Krizantema (lat. Chrysanthemum) rod je cvjetnica s 40-ak vrsta iz porodice glavočika (Asteraceae). Osim što su najpoznatije, glavočike su i najraširenija porodica na našem području, pa se svakodnevno susrećemo s runjikom, pelinom, tratinčicom, ivančicom, estragonom, cikorijom, dalijom, endivijom, buhačem, nevenom i stolisnikom, koje su među najpoznatijim predstavnicama. Krizantema je veoma popularna cvjetnica čije latinsko ime dolazi od grčke sintagme chrysos anthos što znači zlatni cvijet.
Krizantema je jednogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka koja se uzgaja zbog dekorativnih cvjetova. Najčešće raste kao grm iz glavne stabljike i može doseći i do 1 m visine te se razrasti do 1 m širine. Listići su mali i kopljasti, duboko urezani i brazdasti te smješteni poprijeko na stabljici. Na uspravnoj stapci stoji cvijet koji je zapravo skupni cvat manjih cvjetova.
Mogu biti različitih boja i oblika, kao što su crvena, žuta, bijela, narančasta i brončana, a neke vrste mogu imati i više boja. Postoji više vrste krizantema koje cvjetaju od sredine ljeta do kasne jeseni. Nakon otpadanja cvijeta, razvija se sjeme unutar kukuljice.
Krizantema je porijeklom iz Kine, a danas je rasprostranjena po cijelom svijetu. Posebno je popularna kao izrazito otporna na niske temperature, pa se sadi kao ukrasna biljka tijekom jeseni. Uzgajivačima je važna zbog komercijalnog značaja.
Neki ljudi osjetljivi su na biljke iz porodice glavočika, pa su tako često alergični na ambroziju, a manji postotak i na krizantemu, tratinčicu i pelin.
Vrste krizantema
Tijekom godina bilo je teško imenovati i razvrstati sve biljke slične krizantemi, pa je konačni sporazum postignut 1999. godine što je rezultiralo promjenom imena Chrysanthemum indicum koja je osnovna vrsta od koje se dobivaju ostale vrste. Najviše je hibrida koji se razlikuju po boji i izgledu cvijeta, pa donosimo podjele prema izgledu cvijeta i najpoznatije hibride za svaku vrstu.
Krizanteme se mogu podijeliti prema izgledu cvijeta, pa tako postoji nekoliko vrsta.
Uvinute
Uvinute krizanteme imaju latice okrenute koje gore koje oblikuju kuglu. Veoma su bogate i velikog cvijeta koji cvjeta krajem ljeta i dolazi u mnogo boja. Najpopularnije vrste su Chrysanthemum Primrose Chessington i Chrysanthemum Ada Evans u nijansama žute boje.
Svinute
Svinute krizanteme tvore slične kuglaste i raskošne cvatove, ali su im latice okrenute prema dolje. Jedan od poznatijih hibrida je Chrysanthemum Amy Lauren.
Pomponaste
Pomponaste krizanteme imaju bogate cvatove i ljevkaste latice. Tvore ravnomjernu kuglu.
Jednostruke
Latice jednostruke krizanteme poredane su u cvat i najsličnije su ivančicama. Dolaze u raznim bojama, ali je najčešća narančasta kao kod Chrysanthemum Pennine Oriel. Nazivaju se i margaretama.
Anemonaste
Ove su krizanteme također bujne i unutarnji, ispupčeni dio čine ljevkaste latice, dok su vanjske ravne i svinute.
Žličaste
Žličaste krizanteme jedne su od poznatijih i popularnijih vrsta te dolaze u različitim bojama. Latice sui m lagano svinute i proširene na vrhu te nalikuju na žlicu. Neke od najpoznatijih su Chrysanthemum Jalta Red u jarkocrvenoj boji i Chrysanthemum Creamist Golden u jarkožutoj boji.
Paučaste
Paučaste krizanteme nalikuju na prozračne kugle i tvore ih duge i tanke latice. Ova je vrsta rjeđa, ali jednako dekorativna. Zanimljivo je das u im latice često zelene boje.
Osim ove podjele prema izgledu i usmjerenju latica, krizanteme se mogu dijeliti i po veličini cvjetova, pa tako postoje krupnocvjetne, srednjecvjetne i sitnocvjetne krizanteme. Zbog miješanja raznih vrsta, danas su poznate i minijaturne krizanteme čija visina ne prelazi 15 cm. Također, može ih se razvrstati i po vremenu cvatnje, pa tako postoje rane, koje cvjetaju ljeti, srednje, koje cvjetaju tijekom jeseni i kasnojesenske koje nisu namijenjene za uzgoj na otvorenom.
Uzgoj krizantema
Krizantema je izrazito nezahtjevna biljka za uzgoj i uspijeva i u težim uvjetima. U nastavku donosimo savjete kako dobiti bogat i zdrav grm.
Slaganje kultura
Neke vrste proizvode prirodne kemikalije koje ubijaju štetne nematode i odbijaju insekte zbog čega se često sade pored povrća kao što su rajčica, gorušica, rabarbara, batat i repa. Također štiti začine i agrume od napada insekata, stoga ako imate bosiljak ili pomelo, limetu i dinju, preporučuje se posaditi uz njih i krizanteme.
Klasične biljke, poput maćuhica i ljubičica, šareni su izbor za okruživanje krizantema s više boja, a svijetli gerberi će ih izvrsno nadopuniti svojim neutralnim bojama. Također ih možete posaditi uz karanfile kako bi imali i atraktivno cvijeće i tijekom zime. Ukrasni kupus i kelj, svojim tamno zelenim, kremastim i ljubičastim nijansa, jednako će lijepo nadopuniti krizanteme posađene u zemlji ili u posudama.
Zalijevanje
Krizantema traži najviše vode tijekom razvijanja lišća i formiranja pupova, a nakon toga joj se potreba smanjuje. Kod uzgoja je najbolje postaviti sustav kap po kap koji ravnomjerno zalijeva i vlaži zemlju te sprječava prskanje po lišću koje uzrokuje širenje bakterijskih infekcija. Za vrijeme suše potrebno je zalijevati svaka 2 - 3 dana, a tijekom hladnijih razdoblja je moguće zalijevati svakih 4 - 5 dana. Također, najbolje je koristiti meku vodu ili kišnicu te zalijevati ujutro i navečer.
Gnojidba
Prije sadnje, potrebno je pognojiti tlo organskim gnojivom jer traže mnogo dušika i kalija. Krizantema tijekom rane vegetacije traži veću količinu hranjivih tvari, što može izvršiti na nekoliko načina. Krupna gnojiva se dodaju u zemlju tijekom sadnje ili se naknadno mogu pobacati na površinu. Otopljena mineralna gnojiva se dodaju u sustav za navodnjavanje ili se prskaju po lišću što omogućuje bržu razgradnji i pomoć biljci.
Tijekom faze razvoja, moguće ga je dodavati svakih 7 - 14 dana, a najbolje je koristiti gnojiva na bazi magnezija, kalcija i dušika. Prihranjivanje se vrši dok pupoljci ne počnu s otvaranjem nakon čega se u potpunosti prekida.
Razmnožavanje
Iako je krizantemu moguće razmnožavati sjemenom, najčešće je i najisplativije razmnožavati zelenim reznicama. Mlade zelene reznice uzimamo u proljeće te se odstranjuju donji listovi i ostavlja se 2 - 3 vršna lista. Biljka se upikne u mješavinu humusne zemlje i pijeska te ju se prekrije folijom s rupicama i zalije. Nakon nekoliko tjedana pušta korijenje te ju se može premjestiti na konačno mjesto rasta.
Presađivanje
Jednog kada se krizantema posadi na mjesto rasta, nije ju potrebno presađivati, jedino ostaviti dovoljno mjesta za rast. Krizantema koja se uzgaja u posudama se presađuje tijekom jeseni ili proljeća kada korijen počinje viriti iz zemlje. Presađuje se u vlažan supstrat i prekriva se samo korijen. Također, nakon presađivanja ju je potrebno dobro zaliti.
Pomlađivanje
Krizantema koja se uzgaja kao višegodišnje biljka može se pomladiti u proljeće kako bi biljka održala željeni oblik. Grane se mogu srezati na 2 - 3 cm kako bi se pojačala bujnost i osigurao oblik biljke.
Tlo
Krizanteme vole prozračno i bogato tlo, pa je prije sadnje potrebno izorati i izrahliti površinski sloj tla. Voli humusno tlo koje je porozno i propušta višak vode. Važno je dodati pijesak kako bi se olakšalo tlo i osigurala dovoljna količina zraka.
Klima
Krizantema je veoma zahvalna biljka koja voli svjetlo mjesto za rast, ali uspijeva i u polusjeni. Može podnijeti i veće temperaturne razlike, iako ju temperature ispod 0 mogu smrznuti. Biljka je kratkog dana, pa je prije cvatnje potrebno pokrivati tamnom tkaninom kako bi se inicirala cvatnja. Tijekom 3 - 4 tjedna pokriva se u razdoblju od 13 do 14 sati sve dok ne izbiju pupovi.
Sadnja krizantema
Krizantemu je lako zasaditi i dobiti zdrave biljke, pa je odlična za masovni uzgoj i prodaju. U nastavku donosimo savjete kada ju je potrebno posaditi.
Vrijeme sadnje
Krizantemu je najbolje posaditi u proljeće i to kako bi se korijen pravilno razvio i pomogao biljci preživjeti zimu. Može se saditi čim se zemlja otopi, od ožujka do lipnja. Kasnija sadnja onemogućuje razvoj korijena u cijelosti, nego se koncentrira na cvjetanje. Biljke koje se prodaju i sade u jesen na otvorenom mogu biti samo jednogodišnje biljke.
Odabir podloge za sadnju
Cijepljenje krizantema je čest postupak kod križanja i stvaranja umjetnih vrsta. Za podlogu se uvijek odabire neka od vrsta krizantema i križa se s drugom kako bi nova biljka imala najbolje karakteristike od obje. Važno je odabrati zdravu podlogu s razvijenim korijenom na koju se kalemi pup druge biljke. Rez je potrebno zaštititi voćarskim voskom ili zaštitnim trakama.
Sadnja iz sjemena
Sadnja iz sjemena je rijetka jer je sjeme skupo i ne zna se njegova klijavost. Može se posijati već krajem zime, ali je potrebno održavati temperature iznad 10°C i redovito zalijevati površinu. Najbolje je koristiti stratificirano sjeme staro barem godinu dana kako bi se poboljšala klijavost. Ako se omoguće dobri uvjeti, biljka može proklijati za 2 - 3 tjedna.
Sadnja sadnice
Sadnja sadnice je najbolji i najprihvatljiviji način za masovnu proizvodnju. Tijekom sadnje je potrebno odabrati tretirane i zdrave sadnice koje imaju samostalno razvijen korijen. Sadi ih se u pravilne redove i prekriva se zemljom do iste razine na kojoj je bila. Zemlja u koju se sade mora biti rahla i pognojena te ih je nakon sadnje potrebno redovito i obilno zalijevati.
Uzgoj u vrtu
Višegodišnje krizanteme se mogu uzgajati i na otvorenom, ali ih je potrebno zasaditi i u proljeće. Voli osunčano mjesto i dobro drenirano tlo. Na otvorenom je potrebno osigurati im sustav navodnjavanja ili ih redovito zalijevati. Kako bi se lakše rasporedile na otvorenoj površini, potrebno je postaviti mrežu za sadnju te se u svako polje sadi jedna krizantema i ostavlja se prazno polje između svakog reda.
Uzgoj u stakleniku
Na našim je područjima popularan uzgoj krizantema u staklenicima, za daljnje presađivanje ili kao rezano cvijeće. Staklenici u kojima se uzgajaju moraju biti grijani kako bi se omogućilo prezimljavanje. Također, potrebno ih je zalijevati do 20% više nego na otvorenom. Kod planiranja uzgoja krizantema, potrebno je ugraditi mreže ili zasjene koje će se koristiti za poticanje cvatnje. Osim toga, važno je staklenik i dobro provjetravati, ali da temperature ne pada ispod 10°C. Tijekom rujna se staklenik mora grijati i održavati se temperature od oko 18°C, dok se pred prodaju ona postepeno snižava.
Uzgoj u posudama
Krizanteme je moguće uzgajati u tegli, a optimalan omjer je od 21 cm na više. Potrebno je odabrati posude s protokom vode i posaditi je u humusnu i rahlu zemlju. Prihranjivanje je najbolje dodavati kroz otopljena mineralna gnojiva tijekom zalijevanja svakih 10 do 14 dana. Supstrat je potrebno držati vlažnim, ali ne pretjerano mokrim. U jednu posudu je potrebno posaditi maksimalno jednu krizantemu te ju je dobro poduprijeti štapom za pravilan rast. Također, ne smiju se saditi pregusto jer tada izdužuju grane.
Održavanje i njega
Održavanje nasada krizantema uključuje nekoliko jednostavnih radnji koje će vam pomoći zadržati ih tijekom nekoliko godina ili dobiti bogate jednogodišnje cvjetove, a detalje donosimo u nastavku.
Faza mirovanja
Krizanteme moraju proći fazu mirovanja zimi kako bi nastavile vegetaciju sljedeće godine. Biljke koje se uzgajaju u teglama potrebno je unijeti u hladniju i mračnu prostoriju, kao što je podrum, te ih nastaviti redovito zalijevati. Ne smije se micati odumrlo ili osušeno lišće do proljeća. Tijekom ožujka, temperature je moguće dodatno dizati te ih se postepeno iznosi na otvoreno, ali se ispočetka izbjegava izravno sunce. Biljke koje rastu na otvorenom najčešće gube lišće, a zemlju oko korijena je potrebno debelo pokriti malčem kako bi se sačuvao korijen od smrzavanja.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje rahljenje zemlje, odstranjivanje korova i odstranjivanje postranih cvjetnih pupova. Rahljenje zemlje potrebno je ponoviti svake godine kako bi se osiguralo dovoljno kisika u zemlji, a moguće ga je obaviti ručno ili mehanički. Uklanjanje korova se provodi tijekom cijele godine ili kada je on najprisutniji u nasadu, a potrebno ga je odstraniti kako ne bi gušio ili ometao razvoj biljke. Kod nekih vrsta se režu gornji ili bočni pupovi na koje će biljka trošiti previše energije, pa razvoj ostalih cvjetova neće niti ujednačen ili će se oni otkidanjem ocvalog cvijeća oštetiti.
Prorjeđivanje
Prorjeđivanje krizantema potrebno je izvršiti kod sijanja sjemena kada je prevelika količina mladih biljaka na jednom mjestu. Najbolje je izvršiti 3 - 4 tjedna nakon sjetve kada se razvije korijen, ali biljke još nisu isprepletene. Dobivene presadnice se prorjeđuju na 20 - 25 cm razmaka. Biljke se prorjeđuju ručno, a nakon odstranjivanja se ponovno sade na udaljenije područje.
Rezidba
Kod krizantema je potrebno provoditi pinciranje kako bi se dobio gust i ujednačen grm. Smanjen prostor rasta ili prevelika količina fosfora u tlu previše izdužuju pojedine grane, pa ih se treba kontrolirati pinciranjem. Nakon prirasta od 2,5 do 4 cm vrh biljke se krati za 1 - 2 cm. Postupak se može ponoviti i nekoliko puta sve do faze zamračivanja, naravno, ako to raspored dopušta.
Berba
Krizanteme se beru za rezano cvijeće kada su cvjetovi rascvali. Beru se ručno i režu se cvjetovi na određenoj visini. Ako se lišće krizanteme bere za jelo, potrebno ga je ubirati dok je mlado.
Skladištenje
Krizanteme koje se prodaju kao rezano cvijeće treba skladištiti u vodi i na niskim temperaturama kako bi duže trajale. Slažu se u kutije jedna nasuprot druge kako se ne bi oštetile ili se vežu u busenove po 5 primjeraka. Nakon što su odstajale u vodi barem 2 - 3 sata, mogu se transportirati i duže držati na temperaturi od 5°C.
Priprema za sljedeću sezonu
Krizanteme koje se uzgajaju kao višegodišnje biljke je potrebno pripremiti za cvjetanje zamračivanjem i pinciranjem. Osim ta dva postupka, potrebno je ukloniti sve bolesne ili oštećene dijelove te obrezati stabljike koje proširuju grm.
Bolesti
Krizantema se može uzgajati na otvorenom i zatvorenom, ali ni u jednom slučaju nije u potpunosti zaštićena od bolesti. Donosimo koje bolesti napadaju krizantemu u zatvorenom, a koje u otvorenom uzgoju i kako ih se riješiti.
Truljenje korijena
Truljenje korijena bolest je koja prvenstveno napada korijen, ali se širi na ostatak biljke tako da ona s vremenom vene. U tom je trenutku cijela biljka oboljela, pa bi poželjno bilo uočiti druge simptome, kao što je crn korijen ili smrad korijena. Uzrok može biti previše vode koja dugo vremena stoji ili bakterija koje se iz zemlje proširila na korijen. Kako bi se spriječilo oboljenje, potrebno je osigurati dobru drenažu i koristiti zdravu i tretiranu zemlju.
Bakterijska oboljenja lista
Bakterijska oboljenja lista česta su pojava koju mogu uzrokovati čitav niz bakterija. Najčešće se prenose kapljičnim putem tijekom prskanja lišća i lako se šire s jedne biljke na drugu. Prvi simptomi su nepravilne pjege na lišću koje uzrokuju sušenje lišća ili dijelova biljke. Kako bi ih se riješili, potrebno je zaraženu biljku odmah ukloniti, a biljke u blizini tretirati fungicidima. Najbolja prevencija je dovoljan razmak između biljaka i ispravan način navodnjavanja, a najbolji je kap po kap.
B-virus krizanteme
Jedan je od najčešćih virusnih zaraza i lako se širi, pa je potencijalno opasan za cijeli nasad. Uzrokuje propadanje biljke koje može dovesti do umiranja cijele biljke. Zaraženu biljku je potrebno odmah ukloniti te spaliti. Upotrebom i sadnjom provjerenih i zdravih biljaka te korištenjem zdrave zemlje može se spriječiti njegova pojava.
Bijela hrđa
Bijela hrđa gljivična je bolest koja se jako često pojavljuje u nasadu krizanteme. Iako nije opasna za stanje cijele biljke, uzrokuje mrlje na naličju mladog lišća te može doći do sušenja i odumiranja koje uzrokuje ogoljenje stabljike. Biljke se preventivno može tretirati manjom dozom fungicida, dok su veće doze potrebne za liječenje.
Štetnici
Krizanteme koje rastu na otvorenom nešto su otpornije na štetnike od onih u zatvorenom. Donosimo najčešće štetnike i kako se boriti protiv njih.
Gusjenice
Gusjenice su jedne od najčešćih štetnika koje napadaju nasad krizantema na otvorenom. Postoji nekoliko vrsta koje mogu naštetiti lišću, a najpoznatije su sovice i kukuruzno moljac. Hrane se mladim listovima te uzrokuju oštećenja od ugriza koja omogućavaju lakšu zarazu bakterijama. Riješiti ih se može upotrebom insekticida.
Lisne uši
Lisne uši su čest nametnik koji se pojavljuje tijekom toplog vremena te napada mlade biljke i hrani se sokovima. Najčešće su vidljive kao crne nakupine na vršnim dijelovima te mogu uzrokovati kovrčanje lista. Riješiti ih se može špricanjem insekticida ili sapunaste vode.
Tripsi
Tripsi su česti i mali nametnici koji se hrane isisavanjem biljnih sokova. Krizanteme najčešće napada kalifornijski trips te su čitavi nasadi podložni napadu. Najčešće su vidljive osušene ranice od ugriza ili kovrčavi listovi, a osim vidljive štete može uzrokovati i sušenje biljke. Riješiti ga se može upotrebom insekticida ili korištenjem drugih insekata koji se njime hrane, kao što su predatorske stjenice. Također, treba izbjegavati sadnju uz drugo cvijeće koje je podložno napadima, a to su gerberi, afričke ljubice i ciklame, posebno u zatvorenim prostorima.
Bijela mušica
Bijela mušica jedan je od čestih štetnika krizanteme i u zatvorenom. Ona na zaraženoj biljci ostavlja ličinke koje se hrane sokovima i ostavljaju u medenu rosu koja privlači bakterije. List iz kojeg isišu sokove prvo blijedi da bi se kasnije u potpunosti osušio. Riješiti ih se može upotrebom insekticidima pri prvim znakovima prisutnosti.
Upotreba krizantema
Iako se u Hrvatskoj većina ukupne količine krizantema i dalje uvozi, ona je dobra kultura za dugotrajan uzgoj i dobre ekonomske povrate. Također, njezin je značaj trenutno kao sezonsko cvijeće, ali ima još nekoliko načina na koje ju se može upotrijebiti.
Kulinarstvo
Na području s kojeg krizantema potječe, Kina i Japan, često se koristi u kulinarske svrhe. Najčešće se njezin cvijet za aromu dodaje rakiji od riže, a može se koristiti i za ukrašavanje jela. Također, mlado lišće jestive krizanteme se koristi za salatu ili u umacima. Priprema se kao špinat, prokuhava se te se začini. Prokuhane latice koriste se za izradu slatkastog pića, krizanteminog čaja.
Gospodarstvo
Krizantema se u našim krajevima uzgaja kao ukrasna biljka, a prvenstveno se koristi za ukrašavanje grobova na blagdan Svih svetih. Osim što dugo traje, cvate velikim i dekorativnim cvjetovima i kasnije kada se temperature snize.
Zanimljivosti
Krizantema je biljka koja je još u 10. st. pr. Kr. bila poznata u Kini, a osim zbog njezine ljepote, cijenili su je i kao eliksir života. Ubrzo su je počeli uzgajati u Japanu, gdje i danas uživa veliki značaj. Tijekom 17. stoljeća dopremljena je u Europu gdje su zbog njezine ljepote započela križanja i otkrivanje novih vrsta. Danas je rasprostranjena po cijelom svijetu, a stalnim se križanjem svakodnevno upoznaju nove vrste. Najviše se proizvodu u Nizozemskoj i Italiji.
Krizantema se u našim krajevima koristi za ukrašavanje grobova, prvenstveno jer se smatra simbolom zahvalnosti i dugovječnosti. Zbog tog je razloga često zanemarena kao dekorativna biljka, iako se u SAD-u održavaju sajmovi gdje se predstavljaju nove vrste i uspoređuju se dosadašnji uspjesi u razvoju. Tradiciju korištenja za ukrašavanje grobova su započeli u Austriji te je raširena po cijeloj Europi.
U Japanu ima poseban značaj - koristila se na pečatu carske obitelji, a sadila se i u carskom vrtu te je čest motiv za ukrašavanje svakodnevnih predmeta. Danas se u Japanu održava i festival krizantema gdje su najveća atrakcija živi zidovi od ubranih krizantema, posebna odijela i kimono od krizantema te pjevanje pjesama u njihovu čast.
Foto: Dimitris Vetsikas / Pixabay
Odgovori