Raž (lat. Secale cereale) je vrsta žitarica koja raste u sjevernijim krajevima u kojima se ostale ne mogu uzgojiti ili slabo uspijevaju. Smatra se da se počela uzgajati na području Turske i Afganistana gdje prirodno raste, a dugo vremena se smatrala korovom. Po biološkim i morfološkim svojstvima je slična pšenici, a zajednička karakteristika je nedostatak zaštitnog vanjskog sloja zbog čega se mogu koristiti bez prerade.
Korijen raži ima jaku usisnu snagu, a uglavnom se sastoji od 4 primarna korijena i sekundarnog korijenja, a prodire u tlo i do 2,5 m. Ima šuplju stabljiku zbog čega je sklona polijeganju, naraste od 60 do 200 cm i presvučena je voštanom prevlakom koja može biti ljubičaste nijanse i obrasla je sitnim dlačicama. Ima dugo razdoblje klasanja, cvatnje i oplodnje ali klasanje započinje dosta rano.
Oprašuje se pomoću vjetra, a klas je dugačak od 10 - 15 cm. Ima izduženo i na površini naborano zrno s izraženom brazdom u sredini a boja varira od zelenkasto-plave i žućkaste do ljubičaste. Vegetacijsko razdoblje traje oko 280 dana, a masa 1000 zrna je oko 40 g, dok je hektolitarska težina oko 70 kg.
U početku se koristila samo kao stočna hrana, no danas ima široki spektar primjene u prehrambenoj industriji, od proizvodnje brašna do piva i viskija. Koristi se i u industriji octa. Najčešće se sije u planinskim, brdskim i hladnijim područjima, a danas se najviše površina pod raži u Europi nalazi u Austriji i Njemačkoj. Na višoj nadmorskoj visini sije se početkom rujna, a u nizinama krajem rujna i početkom listopada.
Sorte raži
Poznate su dvije forme raži - ozima i jara, koje se na tržištu pojavljuju u diploidnom i poliploidnom sortimentu. Poliploidne sorte imaju veću bujnost vegetativnih organa i zrna i bolja pekarska svojstva, dok diploidne imaju bolje busanje.
Jara raž
Od sorata diploidne jare raži najčešće se siju: Karlhulder, Petkus. Najveći udio proizvodnih površina pod raži zasijane su ozimom formom koja ima diploidne i poliploidne kultivare. Diploidni se koriste za zelenu krmu zbog veće lisne mase i nježnije stabljike, pri čemu se miješa s grahoricama. Karakteristična je otpornost na vrlo niske temperature.
Ozima raž
Kao najbolje sorte diploidne ozime raži istaknule su se: Beaulieu, Dankowskie Diament, Eho-kurz, Gepard-Uh 9, Kustro, Marder. Najbolje sorte poliploidne ozime raži koje se koriste zbog dobrih pekarskih svojstava su: Conduct, Eksprit, Tetraploidna Okta, Tetraploidni Petkus, Seversky, Chulpan, Tatarskaya 1, Verasen.
Seversky - raste do visine od 140 cm i ima dobro razvijen korijenov sustav, a sazre u prosjeku za 285 dana. Karakterizira ju otpornost na sušu, niske temperature i razne bolesti (plijesan, pepelnica, hrđa). Klijavost zrna je 92%, sadržaj proteina je 12%, a masa 1000 sjemenki iznosi 35,1 g.
Chulpan - otporan na polijeganje zbog elastične stabljike koja može narasti do 130 cm. Otporna je na sušu i niske temperature, a djelomično na bolesti. Masa 1000 sjemenki je 20-30 g.
Tatarskaya 1 - vegetacijsko razdoblje traje 315 do 340 dana, a naraste do 115 cm. Otpornost na bolesti, niske temperature i sušu je prosječna. Masa 1000 sjemenki je 37 g.
Verasen - sazrijeva za 305-310 dana a naraste do 140 cm. Otporna je na vlagu, sušu i niske temperature. Masa 1000 sjemenki je 45,3 g, a sadržaj proteina kreće se od 11,9 do 12,5%.
Sjetva raži
Sjetva se obavlja sijačicama u redove na razmak od 10 do 12 cm, a na metru kvadratnom se može zasijati 350-450 biljaka, što je 100-250 kg/ha sjemena.
Sorte ozime raži siju se od kraja rujna do polovice listopada na dubini 1-2 cm u prethodno pripremljeno tlo. Norma sjetve je 200 do 300 klijavih sjemenki/m2, što je otprilike 80-90 kg/ha, a prinos može biti do 7 t/ha.
Sjetva sorata jare raži traje od 10. rujna do 1. listopada, a koristi se 180-220 kg/ha sjemena na razmak od 12-15 cm, a dubina sjetve je 2,5-4 cm. Kod provođenja ručne sjetve upotrebljava se 220-250 kg/ha sjemena.
Temperatura
Raž uspijeva u hladnijim područjima stoga nema velike zahtjeve za temperaturom. Za klijanje je potrebna temperatura oko 1°C, a za nicanje i formiranje vegetativnih organa su potrebna 4°C. Formiranje generativnih organa i cvjetanje odvija se pri temperaturi od 10 do 12°C, a donošenje ploda i sazrijevanje na 16-22°C. Raž ima visoku tolerantnost na niske temperature te može preživjeti i na - 35°C. Najosjetljivija je na pojavu jakog mraza bez snijega posebice ako je tlo jako vlažno.
Voda
Zahtjevi raži za vodom su manji nego kod pšenice, a postoje dva kritična razdoblja - jesenska faza busanja i faza od vlatanja do klasanja. Ako dođe do nedostatka vode tijekom busanja, kao posljedica se javlja rjeđi sklop. U fazi od vlatanja do klasanja potrebe za vodom su najveće kako ne bi došlo do formiranja manjeg broja klasića i cvjetova ili nekih poremećaja u formiranju klasa.
Tlo
Raž nema posebne zahtjeve prema tipovima tla. Može uspijevati na lakšim, tresetnim, težim i slabo plodnim tlima. Raž tolerira i kisela tla, a optimalan pH je od 5,5 do 7.
Priprema tla za sjetvu
Uzgoj u plodoredu povoljno utječe na prinos raži, posebno na siromašnijim tlima, no puno bolje podnosi monokulturu od ostalih žitarica. Obrada tla prije sjetve se obavlja isto kao i kod ostalih vrsta žitarica, no potrebno ju je izvršiti na vrijeme kako bi se tlo sleglo. Primarna obrada se sastoji od plićeg oranja na dubini 15-25 cm u sklopu kojeg se zaoravaju mineralna gnojiva, tj. potrebno je 200-300 kg/ha dušika NPK 15:15:15. Kod dopunske obrade je potrebno koristiti strojeve koji rahle samo površinski sloj (3-4 cm) a donje slojeve ostavljaju zbijene (sjetvospremač).
Uzgoj raži
U uzgoju raži navodnjavanje nije nužno jer nema velike zahtjeve za vodom, no potrebno je osigurati adekvatnu gnojidbu. Najbitnije razdoblje u kojem je voda neophodna je faza busanja, a poštivanjem rokova sjetve mogu se omogućiti dostatne količine kroz nakupljenu vodu u tlu ili oborinama.
Slaganje kultura
Kao pretkulture najpovoljnije su zrnate mahunarke, krmne kulture, uljana repica, suncokret, okopavine gnojene stajnjakom, ali i druge kulture koje ne ostavljaju puno biljnih ostataka te se skidaju ranije s usjeva.
Gnojidba
Količina potrebnih hraniva ovisi o planiranom prinosu i plodnosti tla. Na plodnijim tlima potrebno je aplicirati samo mineralna gnojiva dok je na lakšim i pjeskovitijim poželjno primijeniti i stajski gnoj kako bi se poboljšala plodnost tla. Raž ima niže prinose od pšenice pa je potrebna i skromnija gnojidba. Na tlima prosječne plodnosti za visoki prinos potrebno je primijeniti 130 kg/ha dušika i 80-100 kg/ha fosfora i kalija.
Okvirne vrijednosti za optimalnu gnojidbu raži su:
- 300 kg/ha NPK 10-20-30 u primarnoj obradi tla
- 150 kg/ha NPK 15-15-15 u dopunskoj obradi tla
- 150 kg/ha KAN-a u prvoj prihrani tijekom proljetnog kretanja vegetacije te u istoj količini u drugoj prihrani početkom vlatanja
Primjena fosfora tijekom obrade tla povoljno utječe na razvoj korijenovog sustava i nadzemnog dijela stabljike te povećava otpornost na stajaću vodu i zimu. Kod količine primijenjenog dušika putem obrade tla potreban je oprez jer u slučaju prevelike količine postoji opasnost od prejakog busanja što smanjuje otpornost na niske temperature i prezimljavanje.
Održavanje i njega
Njega usjeva je slična kao i kod pšenice. Potrebna je zaštita od korova i bolesti. Suzbijanje korova je jednostavnije nego kod pšenice zbog veće konkurentnosti nad korovima čemu doprinosi raniji početak vegetacijskog razdoblja i viša stabljika. Pri tom se koriste, ovisno o vrsti korova, različite aktivne tvari - mekoprop, MCPA, triasulfuron, bentazonn, jodsulfuron, fluroksipir, i sl. Od aktivnih tvari koje se upotrebljavaju za suzbijanje određene bolesti najčešće su: propikonazol, tebukonazol, azoksistrobin i karbendazim. Osim toga, u intenzivnoj proizvodnji je nužno tretiranje regulatorom rasta kako bi se izbjeglo polijeganje
Žetva
Za manji gubitak prinosa zbog rasipanja raži prilikom žetve, potrebno ju je obaviti prije pune zrelosti zrna, poželjno po završetku voštane zrelosti i to pri vlazi od oko 20% nakon čega je obavezno sušenje. Drugi način žetve je dvofazna u kojoj se u prvom prohodu obavlja kosidba na otprilike 30 cm visine te se ostavi sušiti u otkosima, a u drugom prohodu se obavlja kombajnom. Ako se ne želi iskoristiti cijela stabljika raži, žetva se obavlja kao i kod pšenice, ali je heder potrebno podignuti na višu razinu kako ne bi došlo do zagušenja rada kombajna zbog nakupljanja stabljika koje su više nego kod pšenice i elastične. Ukoliko se planira iskoristiti cijela stabljika, žetva se obavlja ručno ili samovezačicama, mlaćenjem ili se strojno skinu vrhovi stabljika s klasom.
Sušenje
Sušenje raži se provodi kao i kod ostalih žitarica, jedina razlika je moguće duže sušenje zbog veće preporučene vlažnosti prilikom žetve. Može se obaviti na dva načina, ručno i u sušarama. Kod ručnog sušenja raž se ostavlja na suncu te se povremeno miješa, a kako bi se spriječilo dodatno vlaženje tijekom noći, skuplja se i prekriva ceradom. Ovaj način sušenja zahtjeva dosta vremena i ljudskog rada pa nije preporučljiv za veće količine. U sušarama se koristi zagrijani zrak do 40°C.
Skladištenje
Za pravilno skladištenje nužno je provesti preventivne mjere zaštite. Prostorija za skladištenje mora biti temeljito očišćena od prethodnih kultura i prašine te je nužno spriječiti ulazak vlage kako se ne bi pojavila plijesan. Nakon toga je potrebno primijeniti insekticide po prostoriji za zaštitu od štetnika. Pregledom raži prije skladištenja provjerava se moguća prisutnost štetnika, a ako su se pojavili potrebno je tretirati zrna prije spremanja pri čemu je nužno obratiti pozornost na trajanje karence.
Nakon spremanja raži u skladište, nužno je praćenje temperature i vlage zraka kako bi se pravovremeno spriječila pojava štetnika i gljivica.
Bolesti
Napad bolesti na raži je rjeđi nego kod ostalih žitarica. Najčešće se od bolesti javljaju ražena glavica, prugasta snijet i smeđa hrđa raži,
Ražena glavica
Ražena glavica (Claviceps purpurea) - gljiva svojim sporama zarazi klas te prodire u plodnicu. Stvaraju se spore koje izlučuju mirisnu ljepljivu tekućinu slatkastog okusa koja privlači insekte te tako šire zarazu na zdrave biljke. Napad se može spriječiti zaoravanjem strništa.
Prugasta snijet raži
Prugasta snijet raži (Urosystis occulta) - manifestira se na stabljici u obliku uzdužnih srebrno-bijelih pruga gdje dolazi do dizanja tkiva biljke zbog čega su ispupčene, a najčešće se pojavljuje u fazi nicanja. Zaražene biljke imaju sterilne klasove a može se spriječiti dvogodišnjim plodoredom i dezinfekcijom sjemena.
Smeđa hrđa raži
Smeđa hrđa raži (Puccinia dispersa) - napad ove gljive događa se od nicanja do žetve. Na licu lista se pojavljuju crvene uredospore. Kao mjere zaštite se primjenjuju otporne sorte prilikom sjetve, plodored, zaoravanje strništa te aplikacija fungicida za vrijeme klasanja i pred zriobu
Štetnici
Napad štetnika na raži je rjeđi nego kod ostalih žitarica. Najčešće se od štetnika javljaju žitarac crni, žitni pivac i žitni balac.
Žitarac crni
Žitarac crni (Zabrus tenebrioides) - pripada kornjašima a veličine je do 15 mm. Pojava odraslih oblika je za vrijeme mliječne zriobe kada prouzroče najveće štete hraneći se zrnjem, te grizući vlat ispod klasa koji zatim pada na tlo. Početkom rujna ženke polažu jaja na strništu iz kojih se nakon 2 tjedna razviju ličinke koje čine štetu izjedajući dijelove lista između žila zbog čega se javlja kovrčanje vrhova. Da bi se izbjegla pojava ovog štetnika potrebno je primijeniti agrotehničke mjere (plodored, intenzivna gnojidba, praćenje usjeva).
Žitni pivac
Žitni pivac (Anisoplia spp.) - odrasli kukac se pojavljuje krajem svibnja ili početkom lipnja te čini štetu izgrizanjem zrna, najčešće na rubovima parcela. Kukac prezimljuje kao grčica u tlu gdje se hrani korijenjem okopavina koje slijede u plodoredu. Brojnost je veća u sušnijim godinama zbog toga što za vrijeme veće vlažnosti veći i napad entomopatogenih gljivica u tlu koje uništavaju grčice. Kao preventivne mjere zaštite ističe se plodored, zaoravanje ostataka, praćenje usjeva i intenzivna gnojidba. U slučaju jačeg napada štetnika potrebno se aplicirati kemijska sredstva na bazi deltametrina, triklorfona i fenitrotiona.
Žitni balac
Žitni balac (Oulema melanopus) - javljaju se krajem ožujka ili početkom travnja te izjedaju lisnu masu u obliku pruga. Preventivna mjera zaštite je najbitnija, a to je praćenje usjeva za pravovremenu reakciju kod pojave štetnika. Ako dođe do jačeg napada, koristiti kemijska sredstva u trenutku kada se pojavi 25 štetnika/m2, a preporučuju se Direkt 10 SC, Fastac 10 SC, Alfa 10 SC, Rotor 1,25 EC, King, Reldan 40 EC i sl.
Upotreba raži
Raž se prvenstveno proizvodi kao krušna žitarica, stočna hrana u obliku zrna (posije, brašno) ili u zelenom obliku u smjesi s grahoricom. Osim toga može se koristiti za proizvodnju alkohola, škroba ili sirupa, a zbog visokog sadržaja masti, bjelančevina, šećera i vitamina koristi se za dobivanje visokovrijednih namirnica. Industrijskom preradom mogu se dobiti octena kiselina, celuloza, lignit, kristalni šećer, a osim toga koristi se i u proizvodnji papira.
Pripravci
Kulinarstvo
Raž se može koristiti u obliku zrna, no većinom se koristi samljeveno u brašno. Najčešće se od raženog brašna pravi kruh koji duže čuva svježinu i ima manje glutena od pšeničnog te se preporučuje dijabetičarima zbog nižeg sadržaja škroba. Osim toga, konzumiraju se ražene mekinje i ražena kaša.
Medicina
Zrno raži bogato je ugljikohidratima (74%), proteinima (9,3%), vlaknima, mineralima (1,8%) od kojih su najzastupljeniji željezo, kalcij, fosfor, magnezij, mangan i natrij. Najvažniji su magnezij, koji opušta mišiće i čuva zdravlje kose, i mangan koji pomaže u regulaciji rada štitnjače. Također, bogat je vitaminima skupine B i E. Raž ima okrepljujuće djelovanje na organizam, potiče cirkulaciju i usporava starenje krvnih žila te sprječava bolesti crijeva i sklerozu.
Zanimljivosti
Uzgoj raži započeo je kasnije od drugih žitarica, na području Zakavkazja i zapadne Azije gdje raste kao samonikla vrsta. Prije 2 000 godina počele su se razvijati različite sorte koje su prilagođene na različite klimatske uvjete te se njezin uzgoj počeo širiti diljem svijeta, a danas se najviše proizvodi u Rusiji i Ukrajini.
Švicarski znanstvenici su utvrdili da konzumacija raženog kruha povećava razinu željeza u krvi za 30 %.
Vruće raženo tijesto se koristilo za liječenje raka kože prema savjetima svete Hildegarde.
U starim zapisima je zapisano da raž daje snagu za uspravno držanje tijela, a ugljikohidrati iz raži utječu na izmjenu tvari koje su bitne za govor, disanje i stas.
U prošlosti se raž koristila kao građevinski materijal, gradili su se slamnati krovovi, a danas se sve više počinje koristiti kod ekološkog načina gradnje kuća.
Odgovori