Maslačak

Maslačak (lat. Taraxacum officinale) je zeljasta biljka rasprostranjena diljem Europe, Afrike i Azije, a pripada porodici glavočika (Asteraceae, Compositae). Smatra se da mu ime dolazi iz grčkog jezika i znači upala očiju. Kako je rasprostranjen diljem svijeta, nije poznato njegovo podrijetlo, ali se smatra dijelom flore umjereno hladne klime i pašnjaka.

Biljka je zeljasta trajnica koja može prezimiti hladne zime i snježni pokrivač. Visoka je 5 - 25 cm, ovisno o uvjetima koji je okružuju. Iz tamnozelenih nazubljenih listova izdiže se šuplja stabljika sa žutom glavicom se nakon nekog vremena zatvara i suši te drugi put cvat daje sjemenje. Sjemenje je uočljivo, razvija se bijela kuglica s nježnim padobrančićima koji su sjemenkom spojeni s tučkom. Kada zapuhne vjetar, sjeme leti zrakom i tako se širi.

Maslačak je iznimno otporna i samoodrživa biljka. Razvija mnogo sjemenja koje se, osim zrakom, prenosi životinjskim kontaktom. Raste kao korov i nije poznat po kultiviranoj sadnji. Ipak, ako se želi saditi kao salata, lako uspijeva u različitim tipovima zemlje i ne traži posebnu njegu.

Srodnici

• Afrička ivančica
• Ambrozija
• Arnika
• Artičoka
• Bidens (dvozub)
• Buhač
• Čičoka
• Cikorija
• Crni korijen
• Dalija
• Ehinacea
• Endivija
• Estragon
• Gerber
• Ivančica ili margareta
• Kadifa ili kadifica
• Kamilica
• Kanarska ivančica
• Krizantema
• Neven
• Oman
• Pelin
• Radič
• Rudbekija
• Runolist
• Salata
• Sikavica
• Slatki pelin
• Smilje
• Stevia ili stevija
• Stolisnik ili hajdučka trava
• Suncokret
• Tratinčica

Vrste maslačka

Kako je poznat po jedinstvenom obliku, ipak se primjećuju razlike između vrsta po nadmorskoj visini. Kako ona raste, tako su glavice manje, a lišće veće i otpornije. Također, uspješno se prilagodio i vrućoj klimi i razvio zaštitu, pa tako u Kazahstanu neke vrste koriste za proizvodnju kaučukovca. Poznat je i ruski maslačak koji ima manje i žilavije listove te žuti cvijet s manjom glavicom koji je veoma važno sredstvo u proizvodnji kaučukovca za gume i njegova je iskoristivost danas veoma rasprostranjena.

Ipak, iako ne postoji značajnija podjela sorti s obzirom na to da je glavni oblik isti u svim zemljama s umjerenom klimom, postoje vrste koje se razlikuju. Značajnija razlika između vrsta je u obliku lista i glavici. List u nekim dijelovima može biti uži i čvršći. Također, cvijet se u dijelovima istočne Euroazije smanjuje te poprima svjetliju boju. Ipak, sve vrste imaju isti način razmnožavanja, samoodržive su biljke i veoma su korisne u mnogim sferama života.

Obični maslačak

Obični maslačak (lat. Taraxacum officinale) je najpoznatiji i najrasprostranjeniji maslačak s karakterističnim zubatim listovima i žutim cvjetovima. Listovi se nalaze na dugačkim peteljkama, a formiraju rozetu. U osnovi su glatki, no mogu biti dlakavi na rubovima. Bogati su hranjivim tvarima i često se koriste u salatama.

Cvjetovi običnog maslačka su u obliku glave, skupljeni u cvjetne košare i obično su svijetložute boje. Mogu rasti pojedinačno ili u skupinama na dugim stabljikama koje rastu iz rozete listova. Cvjetovi se često koriste kao ukras ili kao izvor hrane za pčele i druge kukce.

Korijen običnog maslačka je duguljast i ima bijeli unutrašnji dio. Često se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. Obični maslačak je višegodišnja biljka, no najčešće se ponaša kao jednogodišnja jer se sije sam i brzo razvija. U proljeće i ljeto raste brzo, a u jesen obično prestaje rasti. Nalazi se u gotovo svakom dijelu svijeta, a raste na različitim vrstama tla, livadama, pašnjacima, cestama, pločnicima i drugim mjestima s plodnim tlom i dovoljno sunčeve svjetlosti.

Ljekoviti maslačak

Ljekoviti maslačak (lat. Taraxacum officinale subsp. officinale) je podvrsta običnog maslačka koja se često koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. Ima neke specifične karakteristike koje se razlikuju od drugih podvrsta. Listovi ljekovitog maslačka su slični običnom maslačku i nalaze se na dugačkim peteljkama u rozetama. Zubati su i u osnovi glatki, ali mogu biti dlakavi na rubovima.

Cvjetovi ljekovitog maslačka su također slični običnom maslačku i sadrži više manjih cvjetova. Cvjetovi su obično svijetložute boje i cvjetaju u proljeće i rano ljeto. Korijen je duguljast i ima bijeli unutrašnji dio. Često se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava, jer korijen sadrži inulin, koji se može koristiti kao zamjena za šećer u prehrani.

Kitnjasti maslačak

Kitnjasti maslačak (lat. Taraxacum officinale subsp. ceratophorum) uglavnom raste u jugoistočnoj Europi. Ova podvrsta ima neke specifične karakteristike koje se razlikuju od drugih podvrsta. Ima iste karakteristične listove kao i ostale podvrste koji se nalaze na dugim peteljkama i formiraju rozetu. Listovi su dugački, široki i nazubljeni. Cvjetovi su malo drugačiji od drugih podvrsta i nalaze se na dugim stabljikama. Cvjetovi se uglavnom pojavljuju u ljeto, a mogu biti žute, narančaste, crvene ili ružičaste boje.

Kitnjasti maslačak također ima korijen koji je sličan drugim podvrstama, ali se često koristi u tradicionalnoj medicini. Obično se bere u jesen, kada sadrži najveću koncentraciju ljekovitih tvari. Korijen je dug i sličan šipki, tamno smeđe boje i ima specifičan miris i okus. Sadrži mnoge hranjive tvari, uključujući inulin, karoten, vitamine A i C, minerale i druge korisne tvari.

Crveni maslačak

Crveni maslačak (lat. Taraxacum erythrospermum) je jedna od mnogih vrsta maslačka. Kao i druge vrste, crveni maslačak se često može naći u prirodi i koristi se u medicinske svrhe.

Može biti malo manji od običnog maslačka i ima neke različite karakteristike. Listovi crvenog maslačka su dugački i imaju snažno nazubljene rubove. Cvjetovi su uglavnom narančaste ili crvene boje, s malim, šiljastim laticama i tamnim prašnicima. Crveni maslačak se također razlikuje od drugih podvrsta maslačka po svom korijenu koji može biti mnogo duži i deblji, s jednim glavnim korijenom.

Šumski maslačak

Šumski maslačak (lat. Taraxacum sylvaticum) je vrsta maslačka koja se obično nalazi u šumskim područjima. Kao i druge vrste maslačka, i ova vrsta se može koristiti u medicinske svrhe, a također ima neke zanimljive karakteristike. Šumski maslačak može se prepoznati po svojim širokim, nazubljenim listovima koji rastu u rozeti na tlu. Cvjetovi su žute boje, s uskim laticama koje su okrenute prema gore. Razlikuje se od ostalih vrsta po tome što ima šiljasti dio na svakoj latici, što mu daje karakterističan izgled.

Uzgoj maslačka

Nakon što maslačak nikne u redovima, uzgoj je prilično jednostavan. Osim navodnjavanja, maslačak je potrebno prihranjivati gnojivima bogatim dušikom. Ako se planira organski uzgoj, na polje na koje se prethodno žele posijati ili posaditi maslačci može se godinu dana ranije uzgojiti lucerna. Ona na korijenu sadrži kvržice bogate dušikom koje se u pripremi zaoru sa zemljom te se u obogaćenu zemlju direktno sije maslačak.

Klima

Maslačku nije potrebna određena temperatura kako bi procvjetao i preživio. Iako je višegodišnja trajnica, za uzgoj se koristi jednogodišnja biljka koju je potrebno okopavati i navodnjavati po potrebi. Okopavanjem se uništava okolni korov koji guši razvoj korijena ili same biljke te se zemlja održava rastresenom. Također, navodnjavanje je potrebno vršiti u iznimno suhim uvjetima jer prevelika količina vode može uzrokovati truljenje korijen.

Tlo

Maslačak preferira dobro drenirana tla bogata hranjivim tvarima i koja su umjereno vlažna. Može uspjeti u tlima s različitim pH vrijednostima, ali preferira tla s pH vrijednošću između 6 i 7,5. Uzgoj maslačka u tlima koja su previše glinasta ili pjeskovita može biti izazovno. Tla koja su previše glinasta mogu zadržavati previše vode, što može dovesti do truljenja korijena, dok tla koja su previše pjeskovita mogu isušiti biljke. U tom smislu, dodavanje komposta ili gnojiva u tlo prije sadnje maslačka može pomoći u poboljšanju kvalitete tla i omogućiti bolji rast i razvoj biljke.

Vrijeme sadnje

Maslačak se sije u proljeće i s obzirom na njegovu otpornost, može se sijati direktno u zemlju. Potrebno je pravilno raspršiti sjeme kako bismo dobili ujednačene gredice i mogućnost održavanja biljki. Ako se sije u plastenik prije sadnje na krajnje polje, potrebno ga je saditi u razmaku 12 - 20 cm kako bi razvili dovoljno duge listove.

Sadnja se obavlja u jesen kako bi se maslačak razvio do proljeća i bio spreman za konzumaciju. Ako se obavlja u proljeće, potrebno je to napraviti do kraja travnja. Također, sadnja se preporučuje na većim površinama kako bi se moglo kontrolirani i strojno brati nakon dozrijevanja.

Slaganje kultura

Maslačak se ne slaže dobro s drugim kulturama zbog već spomenute prevelike klijavosti. Ipak, odgovara mu blizina drugih zeljastih biljaka, pa se može uzgajati u kontroliranim uvjetima uz različite vrste salata, matovilac i ostale zeljanice.

Maslačak je samonikla biljka koja može rasti u različitim uvjetima, a uzgoj je relativno jednostavan. Međutim, ako se želi postići najbolje rezultate u uzgoju, preporučuje se razmotriti uzgoj maslačka nakon određenih predkultura. Jedna od najboljih predkultura za uzgoj maslačka je lucerna, leguminoza koja ima sposobnost fiksaciju dušika, što znači da ima sposobnost proizvoditi vlastiti dušik. Ovo može pomoći u poboljšanju kvalitete tla i pružiti hranjive tvari koje su potrebne za zdrav rast maslačka.

Još jedna dobra predkultura za uzgoj maslačka su razne vrste povrća, poput rajčica ili krastavaca koje mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete tla i dodati hranjive tvari, ali i pomoći u suzbijanju korova. Druge biljke koje se mogu uzgajati prije maslačka uključuju razne vrste graška, graha, mahuna ili djeteline koje također imaju sposobnost fiksacije dušika i mogu poboljšati kvalitetu tla, ali ih također treba pažljivo odabrati kako bi se osiguralo da neće biti problematične za uzgoj maslačka.

Za uzgoj uz maslačak preporučuje se kamilica koja ima slične uvjete rasta i sposobnost proizvodnje hranjivih tvari koje su korisne za rast maslačka. Osim toga, kamilica ima sposobnost suzbijanja nekih vrsta štetnika i bolesti koji mogu utjecati na rast maslačka. Druga biljka koja se preporučuje za sadnju uz maslačak je tratinčica koja također ima slične uvjete rasta kao maslačak te sposobnost suzbijanja korova i poboljšanja kvalitete tla.

Bosiljak ima sposobnost proizvodnje eteričnih ulja koja su korisna za rast maslačka, kao i suzbijanja nekih štetnika koji mogu utjecati na rast maslačka. Osim toga, bosiljak može poboljšati okus maslačka ako se koristi kao začin. Od začina mogu se saditi i lavanda i menta (metvica).

Iako maslačak može rasti u različitim uvjetima i uz mnoge druge biljke, postoji nekoliko biljaka koje se ne preporučuju saditi u blizini maslačka zbog njihovih osobina rasta ili interakcije s maslačkom. Jedna od takvih biljaka je kopriva koja ima agresivno širenje kroz korijenje i može se natjecati s maslačkom za hranjive tvari u tlu. Zatim kupus i druge biljke iz porodice kupusnjača kao što su kelj, cvjetača i brokula oslobađaju tvari koje sprječavaju rast drugih biljaka u blizini, uključujući i maslačak. Osim toga, kupus je domaćin nekih štetnika koji mogu utjecati na rast maslačka. Još jedna biljka koja se ne preporučuje saditi uz maslačak je češnjak koji ima sposobnost suzbijanja korisnih mikroorganizama u tlu koji su važni za zdrav rast maslačka. Važno je napomenuti da ove biljke neće nužno spriječiti rast maslačka, ali mogu imati negativan utjecaj na rast i kvalitetu maslačka.

Faza mirovanja

Maslačak ima period mirovanja, ali se on razlikuje ovisno o uvjetima uzgoja i vrsti maslačka. Općenito, period mirovanja maslačka traje zimi kada biljka usporava rast i smanjuje broj listova. Tijekom ovog perioda, korijen maslačka ostaje živ, ali ne bilježi značajniji rast.

U prirodi, maslačak se obično pojavljuje u proljeće nakon zime, kada se pojavljuju topliji i sunčaniji dani, što potiče ponovni rast biljke. U uzgoju, maslačak se obično sije u kasno proljeće ili početkom ljeta, nakon što su prošle mrazne noći i kada je zemlja zagrijana.

Važno je napomenuti da maslačak nije potpuno neaktivan tijekom zime, jer korijen biljke i dalje bilježi neku aktivnost. U korijenu maslačka nakupljaju se hranjive tvari i drugi spojevi koji biljku hrane i pripremaju za ponovni rast u proljeće.

Sadnja maslačka

Sadnja maslačka može se obaviti na nekoliko načina, ovisno o vrsti maslačka i uvjetima uzgoja. Ako se sadi iz sjemena, važno je odabrati odgovarajuće sjeme i pripremiti tlo za sadnju, dok sadnja u posudama i u stakleniku zahtijeva drugačije uvjete i sprječava njegovo invazivno širenje.

Sadnja sjemena

Sadnja sjemena maslačka je relativno jednostavan proces koji se može obaviti u proljeće ili jesen. Potrebno je imati sjeme maslačka, pripremiti zemlju i odabrati odgovarajuće mjesto za sadnju. Priprema tla je ključna za uspješan uzgoj. Tlo bi trebalo biti rahlo, propusno i bogato hranjivim tvarima. Ako je tlo teško ili glinasto, može se dodati kompost ili humus kako bi se poboljšala njegova kvaliteta.

Kada je tlo pripremljeno, potrebno je očistiti ga od korova i kamenja te izravnati površinu. Nakon toga, sjeme maslačka se može ravnomjerno raspršiti po površini tla ili posijati u redove s razmakom oko 15 - 20 cm između redova. Nakon što se sjeme posije, preporučuje se lagano ga utapkati u tlo kako bi se osigurao bolji kontakt s tlom te obilno zaliti, pazeći da ne prenatopi, jer previše vode može otežati klijanje sjemena.

Nakon što se sjeme posije i zalije, potrebno je redovito zalijevati tlo kako bi se održala vlažnost tla i potaknulo klijanje sjemena. Kada se sjeme počne klijati i izrastu prvi listovi, preporučuje se prorijediti sadnice tako da ih ostane dovoljno prostora za rast.

Sadnja sadnice

Sadnja sadnice maslačka ne razlikuje se puno od sadnje sjemena. Prije sadnje potrebno je pripremiti tlo kako bi korijen mogao rasti bez problema. Sadnicu treba pažljivo izvaditi iz posude, a ako se koristi plastična posuda, potrebno je lagano je stisnuti sa strane kako bi se sadnica lakše izvadila. Zatim, u zemlji treba napraviti rupu dovoljno duboku da se sadnica može smjestiti u nju, ali ne i preveliku kako ne bi došlo do isušivanja tla oko korijena. Sadnicu treba postaviti u rupu i napuniti ju zemljom dok se ne nalazi na istoj razini s okolnim tlom. Nakon sadnje, potrebno je dobro zaliti sadnicu kako bi se tlo oko korijena dobro stisnulo.

Tijekom prvih tjedana nakon sadnje potrebno je paziti da se tlo ne osuši i redovito zalijevati i održavati vlažnost tla. Također, poželjno je i prihranjivati biljku organskim gnojivom kako bi se osigurao optimalan rast. Važno je napomenuti da je sadnja sadnice maslačka manje uobičajena praksa od sadnje sjemena ili razmnožavanja korijenom.

Uzgoj u vrtu

Maslačak se može saditi ili sijati u vrtove, ali nije dobra kultura za uzgoj s drugim sadnicama zbog povećane količine sjemenja koju ima te opasnošću od gušenja drugih biljaka. Zemlja u kojoj će se uzgajati priprema se oranjem na 30 cm kao i za druge kulture te treba biti obogaćena stajskim gnojivom koje ne utječe negativno na njegov okus i cvatnju kao umjetna gnojiva. Također, bolje je koristiti humusnu i rahlu zemlju nego glinastu zbog lakoće branja i čupanja korijena nakon upotrebe. Ipak, maslačak je izrazito otporan i može rasti na različitim tlima: od nizine do planinskih obronaka. Presudna važnost kakvoće tla je u kvaliteti samog ploda koju želimo postići sjetvom.

Važno je napomenuti da se maslačak lako širi i samoniklo raste u mnogim područjima, stoga je potrebno voditi računa o tome da ne preuzme previše prostora u vrtu. Ako se uzgaja za hranu ili ljekovite svrhe, preporučuje se uzgoj u odvojenom vrtu ili posudi kako bi se lakše kontrolirao njegov rast.

Uzgoj u plasteniku

Uzgojem u stakleniku s reguliranom temperaturom i vlažnosti zraka, maslačku se osiguravaju savršeni uvjeti za rast te on može listati i cvjetati tijekom cijele godine. Također, sadnjom u ograničene prostore smanjuje se mogućnost prenošenja sjemenki i zagušivanja okolnih kultura. Takav se način uzgoja koristi pri masovnoj komercijalnoj proizvodnji te je moguća rotacija biljaka i kontrola nasada.

Uzgoj u posudama

Za uzgoj maslačka u posudama potrebno je odabrati odgovarajuću posudu, najbolje veću i plitku kako bi korijenov sustav imao dovoljno prostora za rast. Također, treba odabrati kvalitetan supstrat za sadnju koji bi trebao biti bogat hranjivim tvarima i dobro propusan kako bi spriječio zadržavanje viška vode u posudi.

Prije sadnje u posudu, sjeme maslačka se može namočiti u vodi preko noći kako bi se omekšalo i potaknulo klijanje. Nakon toga, posuda se napuni pripremljenim supstratom do polovice, a sjeme se posije ravnomjerno po površini. Nakon toga se posuda lagano protrese kako bi se sjeme malo utisnulo u supstrat, a zatim se posuta tankim slojem supstrata.

Nakon sadnje, posuda se stavlja na sunčano mjesto, ali ne izloženo direktnom suncu kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast i razvoj biljke. Tijekom rasta, potrebno je redovito zalijevati biljku kako bi se održavala vlažnost supstrata, ali bez prekomjernog zalijevanja koje bi moglo dovesti do truljenja korijena.

Kada biljka naraste do visine oko 10 - 15 cm, može se pomalo početi ubirati lišće za upotrebu u kulinarstvu ili za pripremu ljekovitih pripravaka. Ako se biljka ne bere, maslačak će nastaviti rasti i razviti karakteristične žute cvjetove koji će kasnije postati bijeli perasti plodovi.

Uz pravilnu njegu i redovito zalijevanje, maslačak se može uzgajati u posudama tijekom cijele godine. Važno je samo povremeno kontrolirati veličinu posude u kojoj se biljka nalazi i eventualno je presaditi u veću posudu kako bi se osigurao dovoljan prostor za rast korijena.

Održavanje i njega

Maslačak se može održavati sječenjem nepotrebnih listova. Na taj se način sokovi i hranjive tvari zadržavaju u mladim listovima koji su pogodni za konzumaciju. Također, potrebno je očistiti sav korov koji bi mu mogao raditi sjenu, jer je maslačak biljka koja voli i dobro podnosi sunce te mu je potrebno mnogo sunca za pravilan razvoj. Važno je napomenuti kako je potrebno voditi računa o količini gnojiva i vode, jer prevelika zasićenost tla gnojivom može ugroziti nasad.

Zalijevanje

Zalijevanje maslačka ovisi o različitim čimbenicima kao što su vremenski uvjeti, tip tla i faza rasta biljke. Općenito, maslačak preferira vlažna tla, ali može se prilagoditi i sušnim uvjetima. Mlade biljke i sjeme trebaju češće zalijevanje kako bi se tlo održavalo vlažnim, dok zrele biljke mogu podnijeti duža razdoblja bez zalijevanja. U toplim ljetnim mjesecima, kada su temperature visoke i vlaga zraka niska, maslačak će zahtijevati češće zalijevanje kako bi se spriječilo isušivanje tla. Također, tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja potrebno je redovito zalijevati kako bi se održala vitalnost biljke.

Važno je paziti da se ne zalijeva prečesto i previše, jer previše vlage može dovesti do truljenja korijena ili bolesti biljke. Umjesto čestog plitkog zalijevanja, bolje je zalijevati manje često, ali temeljito kako bi se tlo dobro navlažilo do dubine korijena. Također, preporučuje se zalijevati u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima kako bi se smanjila mogućnost isušivanja tla uslijed isparavanja vode na jakom suncu.

Gnojidba

Za pravilan razvoj maslačka i bolji okus biljke, potrebno je pravilno gnojiti zemlju na kojoj će se sijati ili saditi. Zemlju je važno pripremiti stajskim gnojivom, ali se ne preporučuje koristiti mineralna gnojiva. Također, važno je ne pretjerivati s gnojidbom za vrijeme ljetnih mjeseci kada količina minerala može naštetiti mladoj biljci.

Razmnožavanje

Razmnožavanje maslačka je vrlo jednostavno. Na svakoj dozreloj rozeti nalazi se nekoliko desetaka sjemenki koje mogu proklijati već na dubini od 2 mm. Osim što se prenose vjetrom, često ih prenose ljudi otpuhivanjem sjemenka sa stabljike. Važno je napomenuti da se maslačak može razmnožavati i reznicama korijena što nije toliko uobičajena praksa zbog velike klijavosti sjemena. Također, to je biljka koja će prva u proljeće prekriti golo tlo.

Presađivanje

Presađivanje maslačka nije uobičajena praksa jer se maslačak smatra korovom i često se smatra neželjenim biljkom u vrtu ili travnjaku. Međutim, ako se poželi presaditi, to je moguće učiniti uz nekoliko jednostavnih koraka. Maslačak ima dubok korijenov sustav, stoga je važno pažljivo iskopati cijelu biljku kako bi se osiguralo da se izvadi cijeli korijen. Ako korijen ne bude izvađen u potpunosti, postoji mogućnost da biljka neće preživjeti nakon presađivanja.

Također, važno je imati na umu da maslačak može ponovno izrasti čak i ako se korijen nije potpuno izvadio. Stoga, ako se želi ukloniti iz vrta, preporučuje se korištenje herbicida ili drugih metoda uklanjanja korova umjesto presađivanja.

Pomlađivanje

Maslačak se obično ne pomlađuje kao što se to radi s drugim biljkama, jer ima tendenciju prirodno se sam obnavljati iz svojih korijena, što znači da ako korijen ne bude potpuno izvađen prilikom uklanjanja, biljka će se moći oporaviti i ponovo izrasti.

Međutim, ako se želi održavati u vrtu na kontroliran način, mogu se redovito uklanjati cvjetne glave kako bi se spriječilo širenje sjemena, redovito kositi trava kako bi se spriječio rast korova i uklanjanje bilo kojeg osušenog ili oštećenog lišća koje može negativno utjecati na izgled biljke.

Prorjeđivanje

Prorjeđivanje maslačka se odnosi na postupak uklanjanja viška maslačka iz vrta ili travnjaka kako bi se osigurao zdrav rast preostalih biljaka što se može učiniti ručno ili korištenjem herbicida. Uklanjaju se i prorjeđuju maslačci koji su u neposrednoj blizini drugih biljaka ili oni koji su izrasli izvan područja uzgoja. Prilikom prorjeđivanja potrebno je paziti da se iskopa cijeli korijenov sustav kako bi se spriječio ponovni rast biljke.

Rezidba

Maslačak se obično ne reže ili ne kosi, posebno ako raste na livadama ili pašnjacima. To je zato što maslačak ima vrlo kratak životni ciklus cvjetanja, obično samo oko 10 - 14 dana, a nakon toga se biljka počinje sušiti i venuti. Međutim, ako se uzgaja u vrtu, može se kositi jednom tjedno kako bi se spriječilo da se korijenov sistem biljke širi preko cijelog vrta. Maslačak će brzo ponovno izrasti, pa je potrebno redovita kođnja kako bi se biljka održavala u kontroliranom stanju.

Zaštita od vjetra

Maslačak je otporan na vjetar i ne zahtijeva posebnu zaštitu. U stvari, vjetar može čak biti koristan za maslačak jer potiče kretanje zraka i pomaže u sprečavanju nakupljanja vlage, što može smanjiti rizik od bolesti.

Zaštita preko zime

Maslačak je prilično otporan na hladnoću i može izdržati umjerene zimske uvjete bez ikakve posebne zaštite. Međutim, ako su temperature izuzetno niske ili ako se očekuje produljeni period niskih temperatura, biljke mogu biti osjetljive na mraz i smrzavanje. U ovom slučaju, zaštita može biti korisna kako bi se spriječila šteta na biljkama.

Jedan od načina zaštite maslačka od mraza je prekrivanje biljaka tijekom noći ili razdoblja izuzetno niskih temperatura. Ovo se radi samo kod kontroliranog uzgoja i može se učiniti upotrebom malča, poput slame ili suhe trave ili prekrivanjem biljaka tkaninom, poput stare deke ili netkanog materijala. Ovo će pomoći u zadržavanju topline oko biljaka i spriječiti izravni kontakt s hladnim zrakom.

Također je važno osigurati da tlo oko maslačka bude dobro drenirano kako bi se spriječilo nakupljanje vode koja može izazvati smrzavanje korijena. U hladnijim područjima, može biti korisno pokriti tlo oko biljaka sa slojem malča kako bi se zadržala toplina i spriječilo zamrzavanje.

Bolesti

Maslačak se obično smatra otpornom biljkom i rijetko je napadaju ozbiljne bolesti. Međutim, kao i svaka biljka, i maslačak može biti osjetljiv na određene bolesti primjerice hrđa, plamenjača, crna pjegavost, trulež korijena

Hrđa

hrđa je gljivična bolest koja napada maslačak uzrokujući narančaste ili smeđe mrlje na donjoj strani lišća i na korijenima biljke. U teškim slučajevima, može uzrokovati propadanje korijena i truljenje cijele biljke. Može se prenijeti s drugih zaraženih biljaka, pa je važno biljke držati što dalje jednu od druge kako bi se spriječilo širenje bolesti. Liječenje uključuje primjenu fungicida i redovito uklanjanje zaraženog lišća i drugog biljnog materijala.

Plamenjača 

Plamenjača je također gljivična bolest koja uzrokuje smeđe mrlje na lišću maslačka. Ova bolest se obično javlja na vlažnom vremenu, a može se prenijeti s drugih biljaka koje su zaražene. Liječenje plamenjače uključuje primjenu fungicida i uklanjanje zaraženih biljnih materijala kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Crna pjegavost 

Crna pjegavost je gljivična bolest koja uzrokuje crne mrlje na lišću maslačka. Ova bolest se također može prenijeti s drugih zaraženih biljaka, a obično se javlja po vlažnom vremenu. Liječenje crne pjegavosti uključuje primjenu fungicida i uklanjanje zaraženog lišća i drugog biljnog materijala.

Trulež korijena

Trulež korijena je bakterijska bolest koja može uzrokovati propadanje korijena i truljenje cijele biljke. Ova bolest se obično javlja kao posljedica prekomjernog zalijevanja i uzgoja biljaka u previše zbijenom tlu. Najbolji način za sprječavanje je redovito provjeravanje biljaka i izbjegavanje prekomjernog zalijevanja.

Štetnici

Kako se radi o biljci koja je pretežno livadna, maslačak je razvio otpornost na većinu štetnika. Zbog mliječne kiseline koju sadrži, nije na meti ni kukaca kao što su mravi, ali jedini štetnik koji ga može napasti su lisne uši. Važno je redovito provjeravati biljke kako bi se identificirali na vrijeme, a zatim primijeniti odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo širenje štete na biljci.

Lisne uši su sitni kukci koji mogu uzrokovati pojavu žute boje i uvijanje lišća maslačka. Hrane sokovima iz biljaka i mogu se brzo razmnožiti, stvarajući velike kolonije. Lisne uši se mogu kontrolirati primjenom insekticida ili prirodnim metodama, poput ispiranja vodom i upotrebe prirodnih predatora, poput bubamara.

Upotreba maslačka

Maslačak je biljka koja se može upotrijebiti od korijena do ploda i njegova se ljekovita i prehrambena svojstva koriste od pamtivijeka. Jestiv je svaki dio biljke i može se koristiti u raznim prilikama. Još u 17. stoljeću spominje se kako su Talijani koristili sve dijelove biljke u kulinarstvu. Ipak, maslačak je poznatiji kao dio narodne medicine nego što su njegova pozitivna djelovanja znanstveno testirana na ljudima.

Berba

S obzirom na veliku iskoristivost same biljke, maslačak se može brati tijekom cijele godine. Listove je najbolje brati u proljeće kako bi ostali svježi i slatki sokovi za konzumaciju. Također, beru se oni listovi koji su svjetlije boje. Branjem lišća i cvijeta, biljka ispušta mliječnu kiselinu koja se također koristiti u medicinske svrhe, ali ne i skladištiti. Korijen se bere na jesen, a berba se obavlja strojno ili ručno otkopavanjem.

Sušenje

Nakon berbe korijena, lišće se može sušiti na 45°C u pećnici ili u polusjeni na zraku. Važno je da i nakon sušenja zadrži prirodnu zelenu boju. Korijen se nakon vađenja reže na manje dijelove kako bi se ravnomjerno osušio i konzumira se izričito posušen. Osušen maslačak može se koristiti i kao malč jer će obogatiti zemlju i zadržati hranjive tvari. Posebno se to odnosi na voćnjake gdje može pospješiti dozrijevanje voćki.

Skladištenje

Kako bi sačuvali ljekovita svojstva sušenog maslačka, potrebno ga je pravilno skladištiti. Čuva se u papirnatoj ili platnenoj vrećici kako se ne bi navlažio istrulio. Svježi se listovi ne mogu dugo čuvati, nakon berbe potrebno ga je pojesti ili držati jedan dan u hladnjaku. Nakon više dana držanja u hladnjaku uvenut će i izgubiti sočnost i hrskavost.

Pripravci

• čaj od maslačka
• med od maslačka
• sirup od maslačka

Kulinarstvo

Maslačak se u kulinarstvu može upotrebljavati cijeli. Rascvjetane glavice mogu se kuhati sa šećerom te se koristi kao sladak sirup u pripremi nekih jela i pića. Najpoznatiji su listovi koji se začinjeni mogu koristiti kao salata. Zbog iznimne gorkosti, većinom se koriste kao aperitivi za otvaranje teka ili kao prilog uz masnija i začinjena jela.

Stariji listovi se mogu kuhati i koristiti kao prilog uz divljač. Listovi su bogati vitaminom C, posebice bjelančevinama i željezom. Zatvoreni cvijet može se kiseliti i koristiti za začinjavanje salate umjesto kapara. Cvjetovi maslačka također se skupljaju i od njih se priprema med od maslačka.

Korijen je iznimno bogat kalijem i inulinom te se osušen i samljeven može koristiti za nadomjestak kavi ili kao čaj.

Medicina

Iako nisu potvrđena pozitivna djelovanja na ljudima, liječnici i osobe koje se koriste prirodnim lijekovima za poticanje zdravlja, vjeruju da maslačak ima pozitivne utjecaje na poticanje kamenca iz žući, snižavanje krvnog tlaka, poboljšanje probave i reguliranje razine glukoze u krvi. Ipak, važno je kontrolirati njegov unos zbog zasićenosti mineralima.

Također, ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Maslačkova kiselina koristi se u micanju i suzbijanju bradavica na tijelu. Vjeruje se kako svakodnevna upotreba može ukloniti bradavice. Također, nekada se koristila i za izbjeljivanje pjegica i kože.

Suhi listovi maslačka koriste se za pripremu čaja od maslačka koji se pije za poticanje probave i izbacivanje viška vode iz tijela. Sadrži i inulin koji može povećati razinu energije i on se nalazi u korijenu. Također, enzimi koje sadrži mogu djelotvorno djelovati na rad jetre.

Poljoprivreda

Osim za prehranu i u medicinske svrhe, maslačak se može iskoristiti u ishrani životinja i zaštiti biljaka. Za ishranu životinja se koristi najčešće svježi maslačak i posebno ga vole zečevi. Također, važan je dio prehrane životinja koje proizvode mlijeko kako bi se ono obogatilo potrebnim vitaminima i mineralima.

Od korijena se može pripremiti juha koja ima raznu primjenu. Korijen maslačka se usitni i prelije toplom vodom te se pripravak koristi u mnoge svrhe. Dijelom se koristi kao gnojivo jer pojačava list i potiče rast biljke. Također, može se koristiti za suzbijanje brojnih štetnika, kao što su plamenjača ili pepelnica. Ipak, za sigurnost biljke, prije upotrebe potrebno je taj pripravak razrijediti s vodom.

Zanimljivosti

Maslačak se kroz povijest spominje u dvije svrhe: u kulinarstvu i narodnoj medicini. Kao biljka koja je lako dostupna i veoma izdržljiva, privlačila je pozornost ljudi koji su je pokušali koristiti u različite svrhe. S obzirom na njegovu rasprostranjenost, primjetno je spominjanje u različitim kulturama. Njegov je izgled i osobnosti detaljno istražen nebrojeno puta, te postoje brojni spisi koji potvrđuju njegovu široku primjenu generacijama.

U kulinarstvu se spominje od 17. stoljeća te je poznato da se konzumirao cijeli. Posebno je karakterističan za talijansku kuhinju u tom razdoblju te otuda i naziv talijanska salata. Postoje mnogi recepti koji su uključivali maslačak u pripremi variva, sirupa od cvijeta, salata s dodatkom lišća ili korijena. Danas su ti recepti potisnuti, ali se maslačak vraća zbog svojih pozitivnih učinaka na organizam i bogatstvom nutrijenata u suvremenu kuhinju.

Iako je biljka koju svakodnevno nalazimo na livadama u gradu i selu, ljudi zanemaruju njegove blagodati. Zbog posebno gorkog okusa sve više postaje dio makrobiotičke i veganske kuhinje koja u potpunosti iskorištava njegov potencijal. Ipak, ta biljka nije djelotvorna samo za ljude. Njegovom ispašom profitiraju i životinje koje tako unose većinu minerala i vitamina. Također, unose enzime koji potiču probavu i proizvodnju mlijeka. Kiselina u samoj biljci pogodna je za preživače.

Maslačak je izrazito važan za pčelarstvo. Važan je dio livadnog meda te doziva pčele i bumbare. Ima puno peluda te je dobar za masovnu proizvodnju meda. Njegove karakteristike ga čine važnim u toj industriji te se u zadnje vrijeme koristi i kao poseban izvor za med. Također, može se spremiti i samostalno med od maslačka dodavanjem vode i šećera te redukcijom. Time se dobiva lijek za jačanje imuniteta koji je posebno koristan u hladnijim mjesecima.

Foto: Elsemargriet / Pixabay