Ruže se ubrajaju u najstarije cvijeće i do danas se broji 150 vrsta i nekoliko tisuća sorti ruža. Ruže možemo pronaći u gotovo svim bojama, a prepoznatljive su i po karakterističnim trnovitim stabljikama. Sadnja ruža se vrši najkasnije do jeseni jer agronomi ne preporučuju sadnju zimi, već savjetuju čekanje do proljeća. Što se tiče gnojenja, ono se vrši dva puta godišnje, s tim da treba imati na umu da se nakon kolovoza biljka ne gnoji i rjeđe se zalijeva kako bi dozrela do zime i kako bi preživjela mraz.
Ruže inače vole dobro osunčan položaj, jer ako su konstantnoj sjeni može doći do pojave bolesti i štetnika. Tlo u koje se sade trebalo bi biti dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Tijekom zime ti savršeni uvjeti za ružu prestaju postojati, to jest kraći su dani i ima manje sunca te je vrlo hladno, što može uzrokovati smrzavanje tla i dovesti do manjka hranjivih tvari koje su potrebne biljci. Zato je važno znati kako pravilno pripremiti ruže za zimu, kako bi preživjele to nepovoljno i hladno razdoblje i ušle u proljeće kao zdrave i snažne biljke.
Dobra priprema i adekvatna njega zaštitit će ružu od raznih oštećenja kao što su propast samog cvijeta, smrzavanje izdanka i uvenuće grma. U nastavku saznajte kako pripremiti ruže za zimu.
Dovedite ih u stanje mirovanja
Priprema ruža za zimu treba se obaviti u razdoblju od listopada do studenog, ovisno o vremenskim prilikama. Iako se preporučuje već krajem kolovoza početi razmišljati o tome, jer tada treba zaustaviti zalijevanje i orezivanje ruže. Krajem ljeta se također prestaju brati cvjetovi i pušta se da ruža stvori plod šipak koji će biti znak prestanka vegetativnog rasta, što znači da ružu tada treba pripremiti za zimu.
Drugim riječima, biljku treba dovesti u stanje mirovanja kako bi se izbjeglo poticanje novog rasta koji bi neminovno patio zbog zimskih neprilika. Ako i postoje pupoljci, veliki broj njih će preživjeti ako okopate ružu, to jest zemlju oko grma treba iskopati i nagrnuti sloj te iskopane zemlje na grm koji se u proljeće, nakon otapanja snijega, lagano odgrne.
Za dovođenje u stanje mirovanja, važno je prestati i s prehranom otprilike mjesec dana prije pojave prvih mrazeva, a to se ponajprije odnosi na gnojidbu dušikom. U tom će slučaju biljka lakše podnijeti hladnoću.
Na vrijeme obavite orezivanje
Grm ruže može posjedovati i odrvenjele, slabe i bolesne izdanke koji zbog niskih zimskih temperatura mogu uzrokovati propadanje cijelog grma. Zbog toga se prije zime vrši rezidba grma i to na neki hladan dan bez padalina, ali ne kada su temperature ispod nule i kada je prisutan mraz.
U slučaju da radite rezidbu tijekom kišnih dana, novostvorene rane na biljci mogle bi olakšati ulazak patogena i time izazvati razne bolesti. Nije dobro orezivati ruže ni kada je toplo vrijeme jer bi tada nastali pupoljci i time bi se potaknuo rast koji pokušavamo izbjeći za vrijeme zime.
Zalijevanje tijekom jeseni je loše za biljku jer bi, kao i orezivanje, potaknulo rast ruže u vrijeme kad joj je potrebno mirovanje. Osim toga, treba se ukloniti i otpalo lišće kako se ne bi pojavile razne vrtne štetočine i kukci koji će u njima vidjeti dobru priliku za prezimljavanje. Za svaki slučaj, pregledajte i listove koji nisu otpali jer ako se na njima nalaze crne mrlje, to može upućivati na gljivice ili zarazne infekcije pa ih što prije uklonite kako biste spasili ostatak biljke.
Postavite zaštitni sloj
Nakon nekog vremena preporučuje se napraviti zaštitni sloj ili malč koji će zaštititi korijen biljke. Kad je u pitanju izbor materijala za izradu zaštitnog sloja, najbolje je birati prirodne sastojke i izbjegavati korištenje umjetnih materijala za prekrivanje, kao i piljevine i pijeska koji upijaju vlagu i mogu izazvati brže truljenje. Oko korijena ruže možete postaviti lišće, zemlju, grane smreke i jele, trsku i slične materijale.
Snijeg isto tako može biti dobra zaštita za grm ruže. Potrebno je sakupiti okolni snijeg i iznad grma napraviti naslagu od snijega debljine 30-40 cm. Za vrijeme blagih zima, dovoljan je sloj lišća od 10 centimetara.
U slučaju vrlo hladnih zima, kada je tlo u potpunosti zaleđeno i kada pada snijeg, potrebno je napraviti zaklon za ružu. Zaklon ćete napraviti od brežuljka s lišćem kojeg je moguće još dodatno učvrstiti suhim grančicama, obaviti jutenom vrećom ili okružiti zaštitnom ogradom koja će sve to držati na okupu. Kada koristite vreću, u nju umotate ružu, kolce i na kraju ju ispunite s izolacijskim slojem od suhog lišća. Zaštita se miče u proljeće kako bi biljka dobila potrebnu svjetlost.
Ovakva zaštita se može obaviti i prije početka zime, bez obzira na to hoće li biti izrazito hladna i nepovoljna ili ne, pa se tako grm ruže pri tlu zagrće do pola te se na to stavlja sloj suhog lišća, slame ili komposta i sve se pričvrsti grančicama četinjača.
Ako se radi o ružama stablašicama posađenima u teglu, onda je potrebno jednako tako zaštititi i teglu i krošnju. Najbolje je premjestiti teglu u zaštićeni prostor uz južni zid zgrade ili u negrijanu garažu. Svakako izbjegavajte zatvoreni prostor jer će on uzrokovati isušivanje biljke. Preporučuje se tako posađene biljke zalijevati jedan put mjesečno.
Pred kraj zime treba provjeriti ruže jer postoji mogućnost da su dobile neke gljivične bolesti tipične za vlažno i hladno vrijeme, pa je dobro temeljito ih pregledati i pokušati ukloniti bolest. U proljeće se treba izvršiti i glavna rezidba kako bi se odstranile smrznute i suhe grane. Poželjno je prorijediti one grane koje rastu u sredini i prikratiti izboje na nekoliko pupova (tri do četiri).
Vrste ruža koje traže posebnu njegu
Različite sorte ruža će različito reagirati na pojavu zime i niskih temperatura, pa će tako stare sorte pokazati veću otpornost nego novostvoreni hibridi i kultivari. Zašto je to tako? Naime, kod starih sorta cvjetanja završavaju ranije što znači da prekidaju rasti i prelaze u stanje mirovanja za zimu. Novim ružama se razdoblje cvjetanja produljuje, što im onemogućuje prelazak u stanje mirovanja koji je potreban za zimsko razdoblje.
Treba napomenuti i da su ruže s tamnijom bojom cvijeta, poput crvene, otpornije na niske temperature za razliku od svjetlije obojenih cvjetova ruže (na primjer bijelih).
Najviše pažnje je potrebno posvetiti ružama penjačicama i stablašicama jer su puno jače izložene hladnim vjetrovima. Osim toga, duboko zamrzavanje će razbiti stanične stijenke i isušiti grančice tih biljaka.
Kod ruža stablašica, kritično mjesto je mjesto cijepljenja pa se ono s krošnjom treba omotati u jutene vreće napunjene slamom ili drugim malč materijalom. Kod umatanja izbjegavajte umjetne materijale kao što su najlon i cerade jer takav materijal može povećati vlažnost i izazvati truljenje grma. Tako umotani dijelovi grma se pričvrste ispod mjesta cijepljenja špagom. Kako biste lakše rukovali s biljkom, prije umotavanja u vreću kupite i povežite njene grane.
Autor: B.P., Foto: _Alicja_/Pixabay
Odgovori