Među ljubiteljima kraljice cvijeća, drugi naziv za ružu, često se javlja jedna velika dilema: treba li saditi ruže u jesen ili u proljeće. U svakom slučaju, bliži nam se hladniji dio godine, jesen i zima, period kada nema vegetacije. A ono što je najvažnije je da se ruže sade ili presađuju tijekom mirovanja vegetacije, odnosno od sredine listopada, pa sve do sredine travnja.
Iako ovakav odgovor navodi na zaključak da je sadnja ruža veoma jednostavna, što nije daleko od istine, ipak postoje neki određeni trenuci zbog kojih prednost dajemo jesenskoj sadnji ruža. U tekstu koji slijedi sve je detaljno opisano.
Jesenska sadnja ruža
Jesenska sadnja mora biti što ranija, kako bi se nakon zasađivanja, prije nego što počne zima, osiguralo ponovno ukorijenjivanje sadnica, što je preduvjet za uspješan razvoj biljke u narednoj godini. Drugim riječima, jesenska sadnja ruža obavlja se od druge polovice listopada do kraja studenog.
U trenutku sadnje, sadnice bi trebale završiti sa vegetacijom i odbaciti lišće, a izdanci bi trebali biti sazreli i odrvenjeli. Kao krajnji termin za sadnju, uzevši u obzir vremenske prilike i zahlađenja, uzima se period od 20-ak dana prije nego što počnu mrazevi.
U jesen su uvjeti za obradu i pripremu zemljišta bolji nego u proljeće, što daje prednost jesenskoj sadnji. Zemlja je, u pravilu, više suha, lakše se obrađuje, a nakon sadnje ravnomjerno se sliježe oko žila, dok jesenske kiše omogućuju potrebnu vlagu.
Jesenskom sadnjom ruža izbjeći ćete nepotrebne radove i troškove oko zimske zaštite sadnica, kao i eventualne gubitke prouzrokovane lošim prezimljivanjem i štetom od glodavaca.
Proljetna sadnja ruža
U proljeće ruže treba saditi na vlažnim i glinenim tlima, jer se tla takve strukture brže cijede i suše te je opasnost od truleži i odumiranja korjenovog sustava zbog napada gljiva i insekata znatno manja.
Prilikom proljetne sadnje, u područjima gdje se pojavljuju pozni mrazevi ili pušu hladni, ledeni vjetrovi, štete na mladim, tek krenulim izdancima su manje, jer u proljeće zasađene sadnice imaju kasniju vegetaciju od sadnica zasađenih u jesen.
Osim toga, zbog kasnijeg kretanja vegetacije pri proljetnoj sadnji ruža u brdovitim i planinskim krajevima, gdje su zime duge i oštre, šteta od golomrazica i smrzavanja, će biti izbjegnuta.
Savjeti
Osim pravilno odabranog termina sadnje, primanje i daljnje napredovanje sadnica u značajnoj mjeri zavisit će od vremenskih uvjeta. Ako jesen i rana zima budu toplije i suhe, postotak uspjelih zasada bit će veći, a ako je vrijeme hladno i kišovito, prijem će biti slabiji.
Za proljetnu sadnju važi suprotno. Kod suhog i toplog proljeća postotak sadinca koje su se primile bit će manji, prije svega zbog prekomjernog isušivanja tla i poremećene ravnoteže između korijena i nadzemnog dijela ruže. To je i glavni razlog zašto ruže u proljeće treba posaditi što ranije. Svako kašnjenje ostavit će manje ili veće negativne posljedice na primanje i kasniji razvoj biljke.
Kretanje vegetacije prije sadnje je nešto o čemu treba strogo voditi računa. Ako počne vegetacija, to će se vrlo negativno odraziti na postupak sadnje, jer reducirani korijen neće moći nadzemnim dijelovima biljke omogućiti potrebne količine vode i hranljivih tvari.
Bez obzira na to je li riječ o jesenskoj ili proljetnoj sadnji, nakon što posadite sadnicu ruže, obavezno je obilno zalijevajte. Također, sve ostale agrotehničke mjere moraju se primijeniti kompletno i maksimalno u svim fazama postupka sadnje i kasnije njege mlade sadnice. Dakle, ako želite da vam se ruže prime i od početka dobro napreduju, morate obaviti sve vrtlarske radove, od kopanja, orezivanja sadnica, sadnje, zalijevanja, zagrtanja, okopavanja i sličnih poslova. Važan preduvjet za uspješnu sadnju ruža je i kvaliteta sadnica.
Foto: karsten_madsen/Pixabay
Odgovori