Vrtlarenje kao antistres terapija

Želite li poboljšati svoje raspoloženje, imunitet i zdravlje te se jednostavno boriti protiv stresa, vrtlarenje je pun pogodak! Boravak u prirodi, šumi ili u vrtu dokazano utječe na bolje zdravlje. Naime, znanstvenici su dokazali da samo pola sata boravka među zelenilom u prirodi može značajno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje. Brojna dosadašnja istraživanja su dokazala kako priroda i zelenilo mogu značajno popraviti raspoloženje i podići imunitet, a pozitivni učinci boravka u prirodi mogu se osjetiti i do mjesec dana nakon toga. Do tog saznanja istraživači su došli 2009. godine u Tokiju, na Medicinskom fakultetu Nippon, a i ranija istraživanja su išla prema tom smjeru.

Znanstvenici su otkrili kako boravak u prirodi može povećati broj prirodnih stanica koje poboljšavaju imunitet. Objašnjavaju da biljke (posebice zimzelena i crnogorična stabla) stvaraju esencijalna ulja fitoncide kojima se brane od insekata, a kod ljudi upravo ona potiču bolji rad imunološkog sustava.

Šumska kupka podiže imunitet

U Japanu čak postoji i naziv za to, a riječ je o "šumskoj kupki" ili shinrin-yoku. Ako se osjećate bezvoljno, depresivno i umorno, rješenje leži u zelenoj boji i opuštajućem pjevu ptica. U samo 30 minuta boravka u prirodi, tijelo se smiruje, poboljšava se raspoloženje i rad svih organa. Ostavite sve brige na asfaltu, isključite mobitel i povežite se s prirodom. Udahnite svježi čisti zrak prepun kisika i tako iskoristite sve blagodati prirode.

Istraživanje o utjecaju prirode na čovjeka proveo je dr. Yoshifumi Miyazaki u Japanu na Chiba Sveučilištu još davne 1990. godine, a znanstvenici s istog sveučilišta su ponovili rezultate i došli do istog zaključka¹.

Zanimljivo je spomenuti da se šumska kupka kao medicinska terapija koristila još u 19. stoljeću. Prije nego što su izumljeni antibiotici, sanatoriji su obično bili smješteni usred borovih šuma jer se smatralo da upravo šume mogu pomoći u izlječenju oboljelih od tuberkuloze.

U Japanu je šumska kupka prepoznata i u medicini pa se prepisuje kod onih kojih pate od stresa i psihičkih poremećaja. U tu svrhu u Japanu postoji i više od 50 terapijskih šumskih staza, a njihov broj je u stalnom porastu.

Vrtlarenje opušta i podiže raspoloženje

Osim u šumama, ova terapija može se provoditi bilo gdje u prirodi gdje ima zelenila. Povezanost s prirodom i obrađivanje vlastitog vrta polučit će iste rezultate. Boravak u vrtu smanjit će stres i tako preventivno djelovati na brojne bolesti koje on uzrokuje. Znanstvenici su otkrili da boravak u prirodi liječi psihu bolje od antidepresiva². Okrenite se prirodi i otkrijte njezine dobrobiti na zdravlje!

Smatra se da ljudi danas općenito premalo borave u prirodi koja je ustvari njihovo prirodno stanište. Zbog užurbanog načina života i nedostatka vremena, imamo sve manje slobodnog vremena za odlazak u prirodu. Upravo zbog toga, preporučuje se da i svoj dom uredite s puno zelenila i kućnih biljaka. Osim što biljke stvaraju kisik, zelena boja umiruje pa će vam boravak u takvom životnom okruženju goditi, odnosno osjećat ćete se opuštenije i zadovoljnije. Ako imate prostora, preporučuje se da i stablo uklopite u interijer. Kod izbora stabla važno je samo pripaziti da ne zauzima više od 45% površine.

Nakon svih navedenih pozitivnih učinaka prirode na organizam ljudi, bila bi prava šteta ne uklopiti prirodu u svoju svakodnevicu. Ako ste sretnik koji ima mogućnost obrađivati svoj vrt, iskoristite priliku i bit ćete zadovoljniji. Osim što je obrađivanje vrta pravi kondicijski trening, osjećat ćete se korisno i zadovoljno kada sami uzgojite svoje biljke. Bilo da se radi o ukrasnom drveću uz koje će boravak u vrtu biti ljepši ili o uzgoju voća i povrća, osjećat ćete se korisno znajući da ste za sav taj rad i trud zaslužni upravo vi.

Osim što možete uživati u predivnom pogledu na zelenilo i konzumirati provjereno organsko voće i povrće, rad u vrt dokazano čini ljude sretnijima. Naime, znanstvenici su otkrili da se u tlu nalazi bakterija Mycobacterium vaccae koju ljudi tijekom obrađivanja vrta udišu, a ona ima slične učinke na raspoloženje kao i neki poznati antidepresivi.

Strastveni vrtlari će se složiti da je upravo njihov vrt prava mala oaza sreće, a fizički posao u vrtu nije naporan, već smanjuje razinu stresa i utječe na bolje raspoloženje i fizičko i psihičko zdravlje.

Izvor: