Zob (lat. Avena sativa L.) ili "Europsko žito", porijeklom je iz najsjevernijih dijelova Europe, a proširio se i na planinska područja, stoga ne tolerira visoke temperature. Već 2.000 godina se koristi za ljudsku prehranu, u obliku sjemenki, brašna ili pahuljica. Danas je zob poznatija kao kultura za stočnu ishranu, posebice konja, nego kao namirnica.
Zob je samooplodna vrsta, pripada u porodicu trava (Poaceae) poput pšenice, ali i trave, limunske trave, pampas trave, bambusa, stoga ima karakterističnu građu lista od rukavca i lisne plojke, te razgranatog korijena koji prodire u tlo i do 2 m te ima dobru sposobnost usvajanja vode i hraniva. Ima šuplju stabljiku, visoku od 60 do 120 cm, a sastoji se od 5 - 6 nodija. Na prijelazu rukavca i plojke nalazi se specifična opna, tzv. ligula po kojoj se zob lako razlikuje od ostalih žitarica. Cvate tijekom lipnja i srpnja. Metlica ima jednu glavnu granu iz koje se odvajaju postrane grančice, a na vrhu se razvijaju klasići. Masa 1.000 zrna je 20 - 25 g, a hektolitarska 45 - 50 kg.
Zob ima male zahtjeve za uzgoj stoga se može uzgajati na različitim područjima, te na onima na kojima druge žitarice ne uspijevaju. U odnosu na ostale žitarice, najbolje podnosi teža i vlažna tla. Javlja se u dvije forme, jara i ozima zob. Vegetacijsko razdoblje jare zobi traje 70-120, a ozime 270-280 dana. U brdsko-planinskim područjima se uzgaja jara, dok se u ravničarskim predjelima uzgaja ozima zob.
Srodnici
Sorte zobi
Zob pripada rodu Avena, u kojem ima više jednogodišnjih i višegodišnjih vrsta. Jednogodišnje vrste su poljske biljke koje se uzgajaju za proizvodnju zrna (Avena sativa L.), a višegodišnje su livadske trave (Avena elatior - francuski ljulj i Avena flavescens - žuta zob). Sve sorte koje se uzgajaju na poljima pripadaju vrstama Avena sativa (90%), a prema obliku metlice dijele se na:
- Avena sativa diffusae - varijeteti rastresite metlice i pljevičastog zrna
- Avena sativa orientalis - zbijena metlica i kratke bočne grane
- Avena sativa nudae - zrna ispadaju iz pljevica (golozrna)
Svaka grupa se još dijeli na različite oblike po boji zrna i po tome da li imaju metlicu. Danas je dobiveno mnogo selekcioniranih sorti, uvjetno ozimih i jarih sorti.
Iz domaćeg asortimana fakultativno-ozimih sorti ističu se: Džoker, Mustang, Bc Marta, Wiland, Eagle.
Bc Marta
Sorta ima rastresitu metlicu koja je smještena na stabljici visine 90 - 95 cm. Ima vrlo dobru otpornost na polijeganje, niske temperature i sušu. Rok sjetve je od 1. do 25. listopada, a sjetvena norma je 600 klijavih zrna/m2. Masa 1.000 zrna je 37 do 39 g, a hektolitarska masa se kreće od 50 do 52 kg. Proizvodi se za ljudsku prehranu i stočnu hranu. Udio proteina je 12 - 13%.
Wiland
Skromnih je uzgojnih uvjeta, ima vrlo dobro razvijen korijen te veliku apsorpcijsku sposobnost. Visina stabljike je oko 110 cm. Optimalan rok sjetve je od 25. rujna do 10. listopada, a norma sjetve je 300 do 350 klijavih zrna/m2. Potencijal prinosa je veći od 5 t/ha, dok je masa 1.000 zrna oko 31 g.
Eagle
Može se sijati u područjima s hladnijom zimom, a otporna je na polijeganje i lom stabljike. Ima veliki udio zrna većih od 2,2 mm, a masa 1.000 zrna je oko 33 g, dok je hektolitarska masa oko 52 kg. Najbolji period sjetve je početkom listopada, a sjetvena norma je oko 400 klijavih zrna/m2. Može se uzgajati za mlinsku industriju i kao krmivo.
Od domaćih jarih sorti najčešće se koriste: Baranja, Istra, Kupa, Effektiv, Escudino, Earl, Calcule.
Baranja
Ima rastresitu metlicu te srednje ranu vegetaciju. Visina stabljike je 96 - 98 cm te ima dobru otpornost na polijeganje. Otporna je i na niske temperature, sušu i bolesti. Optimalno vrijeme sjetve je kraj veljače do polovice ožujka. Norma sjetve je 450 - 500 klijavih zrna/ha, masa 1.000 zrna je 28 - 31 g, a hektolitarska masa iznosi 41 - 46 kg.
Istra
Visina stabljike je 90 - 94 cm, a metlica je rastresita. Ima vrlo dobru otpornost na polijeganje. Masa 1.000 zrna je 37 - 39 g, a hektolitarska 50 - 52 kg. Optimalni rok sjetve je 15. veljače - 20. ožujka, s preporučenom sjetvenom normom od 500 klijavih zrna/m2.
Kupa
Sorta ima rastresit tip metlice, visinu stabljike od 90 - 94 cm te dobru otpornost na polijeganje, sušu i niske temperature. Sije se za prehrambenu industriju i za stočnu hranu u periodu 15. veljače - 20. ožujka. Norma sjetve je 450 - 500 klijavih zrna/m2.
Effektiv
Ima rano metličanje te srednje do visoku stabljiku. Lako se prilagođava različitim uzgojnim uvjetima, a sjetvu je potrebno obaviti što ranije u proljeće. Norma sjetve je od 300 - 400 klijavih zrna/m2, ovisno o roku sjetve. Masa 1.000 zrna je oko 33 g, a zrno se lako ljušti.
Escudino
Stabljika je visine do 90 cm te je dobre otpornosti na polijeganje. Sorta ima krupne sjemenke, a masa 1.000 zrna je oko 35 g, dok se hektolitarska kreće od 45 do 49 kg. Optimalni rok sjetve je početak ožujka, a sjetvena norma je od 300 do 400 klijavih zrna/m2.
Earl
Vrlo rana sorta s visokom stabljikom, prosječne otpornosti na polijeganje. Dobro se adaptira na različite uvjete, a sjetvu je potrebno obaviti početkom ožujka sa sjetvenom normom 300-400 klijavih zrna/m2. Hektolitarska težina je 51,4 kg, a masa 1000 zrna oko 31 g. Uzgaja se za stočnu hranu i mlinarsku industriju.
Calcule
Visoki prinos i visoki sadržaj proteina u sjemenkama. Stabljika je prosječne visine (77 cm), a osje je jako obojeno antocijanom. Otporna je na bolesti. Sjetva je preporučljiva početkom ožujka, a sjetvena norma je 400 - 420 klijavih zrna/m2. Masa 1.000 zrna je oko 44 g.
Uzgoj zobi
Zob se, kao i ostale ratarske kulture, uzgaja u plodoredu, u kojem uglavnom dolazi na zadnje mjesto. Kvalitetnom obradom tla možemo biljkama omogućiti potrebnu količinu vlage, stoga navodnjavanje nije nužno. Za visoke prinose potrebno je osigurati dovoljne količine hraniva kako bi se biljci omogućio optimalan razvoj.
Tlo
Zahvaljujući dobro razvijenom korijenovom sustavu, zob se može uzgajati i na siromašnijim tlima, uključujući pjeskovita i laka tla, pod uvjetom da sadrže dovoljnu količinu vlage. Najpogodnija tla za uzgoj su teška i vlažna tla, no može uspijevati i na razoranim travnjacima, krčevinama i sl. Zob podnosi kisela tla, do vrijednosti pH 4,5.
Klima
Minimalna temperatura za klijanje je 1 - 2°C, nicanje se odvija pri temperaturi 4 - 5°C, a s razvojem biljke, rastu i potrebe za temperaturom. Optimalna temperatura za razvoj je 15 - 18°C, a za sazrijevanje 16 - 22°C. Za vrijeme cvjetanja je osjetljiva na niske temperature.
Za razliku od ostalih žitarica, zob treba dostatnu vlagu tijekom cijele godine zbog veće lisne mase. Ne podnosi sušu, no može tolerirati višak vode i vlažno tlo. U periodu od vlatanja do metličanja su najveće potrebe za vlagom.
Slaganje kultura
Kao najbolji predusjevi za zob ističu ranozrele okopavine. Također, zob može u plodoredu doći nakon jednogodišnjih i višegodišnjih mahunarki, dok se na istoj površini može sijati u razmaku od 2 - 3 godine. Zob dosta iscrpljuje tlo stoga nije dobar predusjev strnim žitaricama, a ni obrnuto.
Potrebno je obratiti pozornost da se u blizini ne nalazi žutika, zbog toga što je ustanovljeno da je prijenosnik bolesti žitne hrđe.
Sjetva zobi
Zob je kultura koja zahtjeva što raniju sjetvu, bez obzira radi li se o ozimoj i jaroj formi. Sjetva se vrši žitnim sijačicama te je obavezno korištenje deklariranog sjemena, po mogućnosti sa što većom krupnoćom sjemena.
Ozima zob se sije do kraja rujna kako bi se biljke dovoljno razvile prije zime. Ako se ozime sorte zbog nepovoljnih uvjeta ne stignu na vrijeme posijati, moguća je naknadna sjetva u siječnju ili veljači, ako su povoljni uvjeti. To su uglavnom fakultativno-ozime sorte. Međuredni razmak sjetve je 8 - 10 cm, a dubina od 3 - 4 cm. Sjetvena norma za ozimu zob se kreće od 350 - 600 klijavih zrna/m2.
Jara zob se sije krajem veljače do polovice ožujka, u vlažnije tlo, na dubinu od 2 do 3 cm. Sjetvena norma je od 300 do 500 klijavih zrna/m2.
Priprema tla
Obrada i gnojidba tla za sjetvu jare i ozime zobi treba se obaviti u jesen kako bi tlo preko zime stvorilo bolje uvjete za predsjetvenu pripremu i uzgoj. Obrada ovisi o pretkulturi. Plitko oranje (10 cm) se vrši odmah nakon žetve pretkulture, a početkom kolovoza se ore na 20 cm dubine. Ako se na usjevu zadržava voda, potrebno je podrivanje. Uz oranje je potrebno aplicirati gnojiva, i to 300-400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Zatim je potrebno poravnati tlo. Dva tjedna prije sjetve je potrebno obaviti oranje na 30 cm a sjetveni sloj mora biti usitnjen i poravnan. Predsjetvena obrada tla se obavlja sjetvospremačem.
Održavanje i njega
Kako bi smanjili mogućnost gubitka prinosa, potrebno je praćenje usjeva da bi se pravovremeno uočili štetnici, bolesti i korovi, te da se primijene adekvatna sredstva za zaštitu.
Gnojidba
Zob vrlo dobro reagira na gnojenje. Kako bi se proizvelo 100 kg sjemena, biljkama je potrebno osigurati 2,5 kg dušika, 0,8 kg fosfora i kalija.
Za gnojidbu ozime zobi potrebno je u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi aplicirati ukupno potrebnu količinu P2O5 i K2O gnojiva i 1/3 dušika. Da bi se poboljšao porast i busanje, preporučljivo je prije sjetve dodati startno gnojivo s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (NPK 15:15:15). U vrijeme busanja preporučuje se prihrana KAN-om.
Gnojidba jare zobi se sastoji od primjene ukupne količine P2O5 i K2O te 50% dušika u osnovnoj obradi, te primjene ostatka dušika tijekom busanja.
Zaštita
Zaštita od korova - slična kao i kod ostalih žitarica. Herbicidima se suzbijaju širokolisni korovi, a kako zob ima snažan porast, ako nema jakog napada, korovi nemaju dobre uvjete za rast. Od početka do kraja busanja se koristi Deherban Fluid (3 l/ha), te Optica, Basagran 600 i Deherban Combi (2 - 3 l/ha) za širokolisne korove.
Zaštita od štetnika - za zaštitu od voluharica i poljskih miševa koriste se Faciron uljni koncentrat, Faciron forte i Brodilon mamac, te Klerat pelete. Od najznačajnijeg štetnika, "leme" zaštita se vrši pri pojavi 1-2 ličinke i to s herbicidima poput Chromorel D (1 - 1,5 l/ha), Sumialfa 5 FL (0,1 - 0,21 l/ha), Fastac 10 SC (0,1 l/ha), itd.
Zaštita od bolesti - od početka klasanja do početka cvatnje, za bolesti lista, stabljike i metlice, koriste se fungicidi Tilt CB (2 l/ha), Impact C (1,2 l/ha), Duett (1 l/ha) i sl.
Bolesti
Najznačajnije bolesti koje se pojavljuju na zobi: Prašna snijet i Ramularijska pjegavost.
Prašna snijet zobi
Prašna snijet zobi (Ustilago avene) najčešće se javlja kod sjetve sjemena iz vlastite proizvodnje koje je zaraženo. Uočljiva je u usjevu jer se pojavljuju klamidospore, prašnjava crna masa na metlicama, koje se šire vjetrom nakon čega ostaju gola vretena. Biljka se inficira u fazi cvatnje, što u tom periodu nema utjecaja na razvoj sjemena. Tek u fazi nicanja dolazi do aktivacije micelija u zrnu nakon čega prodire u klas. Najpovoljniji uvjeti za razvoj su toplo i vlažno vrijeme. Preventivna mjera zaštite je sjetva zdravog i provjerenog sjemena, a ako se bolest razvije, tretira se fungicidima.
Ramularijska pjegavost
Ramularijska pjegavost (Ramularia collo-cygni) - simptomi se pojavljuju na listovima u obliku smeđih do crnih pjega koje su okružene žutim područjem, a list se zbog djelovanja toksina iz gljivica, brzo suši. Bolest se prenosi putem zaraženog sjemena stoga je bitan preventivan odabir zdravog sjemena. Najbolji uvjeti za razvoj bolesti su sunčano i toplo vrijeme s dugotrajnom jutarnjom rosom. Za suzbijanje se koriste fungicidi u fazi klasanja do cvatnje.
Štetnici
Od štetnika se najčešće pojavljuju: Crveni žitni balac ili lema, poljski miševi i voluharice.
Crveni žitni balac ili lema
Crveni žitni balac ili lema (Oulema melanopus) - suzbijanje se provodi na odraslim oblicima i ličinkama. Kritičan broj za suzbijanje odraslih oblika ovisi o otpornosti kultivara, bujnosti i vrsti usjeva, no obično se kreće oko 25 prezimjelih imaga/m2. Najbolje je suzbijanje štetnika u stadiju ličinke u periodu kada 10 - 15% ličinki izađe iz jaja, odnosno pri pojavi 1 - 2 ličinke po zastavici. Koriste se Cipermetrin (1 - 1,5 l/ha), Chromorel D (1 - 1,5 l/ha), Fastac 10 SC (0,1 l/ha) i sl.
Poljski miševi i voluharice
Za sprječavanje štete od napada koriste se uljni koncentrati, Brodilon mamci i Klerat pelete.
Upotreba zobi
Zob se u najvećoj mjeri uzgaja za proizvodnju stočne koncentrirane hrane, posebice za konje. Koristi se i zelena masa kao čista ili u smjesi s jednogodišnjim mahunarkama. Slama zobi je najbolja i najkvalitetnija slama žitarica. Osim za stočnu ishranu, zob se koristi za proizvodnju oljuštenog žita za ljudsku konzumaciju (pahuljice, kaša, brašno).
Žetva
Zob ima neravnomjernije sazrijevanje od ostalih žitarica, stoga je i vrijeme žetve teže odrediti. Točan početak bi trebao biti kada vršni dio metlice postigne punu zrelost, ali prije osipanja zrna iz vršnih klasića.
Žetva ozime zobi kreće prije žetve pšenice, a jare zobi nakon pšenice. Vlaga sjemena prilikom žetve mora biti 20%, vrši se žitnim kombajnima, a prosječni prinosi su 3 - 4 t/ha.
Sušenje
Prije skladištenja sjemena, kao i kod ostalih žitarica, potrebno je sušenje. Može se obavljati u sušarama s toplim zrakom sve dok se vlaga ne spusti ispod 14%.
Skladištenje
Nakon sušenja i dovođenja sjemena u stanje u kojem se može skladištiti, potrebno je osigurati prostor kojeg je prethodno potrebno dezinficirati. Nakon toga se provjerava sjeme koje se planira skladištiti, a ako postoji potreba, koristiti insekticide protiv štetnika. U skladištu ne smije biti vlage, a uvjeti čuvanja se moraju provjeravati kako ne bi došlo do pojave bolesti i štetnika.
Pripravci
Kulinarstvo
Zob je u kuhinji višenamjenska namirnica. Može se konzumirati u obliku zrna u različitim juhama i varivima. Koristi se i kao kaša. To je zapravo prešana zob koja ima brzu pripremu. Neizostavne su zobene pahuljice koje se najčešće konzumiraju za doručak jer pružaju osjećaj sitosti duži period, a mogu se koristiti u izradi energetskih pločica, deserata i sl. Zobeno brašno se koristi u izradi pekarskih proizvoda gdje se često miješa sa pšeničnim brašnom. U veganskoj prehrani se zobenim mlijekom zamjenjuje kravlje.
Od zobi se priprema i čaj od zobi koji se nesmetano može piti duži period jer ne uzrokuje nuspojave, a pomaže u jačanju imuniteta i uklanjaju brojnih tegoba.
Medicina
Sjemenke zobi obiluju mineralima, fosforom, željezom, kalijem, cinkom, bakrom i manganom, a bogate su i vitaminima B kompleksa. Izvor su brojnih antioksidansa (vitamin E, fenolni spojevi, fitinska kiselina). Zob je puna vlakana koja održavaju osjećaj sitosti, stoga se koristi kod različitih dijeta i zdravom načinu prehrane. Također, smanjuje se osjetljivost na inzulin i kolesterol, povećava razinu energije i štiti probavni sustav.
Zanimljivosti
Zob se prvi puta spominje u 4. st. pr. Kr u Grčkoj, kao kultivirana vrsta, a u srednjem vijeku je bila glavna prehrambena namirnica sjevernih naroda.
Na područje Europe stigla je sa azijskog područja kao korovna vrsta pšenice i ječma. Tijekom 16. I 17. stoljeća, Europljani su je prenijeli u Ameriku.
Prvenstveno se uzgajala za stočnu hranu, no s vremenom se pokazalo da ima puno dobrobiti u ljudskoj prehrani.
Moguće je napraviti kupku od zobi koja je korisna kod bolesti bubrega, jetre, reume, ukočenosti, itd.
Infuz zobi se koristio kao prirodni sedativ, za umirenje i lakši san.
Kuhanjem zobene slame su se ublažavali simptomi osipa kod djece.
Pomaže u liječenju tuberkuloze jer konzumacija zobi pospješuje obnovu organizma.
Foto: Hans / Pixabay
Odgovori