Bambus

Bambus (lat. Bambusa) rod je trajnica iz velike porodice trava. Trave (lat. Poaceae) su najraširenije biljke na cijelom svijetu te prekrivaju velike površine kopna. Veoma su prilagodljive, pa rastu u svim klimama, uključujući i pustinjsku. Zbog svog je karakterističnog izgleda bambus jedna od posebnih trava, iako ga na prvi pogled neki svrstavaju u grmoliku biljku. Ime je najvjerojatnije dobio prema nizozemskoj ili portugalskoj inačici malajskog naziva, mambo, a vjeruje se kako su je krivo čuli prvi pomorci i istraživači.

Bambus je jedna od najbrže rastućih biljaka na planeti i za vrijeme pogodnih uvjeta za rast može narasti i do 90 cm unutar jednog dana. Umjesto korijena ima rizome koji se šire u zemlji i omogućuju rast novim stabljikama. Mlade su stabljike najsličnije travi i imaju meku unutrašnjost i okružene su oštrim i uspravnim listovima. Kako raste, stabljika odrveni i raste kao spoj nekoliko prstenastih dijelova. Duge su i razgranate, ali bez srčike i godova i kada su potpuno zrele, nakon 7 do 10 godina, su veoma čvrste i šuplje. Nakon 12 godina odumiru i ostavljaju mjesto za nove biljke.

U početku su zelene boje, ali kasnije mogu poprimiti žutu, narančastu ili smećkastu boju. Listovi su uski i oštri, sužavaju se prema oštrom vrhu te rastu na tankim peteljkama direktno iz stabljike. Bambus cvjeta, ali jako rijetko, jednom u nekoliko desetljeća. Cvijet je neugledan i smeđe boje, ali je zanimljivo da biljka, nakon što procvjeta, u potpunosti odumire i nema načina na koji bi ju se moglo spasiti. Nakon cvatnje dozrijeva sjeme koje se širi vjetrom ili životinjama. Iako postoje i manje vrste koje u prosjeku mogu narasti 7 - 10 m, neke vrste mogu doseći i 30 m visine.

Bambus je veoma raširena vrsta diljem svijeta i većinom se koristi kao ukrasna biljka ili za uzgoj zaštitnog živog zida. Ipak, autentično raste na području Ekvatora i tropskom području ispod ili iznad te linije. Raste diljem Azije, Južne Amerike, ali i na području Australije. Iako ima veoma atraktivan izgled za uzgoj, neke vrste se veoma brzo šire i teško iskorjenjuju, pa se smatraju invazivnima. Zbog toga ih neke države, pogotovo one u kojima je toplija i vlažnija klima koja pogoduje rastu, pokušavaju zabraniti i tako kontrolirati njihovo širenje.

Vrste bambusa

U prirodi je moguće pronaći oko 150 vrsta bambusa koji se razlikuju prema boji stabljike i obliku lista. Osim toga, bambus se dijeli u nekoliko rodova. Nisu svi rodovi prigodni za naše područje, nekima su potrebni tropski uvjeti kako bi preživjeli. Na našem se području najčešće uzgajaju sadnice roda Fargesia i Phyllostachys. Ipak, zbog sve veće popularnosti kao ukrasna biljka, procjenjuje se da postoji oko tisuću novih kultivara koji su dobiveni križanjem vrsta. Najveća razlika je postignuta u visini kako bi se prilagodili mjestu rasta. U nastavku donosimo neke od najčešćih i najrasprostranjenijih te koje su njihove karakteristike.

Običan bambus

Kao što mu samo ime kaže, ovaj je bambus predstavnik vrste s karakterističnom šupljom, prstenastom stabljikom. U kasnijem razvoju poprima karakterističnu žutu boju. Potječe s područja Indokine, a jedan je od najčešćih vrsta i veoma lako prepoznatljiv. Veoma je jednostavan za uzgoj i ne smatra se invazivnom vrstom.

Zlatni kineski bambus

Ovaj je bambus ime dobio zbog zlatne drvenaste stabljike, a veoma je popularan kao vrtna biljka. Ima izrazito gustu krošnju i listovi mu mogu narasti do 20 cm. Osim toga, lagan je za održavanje i može narasti i do 8 m u visinu. Podnosi i hladniju klimu, pa se uzgaja u vrtovima diljem svijeta.

Oldhamov bambus

Zahvaljujući toleranciji na niske temperature, ovo je još jedan od najpopularnijih bambusa za uzgoj. Iznimno je uspješan i na siromašnijem tlu, pa se uzgaja kao zaštita od pogleda ili za uklanjanje neuglednog dijela vrta. Može narasti i do 20 m, ali raste u busenovima i nije opasan kao invazivna biljka.

Budin bambus

Ovaj bambus je dobio ime zbog ispupčenih trbušastih prstenova koji liče na trbuh Budhinog kipa. Ima intenzivnu, tamnozelenu boju, a uspijeva i u hladnijim područjima. Zbog svojeg je nižeg rasta i interesantnog izgleda popularan za bonsai.

Indijski drveni bambus

Indijski drveni bambus je najrasprostranjeniji diljem Indije, ali se kasnije proširila i širom svijeta. Popularan je zbog iznimne komercijalne iskoristivosti. Stabljika mu je čvrsta i šuplja, a kasnije poprima smeđe sivu boju. Korisna je za izradu vlakna od kojih se izrađuju mnogi svakodnevni predmeti. Raste u gustom žbunu i nije opasna kao invazivna vrsta.

Pigmejski bambus

Ovaj je bambus iznimno nizak, pa u prosjeku raste do 50 cm. Grančice su mu tanje i savitljive, a lišće raste do 12 cm. Iznimno je dekorativan, pa se najčešće koristi u vrtovima.

Bambus crni biser

Ime je dobio zbog tamnoljubičastih, gotovo crnih pjegica po uspravnoj stabljici. Veoma je izdržljiv i raste u grupi, pa nije opasan kao invazivna vrsta. Dobro podnosi težu i hladniju klimu, a najčešće se uzgaja kao ukrasna vrsta.

Uzgoj bambusa

Iako je bambus tropska biljka, križanjem i prilagodbom su razvijene mnoge vrste koje su se prilagodile uzgoju u našim krajevima. Zahvaljujući prilagodljivosti, postao je česta biljka u vrtovima. U nastavku donosimo neke savjete prema kojima možete pripremiti svoje područje za uzgoj bambusa.

Slaganje kultura

Bambus je trajnica koja se desetljećima zadržava na istoj površini, pa je prije uzgoja potrebno odabrati konačno mjesto rasta. Najčešće raste kao visoka biljka, pa ga nije poželjno smještati uz biljke nižeg rasta koje traže puno svjetla. Nema puno zahtjeva za biljkama koje rastu uz njega, pa je zahvalan za uzgoj u gustim vrtovima. Ispod njega je poželjno posaditi biljke kao ukrasni kukuruz ili biljke iz porodice tamjanikovki kao što su bromelija i ananas.

Zalijevanje

Bambus je tropska biljka, pa zahtjeva veće količine vode za rast. Tijekom proljetnih mjeseci može rasti od padalina, ali mu je za vrijeme ljetnih suša potrebno osigurati stalan dotok vode. Bambus se zalijeva ujutro ili navečer, odstajalom vodom ili kišnicom. Osim toga, potrebno je osigurati dobru dreniranost tla i protok vode. Ako je moguće, dobro mu je osigurati navodnjavanje po principu kap po kap.

Gnojidba

Poželjno je prije sadnje bambusa tlo obogatiti organskim gnojivom koje će potaknuti rahljenje zemlje. Tijekom prvih par godina uzgoja biljka traži više hranjiva koje se kao tekuće mineralno gnojivo dodaje prilikom zalijevanja. Mineralna gnojiva na bazi ugljika i kalija se dodaju u proljeće jednom mjesečno, do srpnja. Kada se bambus počne širiti, poželjno je prestati s dohranjivanjem kako bi se smanjilo njegovo invazivno širenje.

Razmnožavanje

Bambus nema sjemenke za razmnožavanje, a širi se rizomom. Rizom raste vodoravno u zemlji i svakog proljeća ispušta mladice. Neki se šire linijski, pa brže pokriju veće površine, dok se neki šire grudasto, to jest formiraju guste grmove koji se šire koncentrično. Kada se bambus razmnožava rizomom, vadi se dio rizoma na kojem nema stabljike te se prereže vrtnim škarama. Nakon što se očisti od zemlje, prereže se na manje dijelove i stavi se u zemlju te se potpuno prekrije. Nakon 3 - 6 mjeseci, uz stalno zalijevanje, pušta nadzemne stabljike koje se mogu presaditi na željeno mjesto.

Presađivanje

Kada se rizom jednom zakorijeni, bambus je veoma teško presaditi. Kako bismo to izbjegli, potrebno ga je tijekom prve godine presaditi na konačno mjesto rasta. Bambus iznimno brzo raste, te mu je već za 6 mjeseci od sadnje rizoma potrebno osigurati konačno mjesto. Prilikom sadnje, rizom se vadi iz zemlje te se ukopava na dubinu do koje je i sad bio, s tim da iznikle mladice moraju biti iznad zemlje.

Tlo

Bambus voli hranjivo i rahlo tlo, bogato mineralima i duboko. Iako se mnoge vrste mogu prilagoditi siromašnim i plitkim tlima, razvijaju rijetke krošnje i slabije stabljike. Kod sadnje je potrebno obraditi zemlju na minimalno 40 cm i dodati humusne i rahle zemlje kako bi se rizom što prije primio i razvio.

Klima

Bambus je biljka tropske klime, pa mu prvenstveno odgovara topla i vlažna klima. Ipak, može preživjeti i niske temperature i mraz. Nije osjetljiv na posolicu i nalete vjetra, ali ne uspijeva u suhim i toplim klimama. Može narasti i do 2.000 metara nadmorske visine, a može se uzgajati na ravnom ili brdovitom području. Voli polusjenovita i zaštićenija mjesta, a dobro raste i ispod drugih, viših biljaka.

Sadnja bambusa

Veoma je lako zasaditi bambus, no zbog svog brzog rasta i širenja često može postati invazivna vrsta. Zato je važno znati prave načine kako ga posaditi i dobiti željeni rezultat.

Vrijeme sadnje

Bambus je moguće posaditi tijekom cijele godine, osim tijekom temperatura nižih od 10°C. Ipak, najčešće se sadi tijekom ožujka i travnja kako bi se primio za toplijeg vremena i uspješno prezimio. Većina vrsta može izdržati temperature do -10°C, ali je prije sadnje potrebno odabrati optimalnu vrstu za područje na kojem se sadi.

Sadnja iz sjemena

Bambus nema sjeme iz kojeg bi se biljka mogla zasaditi, ali u posebnom intervalu biljka može procvjetati i stvoriti sjeme koje dozrijeva s cvatom. Ipak, nakon cvatnje biljka propada i potrebno je 4 - 5 godina kako bi se matičan rizom oporavio, ali je često rjeđeg rasta. Sjeme koje padne širi se sjemenom ili životinjama i tako se samoniklo razmnožava.

Sadnja sadnice

Najlakši način za uzgoj bambusa je sadnje sadnice. Sadnicu je moguće uzgojiti samostalno iz rizoma ili kupiti zdravu i ukorijenjenu sadnicu. Tijekom sadnje, važno je odabrati mjesto na kojem ćemo taj bambus uzgajati nekoliko godina u nizu te odabrati vrste koje nisu invazivne. Kako bi se osigurali od nepotrebnog širenja, potrebno je osigurati područje na kojem se sadi plastičnim posudama ili betonskim blokovima u zemlji. Prije sadnje je potrebno prokopati zemlju na 20 cm dubine, a korijen se sadi na plitko tlo. Nakon sadnje je potrebno redovito zalijevati sadnicu i gnojiti jednom mjesečno kako bi se uspješno primila.

Uzgoj u vrtu

Bambus je vanjska biljka i najbolje reagira na uzgoj na otvorenom. Potrebno je odabrati zaštićeno mjesto na kojem može rasti godinama. Voli polusjenovita ili sunčana mjesta koja imaju dobru drenažu. Uzgaja se kao ukrasna biljka ili živi zid i kao zasjena od pogleda. Zahvaljujući čvrstoj stabljici, dobro će podnijeti jači nalete vjetra. Lako se uklapa s drugim biljkama i voli živjeti u zajednici.

Uzgoj u stakleniku

Nisu sve vrste bambusa pogodne za staklenike, ali one tropske koje traže topliju i vlažniju klimu jesu. Ipak, problem je njegov brzi rast i prostor u stakleniku, pa ga je potrebno redovito orezivati. Tropske vrste vole vruća i vlažna ljeta te blage zime, pa je ljeti potrebno povisiti temperaturu, dok je zimi optimalna oko 15°C. Osim toga, važno je osigurati dovoljno danjeg svjetla i sustav navodnjavanja prskanjem. Ljeti je važno redovito provjetravati, dok je zimi potrebno maksimalno smanjiti mogućnost propuha ili smrzavanja.

Uzgoj u posudama

Bambus se može uzgajati i u posudama, ali se onda preporučuju patuljaste i manje vrste koje ne zauzimaju previše prostora. Sadnja u posude je odličan način i kod zakapanja, ali i nadzemnog uzgoja. Poželjno je odabrati čvrste i duboke posude, minimalno metar dubine. Dno se ispunjava komadićima keramike i pijeskom radi bolje drenaže, te se koristi humusna i bogata zemlja. Nakon što se posada, važno ga je redovito zalijevati i prihranjivati. Osim što se na ovaj način smanjuje širenje bambusa, uzgajaju se gusti grmovi koji služe kao veoma dekorativni elementi.

Održavanje i njega

Bambus je izrazito brzorastuća biljka, pa u dobrim uvjetima često ispunjava želje uzgajivača. Također, popularan je jer traži minimalne uvjete za održavanje i njegu, a nabrojali smo ih u nastavku.

Faza mirovanja

Bambus na otvorenom miruje tijekom hladnijeg i zimskog razdoblja. Tijekom mirovanja, dolazi do otpadanja lišća, a biljka troši manje energije i hrane. Većina ih je otporna na niske temperature, ali mokar snijeg može oštetiti grane. Zato ih je potrebno pokriti agrotekstilom ili uklanjati snijeg s granja, a bambus koji se uzgaja u loncu sakriti pod natkriveno.

Održavanje nasada

Održavanje nasada bambusa uključuje redovitu kosidbu oko grma i uklanjanje suhog lišća. S obzirom na to da raste veoma gusto, najčešće uguši korov ili travu koji rastu u blizini, pa je dovoljno samo estetski održavati okolinu oko bambusa.

Prorjeđivanje

Bambus može rasti veoma gusto, bez da ga se prorjeđuje. Ipak, u situacijama kada je pregust ili se počinje intenzivno širiti, potrebno je prorijediti nasad. Najbolje je to napraviti tako da se iskopa rizom te se odsiječe na mjestu na kojem se želi prekinuti rast ili širenje. Ipak, jednom kad se ukorijeni, bambus je iznimno teško prorjeđivati ili iščupati.

Rezidba

Zbog svog brzog rasta, bambus je iznimno otporan na rezidbu ili sječenje. Ipak, radi tvrde stabljike ga je često jako teško orezati, pa je potrebno koristiti oštru mačetu. Lako se prilagođava rezovima, pa se može oblikovati prema želji. Sječenje ili rezidba se mogu obavljati tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja.

Berba

S obzirom na njegovu upotrebu, bambus se odsijeca kada mu stabljika ima zadovoljavajuću širinu. Također, važno je das u razine šećera najniže kako bi grane bile čvrste i ne bi se kvarile ili ih izjedali štetnici. Kako se suši tijekom desete godine, poželjno je to napraviti prije toga. Također, mogu se i ubirati mladi izdanci, pa se to radi dok su mekani u proljeće.

Skladištenje

Odsječena stabljika bambusa se čisti od lišća ili grančica, pa se suši na suncu. Nakon što se osušila, postat će čvršća i čuva se na suhom mjestu.

Bolesti

Iako je bambus jako otporan na vremenske uvjete i veoma je dugovječna biljka, postoje neke bolesti koje ga napadaju. Najčešće su gljivične bolesti koje mogu napasti svaki dio, ali i neki vanjski uvjeti uzrokuju bolesti pojedinih dijelova biljke. U nastavku donosimo koje su to i kako se protiv njih boriti.

Peronospora

Peronospora je gljivična bolest koja napada vanjski sloj lista, a posebno je aktivna tijekom hladnog i vlažnog vremena. Uzrokuje bjelkaste gljivične nakupine koje se skupljaju na listu i oneštećuju ga. Najčešće uzrokuje bijele mrlje koje oštećuju list i estetski su problem, ali ne uzrokuje dugotrajnije posljedice za biljku. Najjednostavniji način prevencije je korištenje fungicida, osobito u gustom rastu.

Truljenje korijena

Truljenje korijena uzrokuje gljivica koja svoje spore održava u tlu. Najčešće dolazi do mlohavljenja stabljike i otpadanja lišća, a bolest se javlja kod pretjeranog zalijevanja i zadržavanja vode. Riješiti je se može korištenjem zdrave zemlje, dobrom drenažom i kupovanjem tretirane sadnice.

Hrđa lista

Hrđa lista, ovisno o uzročniku, može biti gljivična ili virusna bolest. Isprva se pojavljuje kao crvenkasto smeđe mrlje na listu, ali se postepeno širi i može zahvatiti stabljiku i korijen. Mjesta na kojem se razvila odumiru. Veoma se brzo širi, pa je zaražene dijelove potrebno odsijecati i ostatak tretirati fungicidom.

Pjegavost lista

Pjegavost lista je česta gljivična bolest koja se širi kapljično i pogađa mnoge biljke. Kod bambusa uzrokuje smeđe pjegice na površini lista koje mogu biti estetski problem, ali i uzrokovati otpadanje lišća. Riješiti je se može upotrebom fungicida.

Štetnici

Iako su na našim područjima rijetki, mnogi štetnici napadaju nasad bambusa i uzrokuju velike štete. Neki od njih se mogu naći diljem svijeta, dok su neki karakteristični samo za određena područja. Donosimo pregled nekih značajnijih i opasnijih.

Dinoderus minutes

Iako je ovaj štetnik lokaliziran samo na području Azije jedan je od tipičnih štetnika bambusa i uzrokuje značajne štete. Privučen unutarnjim škrobom, kopa kanale u kojima ostavlja ličinke. One se hrane unutarnjim dijelom stabljike u uzrokuju značajnije štete, uključujući lomljenje i sušenje dijelova biljke.

Bambusove grinje

Bambusove grinje su sitni, oku nevidljivi štetnici koji se skrivaju u bogatim krošnjama i hrane se sokovima te odlažu jajašca. Simptomi njihove prisutnosti su bijele mrljice na lišću jer se hrane njegovim sokovima. Vidljivi u zbog sitnih mrežica na dijelu gdje se spaja list sa stabljikom i ispod lista. Riješiti ih se može temeljitim špricanjem insekticida.

Termiti

Termiti su mravi koji svoje nastambe grade unutar stabljike ili debla. Veoma su brojni i agresivni, a počinju rovati od donjeg dijela stabljike sustavno je uništavajući. Veća kolonija može uzrokovati pucanje i umiranje cijele biljke. Prepoznatljivi su zbog pijeskaste piljevine koju ostavljaju za sobom, a riješiti ih se može spaljivanjem gnijezda.

Upotreba bambusa

Zbog svojih svojstava bambus je jedna od komercijalno najznačajnijih biljaka. Osim što je prilično izdržljiv, veoma brzo raste i kao sirovine ga ima u izobilju. Zbog toga je dobio značajno mjesto u različitim industrijama i ima veoma široku upotrebu koju donosimo u nastavku.

Kulinarstvo

Bambus je značajna namirnica u mnogim jelima azijske kuhinje, ali je važno koristiti ispravnu vrstu jer neke obiluju spojevima koji mogu izazvati otrovanje kod veće konzumacije. Mladi i mekani izbojci bambusa tanko se narežu, pa se potom kuhaju i dodaju mnogim umacima. Ukiseljeni se koriste kao začin jelima. Vlaknasti izbojci se melju za pravljenje pogačica. Bambus se, osim za jelo, koristi i za pripremu posuđa, posebno štapića ili prostirki od tanjih grančica. Udubljenja u kori se u Aziji koriste za pripremu čaja koji zbog toga ima posebnu aromu. Osim toga, potiče se čuvanje vode u posudama od bambusa kao zdravija alternative plastici.

Gospodarstvo

Bambus je veoma važna biljka za mnoge industrije jer je čvrst i izdržljiv te podatan za rad. Od njega se često rade pomagala za vrt, kao što su ljestve ili potpornji. U Aziji je veoma važan, a zbog šuplje unutrašnjosti se od njega rade i vodovodne cijevi. Kroz njega prolazi i tinta, pa se od njega rade i olovke, a od vlakna se radi prirodna odjeća. Može se koristiti i za izradu oružja, kao drška za alat, za izradu namještaja, štapova za pecanje, a važan je dio desalinizacije vode. Kao nepresušni izvor sirovine, sve je veća njegova potražnja za izradu ekoloških pomagala u kućanstvima. Često se koristi i za izradu podova, ali i dijelova kuća ili nadstrešnica. Važna je i njegova pulpa koja se masovno koristi za izradu raznih vrsta papira. Od njega su se radili i ukrasi, ali i religijska pomagala.

Povijest

Bambus je veoma važna biljka za povijest azijskih i indonezijskih zemalja, pa nije čudno da se legend o postanku čovječanstva vežu upravo za njega. Prema jednoj filipinskoj legend su prvi muškarac i žena izašli iz raspolovljenje stabljike bambusa. Tijekom stoljeća je imao važnu ulogu kao prehrambena namirnica, ali i za izradu mnogih praktičnih svakodnevnih stvari. Europljani su ga otkrili tijekom 17. stoljeća, a prevezen je prvenstveno kao dekorativna biljka. Danas je njegov značaj prepoznat i koristi se kao ekološka i dugotrajna zamjena plastici.

Zanimljivosti

Zbog svoje lakoće i jeftinoće, bambus je počeo zamjenjivati druge materijale, a posebno je prihvaćen zbog svoje razgradljivosti i ekološkog značaja. Zbog toga se danas sve više predmeta pokušava izraditi od njega, a u tome prednjače Kina i Indija. Tako su njihovi izumitelji predstavili bicikl od bambusa koji je popularan zbog male težine, jeftine cijene i izdržljivosti.

Foto: Albrecht Fietz / Pixabay