Često zaboravljamo kolika je vrijednost drveća, a ukrasno drveće je kralj svakoga vrta. Podsjećamo vas kako drveće proizvodi kisik, hranu te smanjuje zagađenja i eroziju tla. Sve više se pažnje posvećuje upravo sadnji drveća, tako ćemo nerijetko čuti kako je vrtićka grupa posadila ukrasno drvo u svom vrtu, dala mu ime, čuva ga, brine o njemu - jednostavno uče kako voljeti drvo.
Većinu površine vrta zauzima upravo drveće, stoga prilikom sadnje treba imati na umu veličinu drva koje sadimo. Tako na primjer lipa, na koju često nailazimo u vrtovima može doseći visinu od 40 m, a njena kruna može prelaziti 15 m. Ako sadimo veliko drvo moramo mu osigurati dovoljno prostora u vrtu.
Sadnja ukrasnog drveća mora biti unaprijed planirana. Prije svake sadnje moramo imati na umu kako drveće i grmlje obično posadimo i ne presađujemo više. Potrebno je raspitati se, istražiti i vašem ukrasnom drvu pronaći mjesto u vrtu koje će mu u potpunosti odgovarati. Općenito, ukrasno drveće ne podnosi sjenu drugih biljaka, stoga prvi korak je potražiti propusno i prostrano zemljište.
Nakon toga je potrebno pripremiti zemlju za sadnju te iskopati rupe za drveće koje bi trebale biti između 40 i 80 cm. Prvih godina vašem ukrasnom drvu treba pružiti posebnu pažnju i redovito ga zalijevati. Svakako vam savjetujemo da prije sadnje ukrasnog drveća zatražite pomoć vrtlarskog stručnjaka, jer neko ukrasno drveće i bilje naprosto ne mogu jedni s drugima.
Najčešće se uzgajaju sljedeće vrste ukrasnog drveća:
- Bagrem
- Bazga
- Biserak (bijeli i koraljni)
- Borovica
- Božikovina
- Bugenvilija
- Čempres
- Forzicija
- Fuksija
- Ginko biloba
- Japanska trešnja
- Japanski javor
- Japanska sofora
- Jasmin
- Kalina
- Magnolija
- Pasiflora
- Pasji trn
- Planinski bor
- Puzajuća dunjarica
- Rododendron
- Tisa
- Tuja
- Vatreni grm
- Vrtni hibiskus
Odabir ukrasnog drveća
Oblikovano drveće svakom vrtu daje dodatnu dimenziju. Prilikom dizajniranja vrta treba imati na umu kako ukrasno drveće raste polako te kako će biti potrebno desetak godina da bi vrt dobio željeni izgled. Problem koji se javlja kod velikog broja vlasnika vrtova jest nestrpljivost. Naime, mnogi vlasnici žele već prvog dana imati vrt konačnog izgleda te posade više drveća no što je potrebno kako bi dobili željenu gustoću.
U slučaju kada je ukrasno drveće posađeno pregusto, kasnije nastaju problemi s krunom drveća koja se ne može širiti i razvijati. Iz tog razloga u planiranju vrta treba dobro razmisliti o volumenu drveća koje će se saditi te njegovom razvoju kroz godine. Potrebno je prihvatiti činjenicu da je put do konačnog izgleda vrta dugotrajan proces.
Često je prostor vrtova ograničen te iz tog razloga treba poseban oprez posvetiti odabiru ukrasnog drveća. Vlasnici malih vrtova trebali bi izbjegavati drveće poput lipe, divljeg kestena, bukve, bagrema, javora, borova, hrasta, vrbe, smreke, jele, i drugih vrsta koje dostignu velike visine i stvore široku krunu. Trebali bi razmisliti o opciji patuljastih sorti tih vrsta. Osim toga, za male bi se vrtove trebalo birati drveće s uskom krunom.
Kod odabira drveća vlasnici vrtova najčešće gledaju izgled krune, boju lišća, cvijeća ili sl. Osim toga, prilikom dizajna vrtova treba obratiti pozornost i na svojstva drveća. Tako zanimljiv detalj može biti kora, lišće ili cvjetovi.
Sadnja ukrasnog drveća
Ukrasno drveće sadimo jednom i više se ne presađuje jer presađivanje može biti pogubno za drveće. Potrebno je ukrasnom drvu pronaći ugodno mjesto za rast, što prvenstveno znači da ukrasno drvo mora imati dovoljno svjetla, biti na mjestu zaklonjenom od vjetra. Treba imati na umu i padinu vrta jer osjetljivo drveće ne bi trebali saditi na vrhu zbog jačine vjetra, ali ni na dnu zbog nižih temperatura.
Osim toga treba izbjegavati sadnju preblizu kuće, zidova, vodovodnih i kanalizacijskih cijevi i električnih i komunikacijskih kabela. Prije sadnje trebalo bi u vodi namočiti korijenov grumen. Dubina jame za sadnju ovisi o tipu tla i veličini korijena.
Gnojidba se vrši organskim i mineralnim gnojivima. Gnojiva se rasipaju 20 cm oko biljke u zoni korijenove mreže. Nakon sadnje ponekad je potrebno ukloniti višak grana ili pak skratiti grančice. Oko sadnice je poželjno postaviti hrpu sjeckane kore kako bi se spriječio rast korova te zadržavanja vlage u tlu. Za veća stabla nakon sadnje postavljaju se kolci kao oslonci.
Ako živite u blizini šume, ili u okruženju gdje je mnogo divljih životinja, zaštitite drvo sa žičnom mrežom, plastičnim omotom ili sličnim. Dvije do tri godine nakon sadnje ukrasnog drveća potrebno je veću pažnju posvetiti zalijevanju.
Oblikovanje ukrasnog drveća
Za uspješan uzgoj ukrasnog drveća prvih godina moramo posebno promatrati što se događa s drvetom kako bi mu mogli pružiti potrebnu njegu. Drveće koje je u vrtu godinama stvorilo je svoje korijene i ne treba ga dodatno zalijevati. Za zalijevanje mladog drveća potrebno je pripremiti minimalno 50 litara vode po četvornom metru tla ispod krune. Dok je drveće relativno mlado oko njega treba i redovito uklanjati korove.
Napominjemo kako će mljevena kora postavljena oko drveta spriječiti rast korova i prekomjerno zagrijavanje tla. Potrebno je posebnu pažnju posvetiti i gnojidbi drveća, koja se razlikuje od vrste do vrste. Tako će na primjer dušična gnojiva poticati rast lišća, dok će gnojiva s kalijem i fosforom poticati stvaranje cvijeća i voća. Iz stabla ili korijena drveća znaju nastajati nove mladice koje treba redovito uklanjati.
Ukrasno drveće u većinu slučajeva ne zahtijeva orezivanje. Orezivanje je potrebno kada drveće nema dovoljno prostora ili kada želimo promijeniti oblik stabla. Orezivanje nije prirodno i predstavlja stres drvu. Orezuje se samo listopadno drveće. Nakon orezivanja drveće najčešće krene intenzivnije rasti.
Prije orezivanja potrebno je temeljito pregledati drvo i osmisliti idejno rješenje drveta. Pri tome treba imati na umu da se do određenih oblika ne može doći preko noći, već je to dugotrajan proces. Nakon pregleda počinje se s procesom orezivanja. Prvo je potrebno ukloniti bolesne grane, nakon toga slabe grane i izboje koji su višak. Tek se na kraju se orezuju zdrave grane koje se smatraju viškom.
Kod skraćivanja grane debljine do 2,5 cm, potrebno je rezati 0,3 do 0,5 centimetra iznad pupoljaka. Za orezivanje se koriste vrtlarske škare. Grane koje se uklanjaju potrebno je odrezati malo iznad ovratnika grane (zadebljanje na grani uz stablo).
Starom je drveću ponekad potrebno pomlađivanje kako bi se potaknuo rast mladica. Ako je ukrasno drveće zasađeno u obliku živice, onda ga se obrezuje prema načelima obrezivanja živica.
Autor: M.K., Foto: Dario Dzimbeg/Free Images
Odgovori