Maslačak (lat. Taraxacum officinale) je zeljasta biljka koja je rasprostranjena diljem Europe, Afrike i Azije, a poznat je pod latinskim nazivom Taraxacum. Smatra se da mu ime dolazi iz grčkog i znači upala očiju. Kako je rasprostranjen diljem svijeta, nije poznato njegovo podrijetlo, ali se smatra dijelom flore umjereno hladne klime i pašnjaka.
Biljka je zeljasta trajnica koja izvrsno prezimi hladne zime i snježni pokrivač. Visoka je od 5 do 25 cm, ovisno o uvjetima koji je okružuju. Iz tamnozelenih nazubljenih listova izdiže se šuplja stabljika sa žutom glavicom se nakon nekog vremena zatvara i suši te drugi put cvate sjemenje. Sjemenje je uočljivo: razvije se bijela kuglica s nježnim padobrančićima koji su sjemenkom spojeni s tučkom. Kada zapuhne vjetar, sjeme leti zrakom i tako se širi po livadi.
Maslačak je iznimno otporna i samoodrživa biljka. Razvija mnogo sjemenja koje se, osim zrakom, prenosi životinjskim kontaktom. Raste kao korov te nije poznat po kultiviranoj sadnji. Ipak, ako se želi saditi kao salata, lako uspijeva u različitim tipovima zemlje i ne traži posebnu njegu.
Vrste maslačka
Kako je poznat po jedinstvenom obliku, ipak se primjećuju razlike između vrsta po nadmorskoj visini. Kako ona raste, tako su glavice manje, a lišće veće i otpornije. Također, uspješno se prilagodio i vrućoj klimi i razvio zaštitu, pa tako u Kazahstanu neke vrste koriste za proizvodnju kaučukovca. Poznat je i ruski maslačak koji ima manje i žilavije listove te žuti cvijet s manjom glavicom koji je veoma važno sredstvo u proizvodnji kaučukovca za gume i njegova je iskoristivost danas veoma rasprostranjena.
Ipak, ne postoji značajnija podjela sorti s obzirom na to da je glavni oblik isti u svim zemljama s umjerenom klimom. Značajnija razlika između vrsta je u obliku lista i glavici. List u nekim dijelovima može biti uži i čvršći. Također, cvijet se u dijelovima istočne Euroazije smanjuje te poprima svjetliju boju. Ipak, sve vrste imaju isti način razmnožavanja, samoodržive su biljke i veoma su korisne u mnogim sferama života.
Sadnja maslačka
Može se saditi ili sijati u vrtove, ali nije dobra kultura za uzgoj s drugim sadnicama zbog povećane količine sjemenja koju ima te opasnošću od gušenja drugih biljaka. Zemlja u kojoj će se uzgajati priprema se oranjem na 30 cm kao i za druge kulture te treba biti obogaćena stajskim gnojivom koje ne utječe negativno na njegov okus i cvatnju kao umjetna gnojiva. Također, bolje je koristiti humusnu i rahlu zemlju nego glinastu zbog lakoće branja i čupanja korijena nakon upotrebe. Ipak, maslačak je izrazito otporan i može rasti na različitim tlima: od nizine do planinskih obronaka. Presudna važnost kakvoće tla je u kvaliteti samog ploda koju želimo postići sjetvom.
Vrijeme sjetve
Maslačak se sije u proljeće i s obzirom na njegovu otpornost, može se posijati direktno u zemlju. Potrebno je pravilno raspršiti sjeme kako bismo dobili ujednačene gredice i mogućnost održavanja biljki. Ako se sije u plastenik prije sadnje na krajnje polje, potrebno ga je rasaditi u razmaku od 12-20 cm kako bi razvili dovoljno duge listove. Sadnja se obavlja u jesen kako bi se maslačak razvio do proljeća i bio spreman za konzumaciju. Ako se on obavlja u proljeće, potrebno je to napraviti do kraja travnja. Također, sadnja se preporučuje na većim površinama kako bi se moglo kontrolirani i strojno brati nakon dozrijevanja.
Klima
Maslačku nije potrebna određena temperatura kako bi dozrio i preživio. Iako je višegodišnja trajnica, za uzgoj se koristi jednogodišnja biljka koju je potrebno okopavati i navodnjavati po potrebi. Okopavanjem se uništava okolni korov koji guši razvoj korijena ili same biljke te se zemlja održava rastresenom. Također, navodnjavanje je potrebno vršiti u iznimno suhim uvjetima jer prevelika količina vode može natruliti korijen.
Uzgoj maslačka
Nakon što maslačak nikne u redovima, uzgoj je prilično jednostavan. Osim već spomenutog navodnjavanja, maslačak je potrebno prihranjivati gnojivima bogatim dušikom. Ako želite organski uzgoj, na polje na koje se prethodno žele posijati ili posaditi maslačci može se godinu dana ranije uzgojiti djetelina lucerna. Ona na korijenu sadrži kvržice bogate dušikom koje se u pripremi zaoru sa zemljom te se u obogaćenu zemlju direktno sije maslačak.
Maslačak se ne slaže dobro s drugim kulturama zbog već spomenute prevelike klijavosti. Ipak, odgovara mu blizina drugih zeljastih biljaka, pa se može uzgajati u kontroliranim uvjetima uz različite vrste salata, matovilac i ostale zeljanice.
Razmnožava se sjemenjem i to putem zraka, životinja, ljudi ili preko vode. Sjeme može proklijati unutar 3 godine te nije važno da se sjeme iskoristi još tijekom godine.
Uzgoj u stakleniku
Uzgojem u stakleniku s reguliranom temperaturom i vlažnosti zraka, maslačku se osiguravaju savršeni uvjeti za rast te on može listati i cvjetati tijekom cijele godine. Također, sađenjem u ograničene prostore smanjuje se mogućnost prenošenja sjemenki i zagušivanja okolnih kultura. Takav se način uzgoja koristi pri masovnoj komercijalnoj proizvodnji te je moguća rotacija biljaka i kontrola nasada.
Održavanje i njega
Uz već spomenuto okopavanje, maslačak se može održavati sječenjem nepotrebnih listova. Na taj se način sokovi i hranjive tvari zadržavaju u mladim listovima koji su pogodni za konzumaciju. Također, potrebno je očistiti sav korov koji bi mu mogao raditi sjenu, jer je to biljka koja voli i dobro podnosi sunce te joj je potrebno mnogo sunca za pravilan razvoj. Važno je napomenuti kako je potrebno voditi računa o količini gnojiva i vode, jer prevelika zasićenost tla gnojivom može ugroziti nasad.
Gnojidba
Za pravilan razvoj maslačka i bolji okus biljke, potrebno je pravilno gnojiti zemlju na kojoj će se sijati ili saditi. Zemlju je važno pripremiti stajskim gnojivom, ali nije preporučljivo koristiti mineralna gnojiva. Također, važno je ne pretjerivati s gnojenjem za vrijeme ljetnih mjeseci kada količina minerala može naštetiti mladoj biljci.
Razmnožavanje
Više puta je spomenuta maslačkova velika klijavost. Na svakoj dozreloj rozeti nalazi se nekoliko desetaka sjemenki koje mogu proklijati već na bubini od 2 mm. Osim što se prenose vjetrom, često ih prenose ljudi otpuhivanjem sjemenka sa stabljike. Važno je napomenuti da se maslačak može presaditi i reznicama korijena što nije toliko uobičajena praksa zbog velike klijavosti sjemena. Također, to je biljka koja će prva u proljeće prekriti golo tlo.
Berba maslačka
S obzirom na veliku iskoristivost same biljke, maslačak se može brati tijekom cijele godine. Listove je najbolje brati u proljeće kako bi ostali svježi i slatki sokovi za konzumaciju. Također, beru se oni listovi koji su svjetlije boje. Cvijet se također može brati i koristiti. Branjem lišća i cvijeta, biljka ispušta mliječnu kiselinu koja se također koristiti u medicinske svrhe, ali ne i skladištiti. Korijen se bere na jesen, a berba se obavlja strojno ili ručno otkopavanjem.
Skladištenje
Kako bi sačuvali ljekovita svojstva osušenog maslačka, potrebno ga je pravilno skladištiti. On se čuva u papirnatoj ili platnenoj vrećici kako se ne bi navlažio i strulio. Svježi se listovi ne mogu dugo čuvati, nakon branja potrebno ga je pojesti ili držati jedan dan u hladnjaku. Nakon više dana držanja u hladnjaku oni će uvenuti i izgubiti sočnost i hrskavost.
Sušenje
Nakon berbe korijena, lišće se može sušiti na 45 stupnjeva u pećnici ili u polusjeni na zraku. Važno je da i nakon sušenja zadrži prirodnu zelenu boju. Korijen se nakon vađenja reže na manje dijelove kako bi se ravnomjerno posušio i konzumira se izričito posušen. Posušen maslačak može se koristiti i kao malč jer će obogatiti zemlju i zadržati hranjive tvari. Posebno se to odnosi na voćnjake gdje može pospješiti dozrijevanje voćki.
Bolesti i štetnici
Kako se radi o biljci koja je pretežno livadna, maslačak je razvio otpornost na većinu štetnika i bolesti. Nisu poznate bolesti koje bi direktno utjecale na samu biljku. Zbog mliječne kiseline koju sadrži, nije na meti ni kukaca kao što su mravi ili uši. Također, ne razvija bolesti uzrokovane vlagom ili sušom. Nije ni prijenosnik bolesti te je siguran za uzgoj uz druge vrste.
Upotreba
Maslačak je biljka koja se može upotrijebiti od korijena do ploda i njegova se ljekovita i prehrambena svojstva koriste od pamtivijeka. Jestiv je svaki dio biljke i može se koristiti u raznim prilikama. Još u 17. stoljeću spominje se kako su Talijani koristili sve dijelove biljke u kulinarstvu. Ipak, maslačak je poznatiji kao dio narodne medicine nego što su njegova pozitivna djelovanja znanstveno testirana na ljudima.
Pripravci
Medicina
Iako nisu potvrđena pozitivna djelovanja na ljudima, liječnici i osobe koje se koriste prirodnim lijekovima za poticanje zdravlja, vjeruju da maslačak ima pozitivne utjecaje na poticanje kamenca iz žući, snižavanje krvnog tlaka, poboljšanje probave i reguliranje razine glukoze u krvi. Ipak, važno je kontrolirati njegov unos zbog zasićenosti mineralima,
Također, ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Maslačkova kiselina koristi se u micanju i suzbijanju bradavica na tijelu. Vjeruje se kako svakodnevna upotreba može ukloniti bradavice. Također, nekada se koristila i za izbjeljivanje pjegica i kože.
Suhi listovi maslačka koriste se za pripremu čaja od maslačka koji se pije za poticanje probave i izbacivanje viška vode iz tijela. Sadrži i inulin koji može povećati razinu energije i on se nalazi u korijenu. Također, enzimi koje sadrži mogu djelotvorno djelovati na rad jetre.
Kulinarstvo
Maslačak se u kulinarstvu može upotrebljavati cijeli. Rascvjetane glavice mogu se kuhati sa šećerom te se koristi kao sladak sirup u pripremi nekih jela i pića. Najpoznatiji su listovi koji se začinjeni mogu koristiti kao salata.
Zbog iznimne gorkosti, većinom se koriste kao aperitivi za otvaranje teka ili kao prilog uz masnija i začinjena jela.
Stariji listovi se mogu kuhati i koristiti kao prilog uz divljač. Listovi su bogati vitaminom C, ali posebice bjelančevinama i željezom te se preporučuje osobama koje imaju nizak krvni tlak ili nedostatak željeza u tijelu.
Zatvoreni cvijet može se kiseliti i koristiti za začinjavanje salate umjesto kapara. Cvjetovi maslačka također se skupljaju i od njih se priprema med od maslačka.
Korijen je iznimno bogat kalijem i inulinom te se osušen i samljeven može koristiti za nadomjestak kavi ili kao čaj.
Poljoprivreda
Osim za prehranu i u medicinske svrhe, maslačak se može iskoristiti u ishrani životinja i zaštiti biljaka. Za ishranu životinja se koristi najčešće svježi maslačak i posebno ga vole zečevi. Također, važan je dio prehrane životinja koje proizvode mlijeko kako bi se ono obogatilo potrebnim vitaminima i mineralima. Od korijena se pak može pripremiti juha koja ima raznu primjenu. Korijen maslačka se usitni i prelije toplom vodom te se pripravak koristi u mnoge svrhe. Dijelom se koristi kao gnojivo jer pojačava list i potiče rast biljke. Također, može se koristiti za suzbijanje brojnih štetnika, kao što su plamenjača ili pepelnica. Ipak, za sigurnost biljke, prije upotrebe potrebno je taj pripravak razrijediti s vodom.
Zanimljivosti
Maslačak se kroz povijest spominje u dvije svrhe: u kulinarstvu i narodnoj medicine. Kao biljka koja je lako dostupna i veoma izdržljiva, privlačila je pozornost ljudi koji su je pokušali koristiti u različite svrhe. S obzirom na njegovu rasprostranjenost, primjetno je spominjanje u različitim kulturama. U kineskoj se kulturi koristio za liječenje hepatitisa i bronhitisa, dok ga ostale kulture koriste za snižavanje krvnog tlaka. Njegov je izgled i osobnosti detaljno istražen nebrojeno puta, te postoje brojni spisi koji potvrđuju njegovu široku primjenu generacijama.
U kulinarstvu se maslačak spominje od 17. stoljeća te je poznato da se konzumirao cijeli. Posebno je karakterističan za talijansku kuhinju u tom razdoblju te otuda i naziv talijanska salata. Postoje mnogi recepti koji su uključivali maslačak u pripremi variva, sirupa od cvijeta, salata s dodatkom lišća ili korijena. Danas su ti recepti potisnuti, ali se maslačak vraća zbog svojih pozitivnih učinaka na organizam i bogatstvom nutrijenata u suvremenu kuhinju.
Iako je biljka koju svakodnevno nalazimo na livadama u gradu i selu, ljudi zanemaruju njegove blagodati. Zbog posebno gorkog okusa sve više postaje dio makrobiotičke i veganske kuhinje koja u potpunosti iskorištava njegov potencijal. Ipak, ta biljka nije djelotvorna samo za ljude. Njegovom ispašom profitiraju i životinje koje tako unose većinu minerala i vitamina. Također, unose enzime koji potiču probavu i proizvodnju mlijeka. Kiselina u samoj biljci pogodna je za preživače.
Maslačak je izrazito važan za pčelarstvo. Važan je dio livadnog meda te doziva pčele i bumbare. Ima puno peluda te je dobar za masovnu proizvodnju meda. Njegove karakteristike ga čine važnim u toj industriji te se u zadnje vrijeme koristi i kao poseban izvor za med. Također, može se spremiti i samostalno med od maslačka dodavanjem vode i šećera te redukcijom. Time se dobiva lijek za jačanje imuniteta koji je posebno koristan u hladnijim mjesecima.
Foto: Franz W. / Pixabay
Odgovori