozelenje će biti spremno za branje. Kada dosegne veličinu od 5 cm-a možemo ga brati. U fazi spremnoj za branje mikro biljke crpe energiju za rast iz klice. Takve biljčice imaju mnogo više vitamina, ali i intenzivniji okus od odraslih biljki. Mikro bilje od dana branja može trajati od tri pa sve do sedam dana.
Upotreba mikropovrća
U mikropovrću možemo pronaći brojne vitamine, beta karoten, kalcij, kalij, magnezij, fosfor, cink, željezo, glukozu, fruktozu, mangan i mnoge druge zdrave tvari. Također, mikro biljke imaju malu kalorijsku vrijednost, a bogate su i enzimima koji su odlični za osobe koje imaju problema s probavom.
Zbog svega navedenog u kulinarstvu se mikro biljke ne koriste samo zbog dekoracije, već i zbog svojih vrijednosti, ali i okusa koje daju. Može se uklopiti u brojna jela, a najčešće se koristi u juhama, salatama, jajima, mesu, ribi, smoothiejima i shakeovima. Gdje god ga upotrijebili, nikada ga nemojte termički obrađivati.
Mikrozelenje nije oduvijek bilo tako lako dostupno kao danas, nekada se koristilo samo kao specijalitet u luksuznim restoranima.
Autor: A.A., Foto: AkhilKokani / Pixabay
Odgovori