Vinka (lat. Catharanthus roseus) poznata i kao madagaskarska ruža, rtski zimzelenik, stara djeva, ružičasti perivinj i ružičnjak je jednogodišnja cvjetnica iz porodice cvjetnica (Apocynaceae) čiji su najpoznatiji predstavnici oleander, plumerija i adenijum. Podrijetlom je s prostora Madagaskara, a može se naći u različitim dijelovima svijeta kao ukrasna biljka, iako slovi za endemsku vrstu.
Najbolje uspijeva u toplim, suptropskim i tropskim klimatskim uvjetima gdje preferira temperature između 20 - 30°C. Obično raste na nadmorskim visinama do oko 1.500 m, ali ju je moguće uzgajati i na nižim i višim nadmorskim visinama. Preferira umjerene do visoke količine padalina s godišnjom količinom između 800 - 1.500 mm. Može biti prilično otporna na sušu i ima sposobnost da sačuva vodu u svojim listovima što joj omogućuje preživljavanje u sušnim periodima.
Cvjeta tijekom toplih mjeseci posebno u proljeće i ljeto čiji se svaki cvijet može zadržati otprilike 2 - 3 dana prije nego što uvene. Međutim biljka ima kontinuirani niz cvjetova što znači da će stalno biti prisutni novi cvjetovi. Poznata je po širokom rasponu boja cvjetova koje uključuju bijelu, ružičastu, crvenu, ljubičastu i plavu. Postoje i mnoge sorte s dvobojnim i šarenim cvjetovima. Listovi su tamnozeleni, sjajni i eliptičnog oblika te postavljeni suprotno jedan s drugim cijelom dužinom stabljike. Prilikom sadnje dvije sadnice preporučuje se ostaviti razmak otprilike 20 - 30 cm između njih što će im omogućiti dovoljno prostora za rast i širenje.
Malčiranje tla može biti korisno za uzgoj, ali nije obavezno. Može pomoći u očuvanju vlage u tlu, suzbijanju korova i održavanju stabilne temperature tla ali i u zaštiti korijena biljke od ekstremnih temperatura. Preferira puno sunce ili polusjenu i obično zahtijeva najmanje 6 sati sunca dnevno kako bi postigla najbolje rezultate u rastu i cvjetanju. Također može podnijeti malo manje svjetla u polusjenovitim uvjetima, ali to može utjecati na njezinu sposobnost cvjetanja. Cvjetovi vinke obično otpadaju sami kada uvenu bez potrebe za ručnim uklanjanjem. Ako ipak uvenuli cvjetovi ostaju na biljci može ih se ručno ukloniti obično radi iz estetskih razloga ili kako bi se potaknuo ponovni cvjetni ciklus. Ručno uklanjanje uvenulih cvjetova potiče biljku da formira nove cvjetove i nastavi cvjetanje.
Srodnici
Vrste vinke
Postoji veliki broj sorti vinke što omogućuje raznolikost u boji cvjetova, veličini biljaka i drugim karakteristikama. Točan broj sorti može se mijenjati s vremenom jer se uzgojem stvaraju nove sorte, a postojeće se mogu mijenjati. Opisano je više od 150 sorti vinke koje uključuju različite boje cvjetova poput crvene, ružičaste, bijele, ljubičaste i višebojnih kombinacija. Najpoznatije sorte su Albus, Grape Cooler i Ocellatus Group.
Albus
Catharanthus roseus "Albus" je sorta s bijelim cvjetovima, a obično ima sličan period cvjetanja kao i ostale sorte odnosno tijekom toplijih mjeseci uključujući proljeće i ljeto. Redovno uklanjanje uvenulih cvjetova može potaknuti biljku da nastavi cvjetati i produžiti period cvjetanja. Uz odgovarajuću njegu i uvjete uzgoja može se očekivati cvjetanje tijekom većeg dijela toplije sezone. Prilagođena je toplim i suhim uvjetima i tolerantna je na visoke temperature i sušu. Dobro podnosi tople temperature u rasponu 20 - 30°C dok može tolerirati i temperature iznad 30°C, ali i zahtijevati dodatnu pažnju u smislu redovnog zalijevanja kako bi se održala vlažnost tla.
U hladnijim klimatskim uvjetima obično se uzgaja kao jednogodišnja biljka ili kao sobna biljka, a ako temperature padnu ispod 10°C preporučuje se zaštita biljke od mraza ili premještaj u unutarnje prostorije.
Grape Cooler
Catharanthus roseus "Grape Cooler" je zimzeleni grm koji se uzgaja kao ukrasna biljka. Može narasti do visine od oko 90 cm i ima glatke, sjajne, tamnozelene listove i cvjetove tijekom cijele godine. Ima mogućnost preživljavanja u suhim i nutritivno nedostatnim uvjetima, a popularna je u suptropskim vrtovima gdje temperature nikad ne padaju ispod 5 - 7°C. U idealnim uvjetima može cvjetati tijekom cijele sezone, a sadi se na punom suncu ili djelomičnoj sjeni.
Ocellatus Group
Catharanthus roseus "Ocellatus Group" je specifična sorta poznata po šarenim cvjetovima s očima na laticama. "Ocellatus" u latinskom jeziku znači "s očima" ili "mrljast" što opisuje karakteristične oznake na cvijetu. Ima raznobojne cvjetove u kombinaciji boja poput bijele, ružičaste, ljubičaste i crvene, s tamnim mrljama ili prugama na laticama koje stvaraju izgled očiju. Često se uzgaja zbog dekorativne vrijednosti i zanimljivog izgleda cvjetova. Obično cvjeta u proljeće i ljeto, a optimalne temperature za rast i cvjetanje su između 20 - 30°C.
Dobro podnosi visoke temperature i može cvjetati čak i pri visokim ljetnim temperaturama. Nije otporna na mraz i hladne temperature pa se u područjima s hladnim zimama obično uzgaja kao jednogodišnja ili kao sobna biljka koja se prenosi unutar zatvorenog prostora tijekom hladnih mjeseci.
Uzgoj vinke
Preferira sunčano mjesto s dobro dreniranim tlima i mjesta gdje će imati barem 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Prije sadnje, tlo treba pripremiti uklanjanjem korova, a ako je tlo jako glineno ili siromašno može se dodati kompost ili humus kako bi se poboljšala struktura i hranjivost. Ako se uzgaja iz sjemena potrebno ga je sijati u posudu ili izravno u vrt kad prođe opasnost od mraza s minimalnim razmakom između sadnica 15 - 20 cm.
Preferira umjereno zalijevanje s tim da tlo bude vlažno, ali ne previše mokro. Sadnja u kamenjaru može biti izvrsna opcija jer dobro podnosi suha i siromašna tla i ima sposobnost prilagodbe različitim uvjetima rasta uključujući kamenjare jer ima korijenje koje se širi plitko i može se prilagoditi manje plodnim tlima.
Tlo
Vinka najbolje podnosi dobro drenirano tlo s pH vrijednošću između 5,5 - 7,5 koje bi trebalo biti bogato hranjivim tvarima i sposobno zadržavati odgovarajuću vlagu. Može rasti u različitim vrstama tla uključujući pjeskovita, ilovasta i humusna tla. Važno je osigurati dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vlage što može negativno utjecati na biljku. Povećanje pH vrijednosti se može izvesti dodatkom vapna ili kalcijevog karbonata u tlo što će pomoći podizanju pH vrijednosti tla prema željenoj razini. Ako se želi smanjiti pH vrijednost onda se dodaje sumpor i to kao prah ili granule.
Klima
Preferira toplu klimu i može se uzgajati i u područjima s umjerenom klimom. Najbolje uspijeva u područjima s dugim i toplim ljetima. Dobro podnosi visoke temperature dok može izdržati i ekstremne vrućine. Optimalne temperature za rast i cvjetanje su između 20 - 30°C. Međutim može podnijeti i nešto niže temperature ali iznad njenog minimalnog praga mraza.
Prilično je otporna na sušu i može podnijeti razdoblja s manjkom oborina. Tolerantna je na sušne uvjete i ima sposobnost zadržavanja vode u mesnatim listovima. Ipak redovno zalijevanje tijekom sušnih razdoblja pomoći će u održavanju zdravog rasta i cvjetanja.
Preferira umjerene količine padalina s oko 500 - 1000 mm što se smatra prikladnom količinom za uzgoj. Važno je da tlo ima dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vlage oko korijena.
Vrijeme sadnje
Vinka se najbolje sadi u proljeće nakon što prođe opasnost od mraza. U toplijim područjima s blagim zimama sadnja se može obaviti i u jesen. Prije sadnje potrebno je pripremiti tlo u vrtu ili posudi koje mora biti dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Prethodno je potrebno ukloniti sav korov i razbiti zemlju kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast korijena.
Sadi se na dubini koja je približno jednaka veličini lončanice ili korijenskog sustava, a uobičajena dubina sadnje je 5 - 10 cm. Preporučuje se ostaviti razmak 20 - 30 cm između svake sadnice što će biljkama pružiti dovoljno prostora za rast i širenje. Nakon sadnje savjetuje se temeljito zalijevanje kako bi se potaknulo uspostavljanje korijena i rast biljke.
Slaganje kultura
Biljka je jednostavna i vrlo laka za kombiniranje s drugim vrstama biljaka posebice jednogodišnjim poput nje same. Sadi se isključivo s onim koje zahtijevaju istu količinu vlažnosti i sunca kako se ne bi poremetio balans u unosu vode i hranjivih tvari. Često se može vidjeti u pratnji biljaka poput dracene, srebrne pepeljuge, lobelije ili drugih vrsta vinke.
Biljke koje se ne preporučuje saditi uz vinke su biljke s visokom potrebom za hranjivim tvarima poput rajčice, paprike ili tikvice, agresivne biljke koje se brzo šire i mogu postati invazivne poput maslačka ili koprive kao i biljke koje stvaraju gustu sjenu poput visokih drveća ili grmlja.
Sadnja vinke
Vinka se obično sadi pomoću sadnica umjesto sjemena, a prije sadnje je potrebno pripremiti tlo koje mora biti dobro drenirano i bogato organskom tvari. Prethodno je potrebno ukloniti sav korov i osigurati da je tlo labavo i razbijeno. Sadnice vinke treba saditi na razmaku od otprilike 20 - 30 cm jedna od druge. Rupa za sadnicu treba biti dovoljno duboka i široka kako bi se smjestio korijen, a preporučena dubina rupe treba biti približno jednaka dubini kontejnera u kojem je bila sadnica. Nakon sadnje slijedi zalijevanje kako bi se potaknulo ukorjenjivanje. Potrebno je tlo održavati umjereno vlažnim tijekom prvih tjedana nakon sadnje.
Sadnja sjemena
Obično se sije u rano proljeće ili kasnu zimu ovisno o klimatskim uvjetima područja. Prilikom sijanja koristi se univerzalni supstrat ili mješavina treseta i pijeska. Supstrat bi trebao biti dobro dreniran. Sjeme vinke se lagano pritisne na površinu supstrata, ne pokriva se zemljom jer zahtijeva svjetlost za klijanje. Obično klija na temperaturi 20 - 25°C, a za klijanje se može koristiti topla prostorija ili grijač za sjeme ako je potrebno. Potrebno vrijeme klijanja je 1 - 3 tjedna, a nakon što proklija temperatura se može smanjiti na 18 - 20°C. Dubina sadnje mladih biljaka trebala bi biti slična kao i kod sadnica oko 5 - 10 cm.
Sadnja sadnice
Sadnica se najčešće sade u proljeće kada prođe opasnost od mraza i kada su temperature toplije. Tlo gdje se sadi treba biti dobro drenirano, a rupa u koju se sadi treba biti dovoljno duboka i široka kako bi se smjestilo korijenje. Sadnica treba biti uspravno postavljena i korijenje ravnomjerno raspoređeno. Korijenje se pokriva zemljom koja se nježno pritisne oko sadnice kako bi je se stabiliziralo. Nakon sadnje potrebno je redovno zalijevanje, posebno tijekom sušnih razdoblja, a preporučuje se i gnojidba tijekom vegetacijske sezone i to s uravnoteženim gnojivom. Ako se očekuju ekstremne temperature poput vrlo visokih ljetnih temperatura, područje gdje je posađena potrebno je lagano osjenčati kako bi se zaštitila.
Uzgoj u vrtu
Može se uspješno saditi u vrtu na različitim mjestima uključujući kamenjare i ivičnjake. Premalo sunčeve svjetlosti može rezultirati manjim cvjetanjem i slabijim rastom biljke zato je bitno osigurati da dnevna doza bude minimalno 6 sati. Dobro se prilagođava različitim vrstama tla, a ako je u pitanju teško glineno tlo može se dodati kompost ili pijesak kako bi se poboljšala drenaža i plodnost. Ima manje korijenje i obično ne predstavlja problem za većinu cijevi ili dijelove kuće.
Obično se sadi uz kamenjare i ivičnjake jer dobro podnosi suhe i siromašne uvjete što može dodati ljepotu i boju tim prostorima. Prije sadnje u bilo koje područje vrta preporučuje se priprema tla, uklanjanje korova i osiguranje dobre drenaže. Također je potrebno pridržavati se preporučenih razmaka između biljaka kako bi imale dovoljno prostora za rast i širenje.
Uzgoj u stakleniku
Vinka se uzgaja u stakleniku što može biti posebno korisno u područjima s hladnijim klimatskim uvjetima ili u situacijama kada želimo produžiti vegetacijsku sezonu. Idealna temperatura za uzgoj vinke u stakleniku je između 21 - 29°C tijekom dana dok noću može biti nešto niža ali ne smije pasti ispod 15°C. Važno je izbjegavati izloženost ekstremnim hladnim temperaturama. Voli umjerenu vlažnost zraka. Vlažnost između 50 - 70% je obično dobra za uspješan uzgoj jer previsoka vlažnost može dovesti do problema s plijesni i bolesti.
Ako staklenik nije dovoljno osvijetljen prirodnom svjetlošću može se koristiti dodatno osvjetljenje fluorescentnim ili LED svjetlima kako bi se nadomjestio nedostatak sunčeve svjetlosti. Sjeme vinke obično klija za 10 - 14 dana u optimalnim uvjetima ali vrijeme klijanja može varirati ovisno o temperaturi i vlažnosti.
Uzgoj u posudama
Može se uzgajati i u posudama što je odličan način za ukrašavanje terasa, balkona ili drugih manjih površina. Posuda mora biti dovoljno duboka i široka kako bi pružilo prostora za rast korijenja. Preporučena veličina posude je promjera oko 20 - 30 cm. Posuda mora imati dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje nepotrebne količine vode.
Za sadnju se može koristiti univerzalni supstrat za cvijeće ili mješavina koja je posebno formulirana za sadnju u posudama. Supstrat treba biti dobro dreniran, bogat hranjivim tvarima i imati dobru sposobnost zadržavanja vlage. U posudu se može posaditi jedna sadnica vinke pazeći da korijenje bude dobro raspoređeno i pokriveno supstratom.
Preporučuje se redovno prihranjivanje kako bi se osigurala dovoljna opskrba hranjivim tvarima. Vinka može postati prevelika za posudu tijekom vremena, a po potrebi ju je dovoljno presaditi u veću posudu kako bi se omogućio daljnji rast.
Održavanje nasada
Redovno zalijevanje i prihranjivanje omogućit će kvalitetan rast biljke, a koji se može pospješiti redovnim uklanjanjem osušenih cvjetova što potiče biljku na stvaranje novih pupova i produljuje cvatnju.
Održavanje i njega
Malčiranje tla oko sadnica može biti korisno kako bi se očuvala vlaga, smanjila erozija tla i suzbio rast korova. Prilikom malčiranja može se koristiti organski materijal poput slame, komposta, usitnjenih listova ili sijena, a debljina bi trebala biti oko 5 - 10 cm. Ako je neka sadnica uvela ili više ne cvjeta može je se ukloniti iz vrtne površine. Potrebno je pažljivo iskopati sadnicu iz tla tako da se izvuče cijeli korijenski sustav. Radi se o vrsti biljke koja se obično ne podvrgava intenzivnoj rezidbi ili pomlađivanju kao neke druge biljke dok se uredno može vršiti prorjeđivanje.
Zalijevanje
Preferira umjereno vlažno tlo dok je uobičajeno zalijevati kada se gornji sloj tla lagano osuši. Stalno vlažno tlo može dovesti do truljenja korijena, dok pretjerano suho tlo može negativno utjecati na rast i cvjetanje biljke. Idealno vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili kasno poslijepodne jer tijekom tih dijelova dana temperature su niže, a biljka ima priliku upiti vodu prije nego što je ispari. Preporučuje se izbjegavati zalijevanje tijekom najtoplijeg dijela dana jer brzo isparavanje vode može dovesti do gubitka vlažnosti tla.
Gnojidba
Vinke obično treba prihranjivati jednom mjesečno tijekom aktivne vegetacijske sezone što je obično od proljeća do jeseni. Može se koristiti uravnoteženo granulirano gnojivo s kontroliranim otpuštanjem koje osigurava postupno otpuštanje hranjivih tvari tijekom dužeg perioda i to u omjeru 10 - 10 - 10. Umjesto kemijskih gnojiva mogu se koristiti prirodna gnojiva kao što su kompost, stajski gnoj ili organske tekuće gnojivo. Prirodna gnojiva pružaju biljkama hranjive tvari na prirodan način i mogu poboljšati strukturu tla.
Razmnožavanje
Osim razmnožavanja sjetvom sjemena, metode koje se primjenjuju su razmnožavanje reznicama, podjelom i mikropropagacijom. Razmnožavanje reznicama je popularan način razmnožavanja jer osigurava genetski identične biljke kao matična biljka. Reznice se uzimaju iz zdravih i zrelih izdanaka biljke gdje se nakon rezanja mogu umetnuti u vlažan supstrat ili uzgojni medij kako bi se razvili korijeni. Kad korijenje dovoljno razvije reznice se mogu presaditi u posebne posude.
Starije biljke vinke mogu se razmnožavati podjelom, a to se radi tako da se biljka pažljivo izvadi iz tla i podijeli na manje dijelove s korijenjem. Svaki dio se zatim može presaditi u posebne posude ili u željeno područje vrta.
Metoda razmnožavanja mikropropagacijom je napredna i obično se koristi u komercijalnom uzgoju. U ovom postupku biljni dijelovi poput vršnih izbojaka ili listova uzimaju se i uzgajaju u sterilnim uvjetima na posebnim hranjivim medijima kako bi se dobile nove biljke.
Presađivanje
Idealno vrijeme za presađivanje je u proljeće kada biljka ulazi u razdoblje aktivnog rasta, obično nakon što su prošle opasnosti od mraza. Presađuje se u dobro drenirano tlo bogato hranjivim tvarima koje je potrebno prethodno pripremiti uklanjanjem korova i stvaranjem odgovarajuće rupe za sadnju. Dubina rupe trebala bi biti jednaka dubini korijenovog sustava biljke. Biljka se postavi u pripremljenu rupu držeći je uspravno, a prostor oko korijenja se lagano ispuni i pritisne kako bi se uklonili zračni džepovi. Nakon presađivanja temeljito se zalijeva kako bi se pomoglo u uspostavljanju korijenja i smanjio stres.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje se provodi nakon što biljka razvije dovoljno izdanaka i cvjetova. Može se prorijediti tijekom cijelog razdoblja rasta i cvjetanja pazeći da se ne ukloni previše izdanaka odjednom. Mogu se prorijediti ručno ili oštrim vrtnim škarama uklanjanjem slabih, oštećenih ili prekrcanih izdanaka kako bi se osigurao prostor za zdrav rast preostalih izdanaka. Također se uklanjaju oni dijelovi koji ometaju pravilan oblik biljke ili koji prekomjerno zaklanjaju svjetlost drugim dijelovima biljke. Ako se želi produljiti cvjetanje i održati estetiku biljke može se prorijediti cvjetove koji su uveli ili se nalaze na krajevima izdanaka, što će potaknuti biljku da razvije nove cvjetove i produžiti ukupno razdoblje cvatnje.
Rezidba
Vinka obično ne zahtijeva veliko orezivanje, ali mogu se ukloniti oštećeni i suhi dijelovi kako bi izgledala uredno. Također, ako postane previše bujna i gusto se razgranata može je se blago orezati kako bi se poboljšala cirkulacija zraka i oblikovanje.
Zaštita od vjetra
Ova vrsta može biti osjetljiva na vjetar pa je zato prilikom sadnje potrebno izabrati odgovarajuće mjesto u vrtu koje je zaštićeno od jakih vjetrova poput zida kuće, ograde, visokih biljaka ili neke druge prirodne zaštite koja će smanjiti utjecaj vjetra. Mogu se izgraditi zaštitne barijere što može uključivati postavljanje rešetki, rešetki ili panela između vinke i izvora vjetra.
Ako se očekuje snažan vjetar onda se koriste zaštitni materijali poput mrežica za sjeme ili netkanog materijala za prekrivanje vinke. Ovi materijali mogu pružiti dodatnu zaštitu od vjetra bez ograničavanja prolaza svjetlosti. Važno je napomenuti da iako zaštita od vjetra može smanjiti štetu ipak se radi o biljci koja je osjetljiva na ekstremne vremenske uvjete. Ako se očekuje vrlo jak vjetar ili oluja najbolje je privremeno premjestiti lončanicu u sklonište ili zaštititi biljku smještanjem u staklenik tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Zaštita preko zime
Vinka je jednogodišnja biljka koja se sadi i cvjeta u periodu od proljeća do ljeta, a nakon prestanka cvjetanja završava njen životni ciklus i kao takva nema fazu mirovanja niti joj je potrebna ikakva zaštita preko zime. Dolaskom proljeća nastupa ponovna sadnja.
Bolesti
Jedna je od rijetkih biljaka koje nemaju štetnika, a poput ostalih jednogodišnjih biljaka tako je i vinka jako osjetljiva na bolesti od kojih može nastradati, a najviše se ističu pepelnica, gumasta pepelnica, siva plijesan i palež listova.
Pepelnica
Pepelnica kod ove biljke uzrokovana je gljivicom Eryisphe, a očituje se tako što se na listovima, stabljikama i drugim dijelovima biljke mogu pojaviti sivkasto-bijele ili praškaste naslage koje su zapravo gljivične spore i micelij koji se razvijaju na površini biljaka. Inficirani listovi mogu imati kržljave ili deformirane rubove i postati smeđi i suhi. Listovi se mogu uvijati, a može doći i do njihovog opadanja. Sadnice zaražene pepelnicom mogu pokazivati usporen rast i manji broj cvjetova dok infekcija može smanjiti opću vitalnost biljke. Iako se dijelovi zahvaćeni pepelnicom mogu ukloniti ručno ipak se savjetuje korištenje odgovarajućih fungicida.
Gumasta pepelnica
Gumasta pepelnica je bolest uzrokovana Phomopsis, a tako se brzo širi da može uzrokovati naglo odumiranje biljke. Na stabljikama, granama ili lišću biljke mogu se pojaviti tamne, gumene izrasline ili lezije koje mogu sadržavati smeđu ili crnu gumu koja može curiti iz zaraženih područja. Infekcija može uzrokovati slabljenje i propadanje biljaka, a zaraženi dijelovi mogu se sušiti i odumirati. Biljke zaražene gumastom pepelnicom mogu pokazivati smanjenu vitalnost, manje cvjetova i opći pad rasta. U slučaju teške infekcije primjena fungicida poput azoksistrobina, propikonazola i difenoconazola može biti korisna.
Siva plijesan
Siva plijesan koja je registrirana kod vinke uzrokovana je gljivicom Botrytis cinerea, a uključuje sive mrlje ili pjegice mogu se pojaviti na cvjetovima i lišću biljke. Te mrlje postupno postaju smeđe, a mogu se proširiti i pokriti veći dio cvijeta ili lišća. Zaraženi dijelovi mogu razviti karakterističnu sivu ili smeđu prevlaku koja može biti vlažna i pomalo sluzava. Bolest se može liječiti ručnim uklanjanjem ili primjenom fungicida.
Palež listova
Palež listova vinke uzrokovana gljivicom Phytophthora može uzrokovati ozbiljne probleme u uzgoju. Simptomi bolesti mogu uključivati pojavu tamnih mrlja koje se postupno šire i mogu se spojiti uzrokujući propadanje tkiva lista. Rubovi lišća postaju smeđi ili crni, a tkivo se može sušiti i umirati. Pogođeno lišće može razviti vlažne lezije koje se često pojavljuju na rubovima lista i na mjestima gdje su mrlje prisutne. Fungicidi koji se koriste za liječenje paleži su metalaksil - mancozeb, fosetil - aluminij, azoksistrobin i propamokarb.
Upotreba vinke
Iako neobično ali se vinka koristi u tradicionalnoj medicini, a prvenstveno je ukrasna biljka koja je idealna za ukrašavanje kako zelenih površina tako posuda koje se nalaze na balkonima i terasama tijekom cijelog ljetnog perioda.
Berba
Cvjetovi vinke obično se beru kada su u punom cvatu, a da bi se brali potrebno ih je pažljivo odrezati ili otkinuti od stabljike. Mogu se koristiti oštre škare pazeći da se ne oštete preostali pupovi ili listovi prilikom berbe. Nakon berbe cvjetovi se mogu koristiti u buketima ili aranžmanima, a uklanjanjem donjeg lišća produžava joj se životni vijek.
Kozmetika
Ekstrakti i ulja iz biljke mogu se dodavati u razne kozmetičke proizvode kao što su kreme, losioni, šamponi, balzami za usne i slično. Sadrži antioksidante koji mogu pomoći u zaštiti kože od slobodnih radikala i oksidativnog stresa što može pridonijeti starenju kože. Ekstrakti vinke mogu imati hidratantna svojstva koja pomažu u održavanju vlažnosti kože, sprečavanju suhoće, izjednačavanju tena kože, smanjenju pojave mrlja ili pigmentacija. Može imati blagi smirujući učinak na kožu što pomaže u smanjenju upala i iritacija.
Medicina
Ima dugu povijest upotrebe u tradicionalnoj medicini posebno u indijskoj gdje se koristi za snižavanje krvnog tlaka, a istraživanja su pokazala da ekstrakti vinke mogu imati blago hipotenzivno djelovanje. Izvor je važnih alkaloidnih spojeva kao što su vinkristin i vinblastin. koji se koriste u kemoterapiji za liječenje različitih oblika raka poput leukemije, limfoma i karcinoma dojke. Ekstrakti vinke mogu imati antidijabetičko djelovanje što može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi kod osoba s dijabetesom. Ima antimikrobna svojstva i može se koristiti u liječenju infekcija.
Zanimljivosti
Naziv Catharanthus roseus potječe iz latinskog jezika, a "Catharanthus" je kombinacija grčkih riječi katharos (čist) i anthos (cvijet) što sugerira čistoću i ljepotu cvijeta vinke. "Roseus" je latinski izraz koji se odnosi na ružičastu boju. Taj naziv je vjerojatno povezan s prepoznatljivim ružičastim, ljubičastim ili bijelim cvjetovima vinke.
U Portoriku je jako popularan čaj od ove biljke koji se uglavnom koristio za liječenje otečenih očiju, dok je u Indiji popularan za liječenje uboda osa.
Foto: Suanpa / Pixabay
Odgovori