Među ljubiteljima kraljice cvijeća, kako drugačije zovemo ružu, često se javlja jedna velika dilema: treba li saditi ruže u jesen ili u proljeće. U svakom slučaju, bliži nam se hladniji dio godine, jesen i zima, period kada nema vegetacije. A ono što je najvažnije je da se ruže sade ili presađuju tijekom mirovanja vegetacije, odnosno negdje od sredine listopada, pa sve do sredine travnja.
Iako ovakav odgovor navodi na zaključak da je sadnja ruža veoma jednostavna, što nije daleko od istine, ipak postoje neki određeni trenuci zbog kojih prednost dajemo jesenjoj, odnosno proljetnoj sadnji ruža. U tekstu koji slijedi sve je detaljno opisano.
Jesenja sadnja ruža
Jesenja sadnja mora biti što ranija, kako bi se nakon zasađivanja, prije nego što počne zima, osiguralo ponovno ukorijenjivanje sadnica, što je preduvjet za uspješan razvoj biljke u narednoj godini. Drugim riječima, jesenja sadnja ruža obavlja se od druge polovice listopada do kraja studenog.
U trenutku sadnje, sadnice treba da su završile sa vegetacijom i da su odbacile lišće, a izbojci treba da budu sazreli i odrvenjeli. Kao krajnji termin za sadnju, uzevši u obzir vremenske prilike i zahlađenja, uzima se period od dvadesetak dana prije nego što počnu svakodnevni mrazevi.
U jesen su uvjeti za obradu i pripremu zemljišta bolji nego u proljeće, što daje prednost jesenjoj sadnji. Zemlja je po pravilu više suha, lakše se obrađuje, a nakon sadnje ravnomjerno se sliježe oko žila, dok jesenje kiše obezbjeđuju potrebnu vlagu.
Jesenjom sadnjom ruža izbjeći ćete nepotrebne radove i troškove oko trapljenja i zimske zaštite sadnica, kao i eventualne gubitke prouzrokovane lošim prezimljivanjem i štetom od glodavaca.
Proljetna sadnja ruža
U proljeće ruže treba saditi na vlažnim i glinenim zemljištima, jer se zemljišta takve strukture brže ocijede i prosuše, te je opasnost od truleži i odumiranja korjenitog sistema zbog napada gljiva i insekata znatno manja.
Prilikom proljetnog zasađivanja, u područjima gdje se pojavljuju pozni mrazevi ili pušu hladni, ledeni vjetrovi, štete na mladim, tek krenulim izbojcima su manje, jer u proljeće zasađene sadnice imaju kasniju vegetaciju od sadnica zasađenih u jesen.
Osim toga, zbog kasnijeg kretanja vegetacije pri proljetnoj sadnji ruža u brdovitim i planinskim krajevima, gdje su zime duge i oštre, šteta od golomrazica i smrzavanja, bit će izbjegnuta.
Savjeti
Pored pravilno odabranog termina sadnje, primanje i daljnje napredovanje sadnica u značajnoj mjeri zavisit će od vremenskih uvjeta. Ako jesen i rana zima budu toplije i suhe, postotak uspjelih zasada bit će veći, a ukoliko je vrijeme hladno i kišovito, prijem će biti slabiji.
Za proljetnu sadnju važi suprotno. Kod suhog i toplog proljeća postotak sadinca koje su se primile bit će manji, prije svega zbog prekomjernog isušivanja tla i poremećene ravnoteže između korijena i nadzemnog dijela ruže. To je i glavni razlog zašto ruže u proljeće treba posaditi što ranije. Svako kašnjenje ostavit će manje ili veće negativne posljedice na primanje i kasniji razvoj biljke.
Kretanje vegetacije prije sađenje je nešto o čemu treba strogo voditi računa. Ako vegetacija krene, to će se vrlo negativno odraziti na postupak sađenja, jer reducirani korijen neće moći nadzemnim dijelovima biljke obezbjediti potrebne količine vode i hranljivih tvari.
Bez obzira da li je riječ o jesenjoj ili proljenoj sadnji, nakon što posadite sadnicu ruže, obavezno je obilno zalijevanje. Također, sve ostale agrotehničke mjere moraju se primjeniti kompletno i maksimalno u svim fazama postupka sadnje i kasnije njege mlade sadnice. Dakle, ako želite da vam se ruže prime i od početka dobro napreduju, morate obaviti sve vrtlarske radove, od kopanja, orezivanja sadnica, sadnje, zalijevanja, zagrtanja, okopavanja i sličnih poslova. Važan preduvjet za uspješnu sadnju ruža je i kvaliteta sadnica.
Foto: karsten_madsen/Pixabay
Odgovori