Većina biljaka za svoj rast zahtijeva osunčana mjesta. Međutim, postoje vrste koje uspijevaju i bez velike količine svjetlosti. Koraba, borač, lukovi, astilbe, iglica, vodenika, paprat, mahunarke, začinsko bilje, korjenasto i zeleno lisnato povrće te mnoge druge vrste mogu uspjeti na sjenovitim ili polusjenovitim mjestima.
Biljke koje se sade na sjenovitim mjestima većinom su biljke šumskog ruba i šume, a u nastavku vam donosimo sve što trebate znati o vrtovima u sjeni i biljkama koje uspijevaju bez sunčeve svjetlosti.
Prije sadnje definirajte uvjete u vrtu
Prije sadnje vrlo je važno ustanoviti kakav status ima vaš vrt - nalazi li se većinu dana u sjeni ili polusjeni.
Prozračni vrtovi u sjeni vrtovi su kojima je zid ili stablo jedina prepreka od sunčeve svjetlosti. Dvorište u kojem se sunce pojavljuje oko dva do tri sata nazivamo vrt u sjeni. Hladovina je tlo gdje se sunce jako slabo pojavljuje, dok se debelom hladovinom nazivaju mjesta ispod visokih četinjača ili gustih lišćara.
U polusjeni ili sjeni preporučujemo sadnju hortenzija, pjegavog javora, lovor višnje ili koraljnog biserka. U potpunoj sjeni uspijevaju većinom biljke koje imaju ukrasnu formu. To su biljke Wald steinova zvončika, kukurijek, rodgerzija i zdravac. Osim već spomenutih biljaka, za sadnju u sjeni ili polusjeni možete također birati između šafrana, zumbula, đurđice ili šumske ciklame. Biljke puzavice također mogu rasti u sjeni, samo što nikada ne dosegnu veličinu kao pod velikim utjecajem svjetlosti.
Prethodno smo se dotaknuli hladovine i žargonski rečeno debele hladovine. Ako imate takvu situaciju u dvorištu, a hlad stvaraju četinjače, budite svjesni kako je to jedan od najzahtjevnijih terena za sadnju. Osim što stvaraju veliku hladovinu, visokim četinjačama otpadaju i iglice. Iglice ne bi bile veliki problem da ne čine zemljište kiselim, a na takvom tlu biljke slabo uspijevaju.
Za sadnju ispod lisnatog drveća ipak postoji veći izbor biljaka jer je situacija malo bolja. Kada je u pitanju sadnja biljaka ispod drveća možete poboljšati tlo s gnojivom ili kompostom.
Biljke za vrt u sjeni
Začinsko bilje
U povoljnim uvjetima začinsko bilje veoma brzo krene cvjetati. Na mjestima gdje je polusjena, začinsko bilje imat će sporiji proces rasta. Preporučljivo ga je posaditi na polusjenovito mjesto jer će okus listova biti bolji. Metvica, vlasac i origano višegodišnje su biljke i na sjenovito tlo se sporo privikavaju, ali nakon prilagodbe, za rast im neće trebati više od tri sata dnevne svjetlosti.
Dok većina biljki treba barem nekoliko sati svjetlosti, hren je biljka koja uspijeva i na najsjenovitijim mjestima pa ga slobodno možemo nazvati "kraljem sjene".
Salate
Blitva, zelena salata, špinat, kelj, brokula i kupus povrtnice su koje mogu uspjeti u sjenovitom vrtu. Za neometani rast ovoga povrća potrebno je oko pet sati dnevne svjetlosti. Najbolje bi bilo kada bi toliko svjetlosti biljkama mogli omogućiti u ranim jutarnjim satima. Osunčani kelj i kupus imat će veće glavice u odnosu na povrtnice koje nemaju cjelodnevnu svjetlost.
Korjenasto povrće
Korjenasto povrće može uspjeti na nedovoljno osunčanim mjestima, ali će proces rasta dulje trajati. Brzo cvjetanje i brza pojava sjemena neće se dogoditi ako su biljke u sjeni. Rotkvice, na primjer, mogu brzo rasti ako im se omogući oko pet sati svjetlosti.
Mahunarke
Iz grupe mahunarki na mjestima gdje nema sunca uspjet će grašak, bob i grah. Mahunarke u sjeni trebaju i sunce jer im ono pomaže da proizvedu cvijet. Najbolje će uspjeti ako se sade tamo gdje je sjena od jabuke.
Grmolike mahunarke nakon četiri sata sunca vrlo rado će popodnevne sate provesti u hladu. Mahunarke grmolikog oblika ne trebaju toliko sunčeve svjetlosti kao mahunarke visokih sorti. Visoke sorte traže više sunca jer im ono pomaže kod čvrstoće stabljika.
Biljke kojima ne odgovara uzgoj u sjeni
Povrtnice kao što su kukuruz, patlidžan, lubenica, dinja, rajčica i paprika vrste su koje ne biste trebali birati za vrt u sjeni. Zbog sjene ili polusjene rast i razvoj neće biti skroz ometan, ali će bolesti i štetnici spomenutim vrstama raditi velike probleme.
Nedostatak dnevne svjetlosti pogotovo će negativno utjecati na rajčice, paprike i dinje. Spomenute povrtnice najbolje će uspjeti kada su osvijetljene oko deset sati dnevno.
Krumpir je povrtnica koja se može uzgajati u sjeni, ali ponekad se zbog takvog uzgoja pojavljuje bolest plamenjača. Naime, kada je krumpir u sjeni, nakon kiše lišće se neće moći brzo osušiti i doći će do bolesti koju je teško riješiti.
Uzgoj zelenih trajnica u sjeni
Od zelenih trajnica koje mogu uspjeti u hladovini izdvojit ćemo petuniju, nepetu ili gorku metvicu, hostu i Brunneru macrophyllu.
Petunija je trajna biljka dekorativnog lišća s crvenim i žutim mrljama. Mrlje na lišću najviše dolaze do izražaja kada je petunija u sjeni.
Nepeta je trajnica niskog rasta, a naziva se još i gorka metvica. Nepeta ima ljubičaste cvjetove kao lavanda.
Među zelene trajnice koje uspijevaju u hladovini ubrajamo i najljepšu trajnicu pod nazivom hosta. Dekorativno lišće u svakoj sorti hoste različite je boje. Održavanje ove trajnice je veoma jednostavno. Drastične promjene vremena, duga suša i hladovina neće nepovoljno djelovati na hostu.
I za kraj nikako ne smijemo zaboraviti trajnicu Brunneru macrophyllu ili kavkasku potočnicu. Brunnera macrophylla poznata je i pod zanimljivim nazivom "ne zaboravi me". Ova zelena trajnica dobro će osvijetliti površine u sjeni, a odlična će biti i kao pokrivač tla.
Biljke u sjeni koje rastu u skupinama
Ponekad biljke treba saditi u skupinama i to s različitim vrstama. Primjerice, možete kombinirati žednjak kao pokrivač tla i astilbe. Astilba je odličan cvijet za rast u skupinama jer postoje mnoge vrste i sve su u drugačijim bojama. Uspijeva na vlažnom i humusnom tlu, ali naravno i na sjenovitom položaju.
Ako ne želite da vaš vrt u sjeni izgleda monotono, dodajte krivudave vrtne staze uz čije rubove možete posaditi zelene trajnice. Neka grmovi koje želite posaditi budu različitih boja, oblika i visine. Rododendroni su pametan izbor jer će tijekom proljeća dati svježinu i vedrinu, a njihovo će lišće pridonijeti lijepom izgledu vrta i za vrijeme zimskih dana.
Autor: A.A., Foto: pasja1000 / Pixabay
Odgovori