Čaj od zobi

Zob nosi latinski naziv Avena sativa L., a pripada porodici  Poaceae odnosno porodici trava. Zob je u većini slučajeva kultivirana, ali ponekad raste i samoniklo. Poznata je njena upotreba u veterini odnosno njezino djelovanje na konje.

Vanilinski glikozidi sjemene lupine snaže i okrepljuju konje, a brašnom se zgrušnjavanju pripravci drugog bilja za kašaste obloge. Kod nas rastu još neke vrste divljih zobi koje još nisu dovoljno istražene. Druge vrste trava s ostacima livadnih biljaka koriste se kao trine od sijena za spravljanje ljekovitih obloga ili kupelji kod upalnih procesa zglobova i mišića.

Od zobi se mogu pripremiti čajevi, tinkture i kupelji koji se koriste u ljekovite svrhe. U srednjoj Europi sve je popularnija upotreba pripravaka od zelene zobi koja pomaže kod tegoba povezanih sa slabim srcem, krvotokom te kod kožnih tegoba. Zbog velike količine esencijalnih aminokiselina i mineralnih tvari, zobene pahuljice smatraju se jednim od najboljih dijetetičkih prehrambenih proizvoda.

Povijest zobi

U Europu je zob stigla iz Male Azije. Poznato je da se zob uzgajala još u bakrenom dobu jer su arheolozi u ostacima sojeničarskih naselja osim pšenice i raži pronašli i zob. Zob spominje i Plinije u svojim spisima koji govore o germanskoj navici uzgoja zobi, jer im je kaša od zobi bila glavni sastojak prehrane.

U srednjovjekovnoj medicini koristila se za obloge kod čireva te kao dijeta kod probavnih tegoba. Sveta Hildegarde preporučivala je kupelji od zobene slame kod uzetosti, a često je naglašavala kako zob čovjeku bistri duh i um.

Danas se zob ne koristi samo kao dijetetički prehrambeni proizvod i životinjska hrana već zbog svoje sposobnosti umirivanja raznih tegoba dobiva i sve veću važnost u medicini.

Uzgoj i žetva zobi

Zob klija na minimalnoj temperaturi od 1 do 2 °C, a kako raste tako će se povećavati i njezina potreba za toplinom. Optimalna temperatura za klijanje zobi je od 20 do 25°C, a može izdržati i proljetne mrazeve koji dosežu i do -4°C.

Kada se uspoređuje s ostalim žitaricama, zobi je voda potrebna tijekom cijelog vegetacijskog ciklusa. Zob jako podbacuje u rastu u uvjetima suše, ali s druge strane vrlo dobro podnosi višak vode i vlažnija tla. Ima vrlo dobro razvijen korijenov sustav koji ima veliku sposobnost usvajanja hranjiva, zato dobre rezultate daje i na siromašnim tlima te na kiselim tlima koja imaju pH od 4 do 5.

Dobre pretkulture za zob su rane okopavine poput krumpira, višegodišnje leguminoze, uljana repica i zrnate mahunarke. Zob je veoma loš predusjev za sva strna žita jer jako iscrpljuje tlo na kojem se uzgaja.

Oranje tla obavlja se dva do tri tjedna prije sjetve, a dopunskom pripremom tla trebalo bi stvoriti usitnjeni površinski sloj koji ima mrvičastu strukturu.

Što se tiče gnojidbe, pred sjetvu je potrebno gnojiti startnim gnojivom i obaviti jednu prihranu u vrijeme busanja isključivo dušičnim gnojivima.

S obzirom na to da zob ne dozrijeva ravnomjerno, početak žetve je dosta teško odrediti. Žetva bi trebala početi kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, ali svakako prije neko što se zrna iz vršnih klasića počnu osipavati. Isto tako žetva se vrši kada vlaga u zrnu padne ispod 20%, a najbolji prinos će se postići na početku žetve jer je zob neujednačena kultura i ne dozrijeva istovremeno.

Plod ne smije biti prezreo jer se onda jako osipa, a zrno se skladišti i sprema kada vlaga padne ispod 14%.

Priprema čaja od zobi

Čaj od zobi koristi se za jačanje živčanog sustava kod neuroze i arterijalne hipertenzije. Priprema se tako da  se u 1 litru vode stave 2 velike žlice zobi i kuha 5 minuta. Nakon toga zob se procijedi, čaj se zasladi medom i pije se tijekom cijelog dana.

Još jedan način pripreme čaja od zobi je da se 50 do 100 grama zobi kuha u 1,5 litri vode 20 minuta. Potom se čaj procijedi i pije ohlađen tijekom dana.

S obzirom na to da je čaj od zobi neutralnog okusa često se u njega mogu dodati začini koji upotpunjuju okus. Za pripremu takvog čaja potrebne su 2 velike žlice zobi, jedan štapić cimeta ili cimet u prahu, 6 do 8 dcl vode, 1 žlica meda i 2 male žličice ekstrakta od vanilije.

U lončić se stave zobene pahuljice, voda i štapić cimeta te se sve skupa dovede do vrenja. Kada čaj zavrije kuha se još 10-ak minuta na laganoj vatri. Potom se vatra ugasi i pričeka da se ohladi na 40°C. Tek onda se u čaj dodaju vanilija i med. Med se nikada ne dodaje u vruće napitke jer tako gubi ljekovita svojstva. Potom se zob ocijedi i čaj se servira. Od navedenih sastojaka mogu se pripremiti 4 šalice čaja od zobi.

Ovaj čaj može se pripremiti i bez dodataka, uz par listića kadulje koja je vrlo dobra protiv infekcija.

Upotreba zobi

Zob je veoma ljekovita i hranjiva punozrnata žitarica što potvrđuju i stručnjaci sa zdravstvenog portala Healthline koji tvrde da 100 grama zobi ima:

• 9 grama proteina
• 389 kalorija od toga 66,3 grama ugljikohidrata od kojih su 10,6 grama dijetalna vlakna
• 9 grama masti

Zob je bogata mineralima poput :

• cinka
• selena
• bakra
• fosfora
• mangana
• željeza

U zobi se nalaze i vrijedni antioksidansi, a posebno je bogata:

• ferulinskom kiselinom
• fitinskom kiselinom
• avenantramidima

Upravo zbog ovog nutritivnog sastava posjeduje brojna ljekovita svojstva te se koristi kod:

• olakšanja simptoma poput zatvora, proljeva i grčeva u želucu
• snižavanje razine kolesterola
• podizanja imuniteta organizma
• dijabetičara (sadrži betaglukan koji djeluje na povećanje tolerancije na glukozu)
• problema sa živčanim sustavom jer je dobra za pravilan rad neurona
• umora i iscrpljenosti jer ima umirujuće djelovanje na organizam

Moguće nuspojave konzumacije čaja od zobi

Za sada se nije pokazalo da čaj od zobi ima značajnih nuspojava ili bilo kakvo štetno djelovanje na organizam, a zahvaljujući zdravim sastojcima, čaj od zobi djeluje dobro na sve, a posebice na dijabetičare i osobe koje su alergične na mlijeko i mliječne proizvode.

Ipak, svi oni koji smatraju da bi im zob mogla naštetiti na neki način, preporučuje se konzultiranje s liječnikom prije konzumacije čaja od zobi kako bi se dobile ispravne informacije o mogućem štetnom djelovanju.

Sušenje i čuvanje zobi

Kao i kod ostalih žitarica, tako i kod zobi, prije skladištenja sjemena potrebno je sušenje. Sušenje se može obavljati u sušarama s toplim zrakom sve dok razina vlage ne padne ispod 14%.

Nakon što se sjeme posuši i dovede u stanje u kojem ga je moguće skladištiti, potrebno je prije toga dezinficirati prostor. Nakon toga se sjeme provjerava, a ako se primijete štetnici potrebno je upotrijebiti insekticide.

U skladištu nikako ne smije biti vlage, a uvjeti čuvanja se moraju provjeravati kako ne bi došlo do pojave štetnika i bolesti.

Foto: markusspiske / Pixabay