Batat (lat. Ipomoea batatas) je gomoljasta višegodišnja biljka iz porodice slakovki (Convolvulaceae) kojoj također propadaju ladolež, ipomeja i dihondra, a podrijetlom je iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike.
Iako se koristi već 5.000 godina, u Hrvatskoj je ova biljka novost. Najzastupljenije su sorte narančaste boja kožice i mesa, crvenoljubičaste boja kožice i bijelog mesa te bijele boja kožice i mesa.
Najčešće se uzgaja presadnicama u zemlju pripremljenu u jesen oranjem na dubinu od 30 cm te gnojidbom. Uzgaja se u plodoredu, a presadnice se treba zalijevati svakih 3 - 4 dana dok se ne ukorijene.
Iako se za batat koristi naziv "slatki krumpir", nije krumpir, nego pripada porodici slakova (Convolvuaceae) i ne spada u porodicu pomoćnice (Solanacae) poput krumpira. Na korijenju rastu mladi listovi i stvaraju se zadebljanja koji nalikuju gomoljima i oblikom podsjećaju na krumpir.
Srodnici
Vrste batata
Postoji mnogo sorta batata (oko 5.000), a neke od najčešćih su Beauregards, Jewel, Garnet, Hannah, Okinawa i Satsuma-Imo.
Beauregards
Beauregards je najčešća vrsta batata u Sjevernoj Americi, a karakterizira ga narančasta unutrašnjost i ljubičasto-crvena koža. Kad se skuha unutrašnjost mu je reskog i sočnog okusa te je pogodan za izradu pirea ili uporabu u desertima i pečenju.
Jewel
Jewel sorta batata ima svijetlo narančastu kožu te je manje slađeg okusa od Beauregards sorte, no može se koristiti u jednakim receptima. Ova sorta vrlo je sočna i pogodna za kuhanje i pečenje. Unutrašnjost mu je narančasta.
Garnet
Garnet sorta je poznata po tamno narančastoj koži i svijetlo narančastoj unutrašnjosti. Sočnija je od Beauregardsa i Jewela. Osim što je sladak i bogat okusom, zadržava i lijepu narančastu boju i nakon kuhanja.
Hannah
Hannah sortu batata karakterizira bijela koža. Ova je sorta čvrsta i kremasta zbog čega ih se može pržiti, peći u komadu ili napraviti pire. No, zbog svoje gustoće nije primjenjiv u receptima u kojima se traže narančaste sorte.
Okinawa
Okinawa sorta batata japanskog imena ima ljubičastu unutrašnjost. Ističe se svojom bojom, umjerenim okusom i čvrstom teksturom. Ljubičastu boju batatu daje pigment antocijan koji sprječava štetno djelovanje UV zraka te djeluje antibakterijski.
Satsuma-Imo
Ova sorta batata ima tamno ljubičastu kožu i blijedo žutu unutrašnjost koja potamni kada se skuha. Kuhaju se duže od ostalih sorti, a karakterizira ih bogat i kremast okus.
Uzgoj batata
Batat ne zahtijeva veliku brigu s obzirom na to da uspijeva s malom količinom vode i skoro na svakom tipu tla. Neki kažu kako batat zahtjeva minimalnu brigu, a ima veliki prinos.
Tlo
Najbolje tlo za sadnju batata je glinasto-pjeskovito kakvo nalazimo u ilovastim i slabo skeletnim tlima na mediteranskom području Hrvatske. Što se tiče kiselosti, najbolja su neutralna do blago kisela tla čiji je pH oko 6. Humusna komponenta tla trebala bi biti slabije izražena, a tlo ocijeđeno. Batat se može saditi i na slabo skeletnim tlima koja se nalaze na području Primorja i Dalmacije. Tlo bi trebalo pripremiti za formiranje gredica i postavljanje malča jer se batat ne bi trebao saditi u golo tlo (već u crni malč koja omogućuje držanje topline i sprječava rast korova).
Klima
Važno je da temperatura tla u koju se sadi batat nije manja od 10°C jer batat ne podnosi niske temperature i mraz. Optimalna temperatura za uzgoj batata je oko 25°C. Batat voli direktnu izloženost suncu ili djelomičan hlad. Što je veća temperatura, to batat brže raste.
Vrijeme sadnje
Sadnja u kontinentalnom dijelu Hrvatske obavlja se sredinom svibnja, a u obalnom dijelu Hrvatske sredinom travnja uz uvjet da je temperatura tla iznad 10°C. Obično se sade mjesec dana nakon zadnjeg proljetnog mraza.
Slaganje kultura
Batat se dobro slaže s biljkama koje zahtijevaju istu klimu i tlo, kao što su: kupus, grašak, kukuruz (samo uz batat, ne i kao pretkultura), luk, mrkva, paprika, tikvica i salata. Također se dobro slaže s biljkama koje imaju slične potrebe za vodom i hranjivim tvarima, kao što su bokvica ili trputac, grah i kopriva.
Špinat ima funkciju učinkovite pokrovne biljke, što ga čini jednom od najboljih biljaka za sadnju uz batat, dok češnjak svojom snažnom aromom tjera štetnike. Hren je korjenasto povrće koje odbija većinu štetnika koji napadaju batat, kao i rotkvica, repa, pastrnjak i cikla koji odbijaju štetnika buhača.
Kao pretkultura se ne preporučuje kukuruz zbog kasne faze tretiranja herbicidima koji se onda ne stignu sasvim razgraditi. To su sredstva koja sadrže visok postotak atrazina koji na sadnicama batata uzrokuje sušenje zbog svog zadržavanja u tlu.
Poželjna pretkultura batata su pšenica, ječam i raž. Također, uz batat je dobro saditi grmoliki grah, krumpir i aromatično bilje (origano, timijan, kopar, vlasac, boražina ili borač i vrisak ili čubar). Majčina dušica je biljka koja privlači korisne muhe koje jedu destruktivne lisne uši stoga se odlično slaže s batatom i svim vrstama vinove loze.
Faza mirovanja
S obzirom na to da je krumpiru, prije drugog nicanja, potrebno razdoblje mirovanja 4 - 8 tjedana nakon berbe, batat zahtjeva iste uvjete kada ulazi u fazu mirovanja. Ako se planira iskopati rani usjev i odmah ponovno posaditi dio krumpira za kasniji usjev, faza mirovanja nastupa nakon druge sadnje. No, ako se uzgaja kao višegodišnja biljka, zimi je potrebno provesti fazu mirovanja u istom periodu između berbe i novog nicanja.
Sadnja batata
Batat se u Hrvatskoj uzgaja kao jednogodišnja kultura (iako se u tropskim klimama uzgaja kao višegodišnja). On zahtijeva malo vode, a najbolje mu odgovara pjeskovito tlo. Njegov uzgoj je moguć u kontinentalnom i mediteranskom dijelu Hrvatske gdje je važno jesensko zaoravanje tla na 40 cm dubine.
Iako batat uspijeva u raznim tlima, najviše voli pjeskovita tla čiji je pH oko 6. Batat ima razgranati i dubok korijenov sistem (0,75 - 0,90 m) koji mu osigurava upijanje vode iz dubljih slojeva zemlje od ostalog povrća zbog čega razvija bolji volumen.
Sadnja sjemena
Sjeme batata najčešće se sije kraljem siječnja ili početkom veljače. Dan prije se treba ostaviti u toploj vodi i dezinficirati, nakon čega se sjeme suši. Sije se na vlažnu zemlju, najbolje onu bogatu pijeskom i humusom na dubinu od 1,5 - 2 cm. Posijano se sjeme treba držati na toplom mjestu (18 - 20°C) te treba biti prekriveno filmom ili staklom. Osim toga, sjeme se može ostaviti u malo vode te mu osigurati dovoljno svjetlosti i vlage. Kada sjeme proklija, batat se presađuje u posudicu nakon čega se, dok naraste 10-ak cm, sadi u vrt.
Sadnja sadnice
Uzgoj batata relativno je lak s obzirom na to da se uzgaja iz presadnica, a ne sjemena. Pri sadnji ukorijenjenih presadnica najvažnije je da su zdrave i dovoljno velike Najbolja veličina presadnice je 10 cm duljine te posjedovanje 8 i više zdravih listova. Sadnice se trebaju zalijevati dva puta na dan, a samo ukorjenjivanje traje oko 15 dana.
Sadnice bi se trebale saditi u razmaku od 20-40 centimetara u redu te 120 cm između redova jer batat voli puno prostora. Također, sade se na dubinu od 15 cm. Time se dobiva 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Batat se sadi an uzdignute gredice uz uporabu malča od PE folije.
Uzgoj u vrtu
Kako bi se osigurao zdrav razvoj biljke, batat se može saditi u povišene redove visoke oko 20 cm što mu pomaže u zagrijavanju tla i dobroj drenaži. Također, ako se uzgaja u hladnijoj klimi, može se staviti crna plastika na zemlju kako bi ga se lakše zagrijalo, dok bi se na području Mediterana trebao koristiti bijeli PE film.
Uzgoj u plasteniku
U staklenicima se mogu uzgajati presadnice iz korijena batata u uvjetima visoke temperature (oko 28°C) i visoke vlage zraka (oko 90%). Započinje se odabirom zdravih korijena koji se stavljaju u drvene ili plastične sanduke napunjene do polovice supstratom ili pijeskom (koji imaju dobre vodozračne odnose i visok sadržaj hranjivih tvari).
Izbojci iz spavajućih pupova počinju izbijati nakon 2 - 3 tjedna, a kada dosegnu duljinu od 7 - 10 cm treba ih se rezati dezinficiranim škarama ili skalpelom. Oni se zatim pikiraju u stiroporne kontejnere za ukorjenjivanje pri čemu se rezidba obavlja svakog drugog dana u periodu od 3 mjeseca.
Presadnice se trebaju zalijevati dva puta na dan, a samo ukorjenjivanje traje oko 15 dana. Presadnice su spremne za sadnju na otvorenome kada su zdrave i dobro ukorijenjene, a najčešće se to radi 3 - 4 tjedna nakon zadnjeg mraza.
Uzgoj u posudama
Za uzgoj batata u posudama, važno je izbjegavati metalne i plastične posude. Koristiti se mogu drvene bačve te glinene posude. Biljci treba osigurati dovoljno mjesta za optimalan rast. Također, važno je da posuda ima 4 ili više rupe zbog drenaže. Sadnice batata sade se na dubinu od 15 cm, s 30 cm razmaka.
Održavanje nasada
Kada je batat posađen na otvorenom, važno ga je zašiti od bolesti i štetnika. Sadržaj vode lista kod batata bi trebao biti 86%, stabljike 88,4%, a korijena 70,6% kako bi se postiglo dobro klijanje.
Održavanje i njega
Održavanje i njega biljke važne su zbog zaštite bilja od bolesti i štetnika što u konačnici poboljšava urod.
Zalijevanje
Nakon sadnje je važno 3 - 4 dana zalijevati biljke kako bi im se osigurala dovoljna količina vode za dobro ukorjenjivanje. Nakon toga se biljka navodnjava samo kada je suša jer batat ne podnosi prevelike količine vode u zoni korijena. Količina oborina koja je najbolja za rast batata je 750 do 1.000 mm godišnje. Potrebno ga se zalijevati jednom na tjedan. Važno je ne zalijevati ga 3 - 4 tjedna prije berbe.
Gnojidba
Batat je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom u proljeće i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru. Za razliku od ostalog povrća, nema velike zahtjeve prema gnojidbi. Također, prije sadnje je moguće dodati kompost u zemlju predviđenu za sadnju. Prisutnost dušika ne bi trebala biti veća od 15%. Naravno, gnojidba uvijek ovisi o prethodnom kultivaru i o rezultatima kemijske analize površine.
Razmnožavanje
Batat se može razmnožavati sjemenom, razmnožavanjem i sadnjom izboja iz korijena. Od zrele se biljke uzimaju reznice duge oko 20 cm koje se onda utisnu u zemlju. Na našem se području najčešće uzgaja pomoću spavajućih pupova na korijenu. Uzgoj iz sjemenja je rjeđi jer ga je teško uzgojiti u većoj količini te se koristi zbog selekcije slabije klijavosti sjemena.
Presađivanje
Presađivanje batata se preporučuje u fazi kada su klice visoke oko 15- 20 cm, otprilike 4 - 6 tjedana nakon sadnje. Prilikom presađivanja, batat se mora pažljivo vaditi iz tla kako se ne bi oštetilo korijenje, a zatim se stavlja u novu sadnu rupu.
Presađivanje batata može poboljšati njegovu produktivnost, jer mu omogućuje rast u novom, svježem tlu s više hranjivih tvari. Međutim, potrebno je biti oprezan, jer prekomjerno traumatsko oštećenje korijena može utjecati na sposobnost biljke da se oporavi i dalje raste.
Pomlađivanje
Batat se može pomlađivati tako što se uklanjaju izdanci, koji se onda koriste za sadnju novih biljaka. Važno je da izdanci budu zdravi i neoštećeni kako bi se osiguralo uspješno pomlađivanje.
Prorjeđivanje
Batat nije nužno prorjeđivati, međutim, ako se želi postići dobitak većih i kvalitetnijih plodova, moguće ih je prorjeđivati. Prorjeđivanje se obično radi tako da se iz svake klijančaste biljke ostavi samo jedan najjači i najzdraviji plod, dok se ostali uklanjaju, što omogućuje svakom ostavljenom plodu da dobije dovoljno hranjivih sastojaka i svjetlosti za rast i razvoj.
Rezidba
Kako bi se osigurao bolji razvoj korijena preporučuje se nekoliko dana prije berbe porezati nadzemni dio batata.
Priprema za sljedeću sezonu
Razvoj korova i gubitak vlage sprječava se zaoravanjem tla na dubinu od 15 cm. Zaoravanje mora biti kvalitetno kako bi se u budućnosti osiguralo brže klijanje biljaka i razvoj korijenja. Treba se izolirati dio tla na 40 cm dubine i dodatno ga prorahliti 20 - 25 cm.
Bolesti
Kako bi se smanjio broj bolesti koji napada batat, važno je svake godine rotirati područje sadnje. Za zaštitu od bolesti najčešće se koriste fungicidi koji imaju preventivno djelovanje. Neke od najpoznatijih uzročnika bolesti batata su fuzarijske bolesti batata, ugljenasta ili suha trulež, crna trulež te siva plijesan.
Fuzarijske bolesti batata
Bolest uzrokuje gljiva koja tijekom najtoplijeg dijela dana uzrokuje venuće biljke koja se tijekom noći oporavlja. Vremenom biljke sve duže ostaju uvenute. Simptomi uključuju žute listove zbog kojih biljka može i potpuno odumrijeti. Može doći do loma stabljike, zaraženi gomolji mogu istrunuti te ih je teško čuvati. Presadnice se ne bi trebale proizvoditi iz zaraženih gomolja jer se bolest ponovno javlja. Mjere zaštite protiv ove bolesti su korištenje zdravih presadnica, pravilan plodored te agrotehničke mjere koje biljci osiguravaju bolji rast i razvoj.
Ugljenasta ili suha trulež
Ovu bolest uzrokuje parazitna i polifagna gljiva koja je za batat najznačajnija prilikom skladištenja gomolja. Zaraza dolazi iz tla pri čemu se simptomi mogu uočiti na stabljikama u razini s tlom ili kod ranjenog gomolja koji je uskladišten. Kroz provodne snopove gljiva dublje prodire u tkivo gomolja. Pritom može doći do pucnja unutrašnjosti gomolja ili oni pak mogu postati mumificirani. Infekcija nastaje za vrijeme visokih temperatura i na tlu koje nije presuho. Optimalna temperatura za navedenu infekciju je 30°C.
Crna trulež
Crna trulež je bolest koja smanjuje kvalitetu i kakvoću batata. Ova gljiva najčešće čini štetu u proizvodnji presadnica, na polju te prilikom skladištenja gomolja. Zaraženi gomolji, odnosno presadnice su klorotične pri čemu dio njih propadne, a dio preživi razvijajući zaražene gomolje koji propadaju tijekom skladištenja. Ako dođe do većeg napada ove gljivice, cijela biljka može odumrijeti. U skladištu se pojavljuju pjege na gomoljima koje su u početku sitne, a kasnije postaju crne i zelene boje.
Siva plijesan
Ovu bolest uzrokuje parazitna gljiva koja napada razne kulture. Sivosmeđa boja gomolja ukazuje na zaraženost biljke koja počinje trunuti. K tome, ako je temperatura niža tijekom 2 tjedna, gomolji mogu propasti. Za zaražene stabljike i listove je karakteristična pojava guste, sive, paučinaste prevlake. Batat mora niti na suhom i prozračnom mjestu kako bi se izbjeglo njeno prenošenje na zdravo gomolje.
Štetnici
Za zaštitu od raznih štetnika kao što su štitasti moljac, lisne uši i tripsi postavljaju se ljepljive žute ploče unutar prostora uzgoja batata. Najgori su štetnici oni koji žive ispod zemlje zato što ne primijetimo da su oštetili biljku sve dok ne dođe vrijeme berbe. Neki od najznačajnijih štetnika su žičnjaci, grčice hrušta, rovci, slakov ljiljak, nematode. Ako se odgađa vađenje batata, problem mogu prouzročiti puževi, voluharice i poljski miševi.
Žičnjaci
Žičnjaci napadaju u potpunosti razvijen korijen batata tako što buše hodnike te je pritom velika mogućnost da izbuše čitavi gomolj.
Grčice hrušta
Ličinke hrušta su žute boje, dužine 27 mm, a tijelo im je tvrdo i usko. Odrasli hrušt smeđe boje je kornjaš veličine 25 mm. Ličinke se nazivaju grčice jer su savinute u tlu, a imaju smeđu glavu i 3 para nogu.
Rovci
Rovci su odrasli oblici kukca žutosmeđe boje koje karakteriziraju prednje noge za kopanje. Mogu biti do 5 cm dužine, a ličinka rovca je vrlo slična odraslom obliku. Za suzbijanje je nužna redovita kontrola njihove brojnosti u tlu. Važna je prevencija uporabom insekticida. Čine površinske štete na korijenu tako što dublje izgrizaju površinu.
Slakov ljiljak
Ova gusjenica žive boje je spremna uništiti cijeli nadzemni dio biljke pri čemu su štete vidljive na rubovima lista koji posjeduju nepravilne rupe. Ženka odlaže ovalna jajašca promjera 1 mm u naličju lista. Gusjenica je veličine 10 cm i ima rog na zatku. Štetu može učiniti i u korijenu biljke.
Nematode
One uzrokuju štetu tako što se ubušuju i hrane u korijenu batata. Korijen se tada lakše lomi i može deformirati. Simptomi koji ukazuju na nematode su smanjenje rasta nadzemnog dijela biljke, venuće i žućenje listova te pojačano zametanje cvjetova. Mjere prevencije su uporabe nematocida, plodored od 3 do 4 godine te održavanje površina čistima od korova.
Upotreba batata
Batat ima široku upotrebu u kulinarstvu i medicini. Još u dalekoj prošlosti prepoznat je kao ljekovita i zdrava namirnica.
Berba
Batat se bere kada korijen teži više od 150 g, odnosno 100 - 130 dana nakon sadnje. Najčešće se bere u razdoblju od kolovoza do listopada jer se želi izbjeći susret s mrazom. Zrelost se prepoznaje po bijelom soku koji curi kada se posijeku vriježe korijena. Berba listova može se obaviti i nekoliko puta godišnje, a jedna biljka daje oko 3 kg korijena.
Berba je dosta teška jer se na manjim površinama bere ručno. Na većim površinama to se obavlja preinačenim kombajnima za krumpir. Također, pri branju treba biti oprezan kako se ne bi oštetio korijen.
Osim toga, batat se ne bi trebao zalijevati tjedan dana prije berbe kako bi se posušio i izašao iz zemlje čišći. Ako je posađen u vlažnijoj klimi, preporučuje se ranije ga izvaditi iz zemlje kako ne bi došlo do pojave bolesti.
Sušenje
Batat se suši tako da se prvo očisti od zemlje i opere pod mlazom vode, a zatim suši na prozračnom mjestu, na suncu ili u dehidratoru. Proces sušenja može potrajati i do nekoliko dana, ovisno o vremenskim uvjetima, veličini batata i načinu na koji se suši.
Kada je batat potpuno suh, koža mu se lako odvaja od mesa i tada se može lako koristiti u različite svrhe, poput kuhanja ili mljevenja u brašno. Također, sušenjem batata se može produžiti rok trajanja za duže čuvanje i kasniju upotrebu.
Skladištenje
Odmah nakon vađenja, korijenje batata se klasira i priprema za skladištenje i prodaju. Prije samog skladištenja je važno odvojiti oštećene korijene od zdravih. Dobro ih je držati u drvenoj ili kartonskoj kutiji u kojoj ne bi smjelo biti hladnije od 10°C, a u kojoj se može skladištiti između 6 i 7 mjeseci. Batat se ne bi trebao stavljati u hladnjak jer se onda stvrdne i promijeni okus te brže pokvari. Uskladišteni batat ne smije se tretirati nikakvim kemijskim sredstvima.
Pripravci
Kulinarstvo
Batat se može koristiti kao prilog ili samostalno jelo. Ne treba ga se soliti jer je sam po sebi bogat okusom. Korijen je jestiv i sirov, a mladi se listovi i izdanci mogu pripremati slično kao špinat.
Osim što je bogat bojama, bogat je i aromatičnim okusom te je moguća njegova uporaba u slatkim i slanim jelima. Preporučuje se konzumirati ga s korom jer ona sadrži korisna dijetalna vlakna. Kuhan gomolj batata okusom podsjeća na kuhani kesten.
Ako ga se kuha s kriškom limuna, bolje će zadržati svoju boju. Batat se treba kuhati oko 10 minuta. Može ga se pržiti u tavi, peći u pećnici, od njega se može napraviti pire ili naribati ga sirovog u salatu.
Pečeni batat dodaje slatkoću i teksturu u jela s prokulicama, stvarajući ukusnu i hranjivu kombinaciju.
Medicina
Poznata je njegova uporaba u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda. Batat je bogat vitaminima C i A, kalcijem te fitonutrijentima. Narančasti batat posebno je bogat betakarotenom, sadrži vrijedne bjelančevine i odličan je izvor željeza.
Zanimljivosti
Batat se pojavio u Srednjoj ili Centralnoj Americi prije 5.000 godina. Prvi Europljanin koji je okusio batat bio je Christopher Kolumbo 1492. godine, koji ga je ujedno i donio u Europu. Iz Španjolske je proširen u druge tople dijelove Europe.
U Kini se biljka pojavila u kasnom 16. stoljeću, a u ostatku Azije (te u Africi i Latinskoj Americi) tijekom 17. i 18. stoljeća.
Najteži batat na svijetu teži 37 kg, a uzgojen je u Španjolskoj. Internacionalni Centar Krumpira u Peruu posjeduje više od 6.500 sorti batata.
George Washington bio je uzgajivač batata prije nego što se počeo baviti politikom.
Foto: Éva Tóth / Pixabay
Odgovori