Jasmin

Jasmin (lat. Jasminum) je rod grmlja i puzavaca iz porodice maslinovki (Oleaceae) kojoj pripadaju maslina, forzicija, jorgovan i jasen.  Sadrži oko 200 vrsta koje naseljavaju tropske i umjereno tople regije Euroazije i Oceanije. Jasmin se široko uzgaja zbog svog karakterističnog mirisa, može cvjetati ljeti ili zimi, a cvjetovi mogu biti bijele, žute i povremeno ružičaste i crvene boje.

Ovisno o vrsti, jasmin može biti i listopadna i zimzelena biljka, a može rasti u visinu, širiti se i penjati poput puzavice ili biti u obliku žbunića. Njihovi listovi poredani su u suprotnom ili naizmjeničnom rasporedu i mogu biti jednostavnog, trokutastog ili šiljastog oblika. Cvjetovi su obično promjera oko 2,5 cm, u obliku zvijezde, slatkastog i prepoznatljivog mirisa.

Naziv je dobio prema latiniziranom obliku arapske riječi "yasemin" - ime za biljke slatkog mirisa.

Sadnja jasmina obično se obavlja pomoću stabljike postojeće biljke ili one koja ima korijenje. U rijetkim prilikama, cvjetovi proizvode tamno ljubičaste plodove sa sjemenkama. Ovako prikupljeno sjeme jasmina će klijati ako se pravilno sije i njeguje. Jasmin se obično obrezuju prije ljeta, jer svježe grane rastu i cvjetaju tijekom cijelog ljeta. Neke vrste su nježne i prikladne su samo za uzgoj u zatvorenim prostorima i staklenicima, dok su neke vrste izdržljivije i jače zbog čega su idealne za sadnju na otvorenom i ozelenjavanje zida ili ograde, pod uvjetom da imaju žicu koja ih podupire. U nastavku se nalaze svi savjeti i upute za kvalitetnu sadnju i uzgoj jasmina.

Vrste jasmina

Postoji više od 200 različitih vrsta jasmina. Većina sorti ima bijele cvjetove koji će izgledati sjajno u bilo kojem vrtu. Većina tih sorti dobro raste i u hladnijim predjelima i relativno su lake za održavanje i uzgoj. Neke od najpoznatijih vrsta koje se uzgajaju na našim prostorima su:

Obični ili francuski jasmin

Obični jasmin (lat. Jasminum officinale) je vrsta cvjetnice iz porodice maslina Oleaceae. Podrijetlom je iz sjevernog Irana, Afganistana, Pakistana, Himalaja, Tadžikistana, Indije, Nepala i zapadne Kine (Guizhou, Sichuan, Xizang (Tibet), Yunnan). Vrsta se također široko uzgaja na mnogim mjestima, a navodno se naturalizira u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Alžiru, Floridi i Zapadnoj Indiji.

Jasminum officinale je listopadna i veoma otporna biljka koja ima tendenciju da se ponaša kao puzavica, ima našiljene listove a daje bijele cvjetove čiji je miris veoma opojan. Sadrži alkaloide, kumarine, flavonoide, tanine, terpenoide, glikozide, emodin, leukoantcijanine, steroide, antocijanine, flobatinine, esencijalno ulje i saponine.

Arapski jasmin ili jasmin za čaj

Unatoč uobičajenom nazivu "arapski jasmin", Jasminum sambac (lat. Jasminum sambac)izvorno nije porijeklom iz Arabije. Ovoj vrsti jasmina odgovaraju više staništa s vlažnom tropskom klimom, a ne odgovara mu suha klima, kakva je na Bliskom istoku. Rani kineski zapisi o biljci ukazuju da je podrijetlo ove vrste iz istočne Južne Azije i Jugoistočne Azije. Jasminum sambac je zimzelena loza ili grm koji doseže visinu od 0,5 do 3 m. Vrsta je vrlo varijabilna, vjerojatno je to rezultat spontane mutacije, prirodne hibridizacije i autopoliploidije. Uzgojeni jasmin sambac obično ne nosi sjeme i biljka se razmnožava isključivo reznicama ili drugim metodama aseksualnog razmnožavanja.

Listovi su jajoliki, dugi od 4 do 12,5 cm i široki od 2 do 7,5 cm. Naredani su suprotno ili vrtložno. Oni su glatki, osim nekoliko dlačica na venama pri dnu lista. Cvjeta tijekom cijele godine a cvjetovi se stvaraju u grozdovima od 3 do 12 cvjetova, grupirani na krajevima grana. Veoma su jakog mirisa, s bijelom krunicom promjera od 2 do 3 cm s 5 do 9 režnjeva. Cvjetovi se otvaraju noću (obično oko 6 do 8 sati navečer), a zatvaraju ujutro, raspon od 12 do 20 sati. Plod su bobice promjera 1 cm, čija boja može biti ljubičasta ili crna.

Zimski ili rani jasmin

Jasminum nudiflorum (lat. Jasminum nudiflorum), zimski jasmin, je vitak, listopadni grm porijeklom iz Kine (Gansu, Shaanxi, Sichuan, Xizang (Tibet), Yunnan). Cvjeta odmah nakon zime, zbog čega se na kineskom naziva i Yingchun, što znači "cvijet koji dočekuje proljeće". Ova vrsta jasmina također je široko rasprostranjena u Europi kao ukrasna biljka.

Sobni jasmin

Jasminum polyanthum  (lat. Jasminum polyanthum), također poznat kao ružičasti jasmin, zimzelena je puzavica rodom iz Kine i Burme (Mjanmara). Daje obilje crvenkasto-ružičastih cvjetnih pupoljaka u kasnu zimu i rano proljeće, a zatim i mirisne bijele cvjetove s pet latica, promjera od oko 2 cm. Ima složene listove s 5 do 9 listića koji su na gornjoj površini tamnozeleni, a odozdo su svjetlije boje. Ova vrsta jasmina može rasti i do 6 metara u visinu ako se pravilno održava. Ovisno o klimi, sobni jasmin ima polu listopadno ili zimzeleno lišće. Latinski epitet polyanthum znači "mnogocvjetan".

Španjolski jasmin

Jasminum grandiflorum (lat. Jasminum grandiflorum), također poznat kao španjolski jasmin ili katalonski jasmin, vrsta je jasmina podrijetlom iz južne Azije, Arapskog poluotoka, istočne i sjeveroistočne Afrike te regije Yunnan i Sichuan u Kini. To je rastresiti listopadni grm koji može narasti od 2 do 4 m visine. Listovi su perasti i suprotno su naredani, dugi od 5 do 12 cm, s 5 do 11 listića. Cvjetovi se proizvode u otvorenim račvastim (cimoznim) cvatovima, pojedinačni cvjetovi su bijeli s bazalnom krunicom dužine od 13 do 25 mm i pet režnjeva od 13 do 22 mm. Miris cvijeta je jedinstven i slatkast.

Kraljevski jasmin

Jasminum multipartitum (lat. Jasminum multipartitum), zvjezdani divlji jasmin ili kraljevski jasmin, vrsta je jasmina iz obitelji Oleaceae, porijeklom iz Mozambika, Zimbabvea, Esvatinija i Južne Afrike. Ova puzavica može se uzgajati na suncu ili u sjeni.

Daje mnogo bijelih, mirisnih cvjetova u obliku zvijezda koji privlače razne ptice. Savršeno za zimski vrt ili ukrasni staklenik, nježni Jasminum multipartitum više je grm nego puzavica, a proizvodi velike bijele cvjetove i glatke tamnozelene listove. Nježan miris ovog jasmina uvečer postaje jači. Za najbolje rezultate, uzgajajte Jasminum multipartitum u dobro dreniranom kompostu od ilovače na dobro osvijetljenom mjestu, izvan izravne sunčeve svjetlosti, što može uzrokovati mala pucanja na lišću. Zalijevajte redovito ljeti, a zimi rijetko. Rezati nakon cvatnje.

Uzgoj jasmina

Jasmin nije posebno teško njegovati, ali zahtijeva malo pažnje u početku i potrebno mu je dodavati redovito prihranu i obrezivanje.

Tlo

Jasmin treba dobro drenirano, ali vlažno, umjereno plodno pjeskovito ilovasto tlo. Također mu odgovara rahlo tlo, a za odabir mjesta za sadnju birajte područje u dvorištu tako da mu krošnja bude većinom na suncu, a korijen u hladovini. Ako vam prostor ne dopušta takve uvjete, pored njega možete posaditi veću grmoliku biljku koja će mu pružati sjenu tijekom vrućih ljetnih mjeseci.

Na tla s lošom drenažom možete dodati malo pijeska.

Klima

Ako planirate sadnju jasmina na otvorenom, imajte na umu da jasmin više voli tople temperature od najmanje 16°C i nekoliko sati hlada tijekom dana, otprilike 2-3 sata.

Ako planirate sadnju jasmina u zatvorenom, održavajte temperaturu u prostoriji od 21 do 26°C. Biljka ne podnosi nagle promjene temperature zraka, a ovisno o vrsti ovisi i njegovo prezimljavanje.

Vrijeme sadnje

Sadnja jasmina je jednostavna. Biljke jasmina zasadite bilo kada u periodu između lipnja i studenog. Kada su u pitanju penjačice, preporučuje se sadnja u proljeće kada više ne postoji opasnost od mrazeva i hladnih noći. Ovo je posebno važno u kontinentalnom području Hrvatske gdje zimski periodi traju malo duže zbog čega najbolje uspijeva na mediteranskim prostorima s više sunca i topline.

Slaganje kultura

Puzavice klematis imaju slične potrebe za rast kao i jasmin te čine sjajne biljke koje se mogu saditi zajedno sa jasminom i uspijevaju u istim uvjetima. Možete odabrati klematis koji nadopunjuje i/ili dodaje kontrast (po bojama) vašem jasminu. Također, jasmin može biti lijep kada se sadi s ružama, jer nudi drugačiji miris i boju.

Sadnja jasmina

Biljka jasmina izvor je egzotičnog mirisa koji se najčešće koristi u parfemima ali ima i drugih primjena. Ovisno o vrsti, jasmin može rasti u obliku grma ili puzavice. Većina biljaka jasmina najbolje uspijeva u tropskoj do suptropskoj klimi, iako neke mogu uspjeti u zonama s umjerenom klimom. Zaštita od hladnih temperatura jedan je od najvažnijih aspekata njege biljaka jasmina. Uzgoj jasmina može stvoriti mirisni štit koji tjera veliki broj štetnika.

Sadnja sjemena

Sjeme jasmina potrebno je posijati u manje posude, a zatim je potrebno te posude držati u zatvorenom prostoru najmanje 3 mjeseca prije predviđenog datuma za sadnju u vrtu. Sjeme potopite 24 sata prije sadnje. Napunite posude tlom i dobro zalijte. Ostavite da se ocijedi prije sadnje, a zatim posadite po jedno sjeme u svaku posudu. Pokrijte posude plastikom, kako biste zadržali vlagu, i smjestite ih na izravnu sunčevu svjetlost. Održavajte tlo vlažnim dok sadnice klijaju.

Sadnice presadite u veće posude kada dobiju dva para listova. Držite biljke najmanje mjesec dana nakon toga u zatvorenom prostoru ili uzgajajte jasmin kao kućnu biljku tijekom prve godine, a iduće godine ga presadite na otvorenom.

Sadnja reznice

Jasmin možete uzgojiti i od reznice od već utvrđene biljke. Reznicu jasmina je potrebno staviti u treset kako bi pustila korijenje. Potrebno je držati tlo oko reznice lagano vlažnim ali ne i natopljenim. Reznice biljaka jasmina najbolje je posaditi u periodu od lipnja do listopada. Nakon što se ukorijene, slijedite opće upute za njegu biljaka jasmina.

Uzgoj u posudama

Bez obzira na to uzgaja li se u zatvorenom ili na otvorenom, jasmin je lijepa i aromatična biljka. Sve dok se jasmin uzgaja u dobro drenirajućem tlu i s puno sunca, vlage i vode, dobro se prilagođava okruženju u zatvorenom. Ako se odlučite uzgajati jasmin u zatvorenom, dobit ćete jednu veoma lijepu i korisnu biljku (neke vrste se mogu koristiti za spravljanje čajeva).

Napunite lonac ili posudu s dobro drenirajućim tlom. Lonac napunite mješavinom za sadnju ili dodajte kompost na bazi ilovače u tlo i promiješajte. Provjerite ima li u loncu ili posudi rupica za drenažu kako biste izbjegli prekomjerno zalijevanje biljke. Da biste testirali drenažu tla, iskopajte rupu duboku oko 30 cm i napunite je vodom. Ako se tlo isuši za 5-15 minuta, riječ je o tlu s dobrom drenažom.

U lonac ili posudu posadite sjeme jasmina ili sadnicu. Pokrijte sjeme laganim slojem zemlje. Ako sadite sadnicu, pokrijte korijenje u potpunosti. Rukama lagano rastresite korijenje kako bi se brže prilagodio svom novom okolišu. Stavite lonac ili posudu na mjesto koje se nalazi u djelomičnoj sjeni.

Ako lonac postavljate u zatvorenom prostoru, odaberite mjesto u blizini prozora okrenutog prema jugu kako bi mogao primati izravnu sunčevu svjetlost.

Održavanje i njega

Ako uzgajate jasmin kako biste uljepšali ograde i rešetke, počnite s usmjeravanjem grančica od samog početka rasta biljke, vezivanjem ili pažljivim uplitanjem grančica između rešetaka. Da biste obrezali jasmin, prvo uklonite oštećene, bolesne ili mrtve stabljike kako biste spriječili širenje neke bolesti. Zatim uklonite sve stabljike koje su zapletene ili koje više ne cvjetaju. Potrebno je malo pažnje da vaš jasmin bude uvijek čist i uredan. Pravilno i redovito obrezivanje promovirat će bujno lišće i brzi rast.

Zalijevanje

Cvjetove jasmina koji se nalaze u tlu treba zalijevati jednom tjedno. Ako je neuobičajeno suho ili vruće, povećajte frekvenciju, ali pustite da se tlo osuši između zalijevanja. Ako se vaš jasmin nalazi u posudi, vjerojatno će mu trebati zaijevanje više puta tjedno, posebno u vrućim mjesecima. Zalijevajte ga nakon što se gornji 1 cm tla osuši.

Gnojidba

Jednom mjesečno nanesite gnojivo bogato kalijem jer jasmin najbolje raste u takvom tlu. Kupite tekuće gnojivo s visokim udjelom kalija i prskajte lišće, stabljiku i tlo jednom mjesečno.

Presađivanje

Potreba za presađivanjem jasmina može nastati iz raznih razloga, na primjer, stabla u vrtu blokiraju pristup sunčevoj svjetlosti, pa ju morate je premjestiti na sunčanije mjesto ili postoji potreba za ponovnim planiranjem i premještanjem rasporeda biljaka u vrtu. Ipak, bolje je unaprijed razmisliti o lokaciji jasmina prije nego krenete s presađivanjem.

Za presađivanje jasmina, najpogodnije vrijeme se smatra jesen ili proljeće. Ako ju planirate presaditi u proljeće, onda morate pogoditi vrijeme prije početka aktivnog protoka hranjivih tvari (travanj). Ako se presađivanje jasmina provodi u jesen, to trebate učiniti u vrijeme nakon cvatnje, obično u prvoj polovici ili sredini listopada. Preostali mjeseci nisu prikladni za presađivanje jasmina. Ne preporučuje se presađivati jasmin ljeti.

Također se trebate pobrinuti da je novo mjesto na kojem će biljka biti presađena bude dobro osvijetljeno. Osim toga, jasmin ne voli mokro tlo.

Izdanke skratite ovisno o tome koliko je biljka velika. Ako planirate jasmin uzgajati kao sobnu biljku, reznice za presađivanje uzimajte s vrhova.

Rezidba

Jasmin treba obrezati odmah nakon što procvjeta kako bi mu omogućili sljedeću cvatnju. Ako ga obrežete prije nego što procvjeta, prerezat ćete pupoljke i oni neće moći cvjetati.

Nakon što odredite kada treba obrezati ​​jasmin na temelju vrste koju imate posađeno, krenite s obrezivanjem:

• uklonite sve mrtve, oštećene ili bolesne stabljike. Na taj način će jasmin izgledati uredno i spriječiti širenje bolesti
• uklonite zapetljane stabljike i stare stabljike koje više ne stvaraju cvijeće. Održavanje jasmina bez gomile upetljanih stabljika poboljšava izgled i olakšava brigu. Ako naiđete na težak zaplet, uklonite stabljiku u dijelovima, umjesto da je pokušavate osloboditi
• uklonite stabljike koje rastu daleko od potporne konstrukcije. Smjer novog rasta možete kontrolirati obrezivanjem neposredno iznad stabljike lišća koja raste u smjeru u kojem želite da se formira jasmin. Skratite stabljike kako bi uzgojni oblik ostao unutar željenih granica.

Bolesti

Najčešće bolesti jasmina su plamenjača, hrđa i Fusarium wilt, a sve utječu na brojne druge sorte biljaka. To su prvenstveno bolesti lišća i stabljika koja ostavljaju nekrotična područja, obojene oreolice ili mrlje, lišće vene, itd. Liječenje biljaka jasmina od gljivičnih problema zahtijeva fungicid ili sodu bikarbonu i vodeni sprej. Prevencija je važnija, jer jednom kada su spore gljiva aktivne, teško ćete ih se riješiti. Izbjegavajte prekomjerno zalijevanje kako bi se smanjila vjerojatnost da može doći do nekih oboljenja.

Plamenjača

Plamenjača je uobičajena bolest jasmina. Ova bolest uzrokovana je nepravilnim održavanjem biljaka, što dovodi do izbijanja gljivičnih bolesti. Spore patogena šire se postupno kroz vjetar i kišu. U ranoj fazi bolesti, biljka postupno prestaje s rastom, a boja grana mijenja se od žuto-zelene u tamno crvenu ili smeđu. U kasnijoj fazi grane postupno crvene, suše se i pojavljuju se mnoge male crne mrlje.

Fungicidi koji se mogu koristiti su oni na bazi azoksistrobina (0,75 l / ha), cimoksanila + famoksadina (0,4 kg / ha), propineba (1,5-2 kg / ha) i drugi.

Hrđa

Bolest hrđe uzrokuje gljivični parazit kojem su potrebne žive biljke da bi preživjele. Bolesti hrđe najčešće se javljaju u blagim i vlažnim uvjetima. Te se spore mogu prenijeti ili vjetrom ili vodom, zbog čega se bolest hrđe često širi nakon zalijevanja.

Zaražene biljke treba ukloniti i uništiti kako bi se spriječilo širenje ove bolesti.

Fusarium wilt

Fusarium wilt je uobičajeni saprofit u tlu koji zaražava širok raspon biljnih vrsta širom svijeta. Ima sposobnost preživljavanja na većini tla - arktičkom, tropskom, pustinjskom, kultiviranom i nekultiviranom. Iako se ova bolest može naći na mnogim mjestima i u okolini, razvoju ove bolesti pogoduju visoke temperature i topla vlažna tla. Optimalna temperatura za rast na umjetnim podlogama je između 25-30°C, a optimalna temperatura tla za infekciju korijenom je 30°C ili više. Međutim, infekcija putem sjemena može se dogoditi na temperaturama čak od 14°C.

Jedna metoda kontrole ove bolesti je poboljšanje uvjeta tla jer se F. Oxysporum (gljivica koja izaziva bolest) brže širi kroz tla koja imaju visoku vlažnost i lošu drenažu. Ostale metode kontrole uključuju sadnju otpornijih sorti, uklanjanje zaraženih biljnog tkiva radi sprječavanja širenja bolesti, korištenje posebnih fungicida za iskorjenjivanje bolesti iz tla, itd.

Upotreba jasmina

Jasmin, iako lijepa biljka, također je i vrlo korisna koja se stoljećima koristi u različite svrhe. Najpopularnija upotreba jasmina je svakako u kozmetičkoj industriji, ali ne treba isključiti i njegovu upotrebu u medicini ili kulinarstvu.

Medicina

Jasmin se koristi kod bolesti jetre (hepatitis), bolova u jetri zbog ciroze i bolova u trbuhu zbog jake dijareje (dizenterije). Također se koristi za opuštanje (kao sedativ) i afrodizijak.

Istraživači su dokazali da esencijalno ulje jasmina i biljne arome mogu prilično brzo umiriti laboratorijske miševe.  Jasminov miris izravno utječe na kemikalije mozga i na središnji živčani sustav, što rezultira smirivanjem živaca, smirivanjem anksioznosti i blage depresije. Znanstvenici tvrde da je ova dokazana veza između arome jasmina i opuštenog raspoloženja možda jedan od najjačih argumenata u prilog održivosti aromaterapije kao metode liječenja mentalnog zdravlja. Odgovarajuća doza jasmina ovisi o nekoliko čimbenika, poput starosti korisnika, zdravstvenog stanja i da li je osoba u drugom stanju.

Trenutno nema dovoljno znanstvenih podataka da bi se odredio odgovarajući raspon doza za jasmin. Imajte na umu da prirodni proizvodi nisu uvijek sigurni i da je pravilno doziranje veoma važno.

Obavezno slijedite odgovarajuće upute na etiketama proizvoda i prije upotrebe posavjetujte se s ljekarnikom ili liječnikom ili drugim zdravstvenim radnikom.

Kulinarstvo

U kulinarstvu se jasmin koristi za aromatiziranje napitaka, smrznutih mliječnih deserta, slatkiša, pekarskih proizvoda, želatina i pudinga.

Čaj od jasmina se zapravo priprema od zelenog čaja, koji se zatim infuzira s mirisom jasmina. Da biste napravili čaj, pupoljci jasmina skupljaju se tijekom dana i dodaju se drugim čajevima da odstoje preko noći. Tijekom noći pupoljci se počnu otvarati i otpuštati njihov miris. Može proći i do šest sati kako bi čaj poprimio miris jasmina.

Važno je napomenuti da cvjetovi i lišće jasmina nisu jestivi i ne bi ih trebalo kuhati i tako praviti čaj.

Kozmetika

U proizvodnji se jasmin koristi za dodavanje mirisa kremama, losionima i parfemima.

Zanimljivosti

Od 200 vrsta jasmina, prva biljka poznata po imenu jasmin bio je arapski jasmin, poznat pod znanstvenim izrazom Jasminum sambac. Ovo je možda najbolje polazište za praćenje povijesti jasmina. Bez sumnje, ovaj tropski i suptropski cvijet je porijeklom iz Azije. Prešao je Crveno more iz Persije (Iran) u Egipat već oko 1.000 godina prije Krista, a zatim je pronašao put do Turske i Grčke.

Za Kineze jasmin je simbol ženske ljubaznosti, gracioznosti i nježnosti, kao i sredstvo za privlačenje bogatstva i romantike.

Na Tajlandu jasmin simbolizira majčinstvo, dok se u Indiji jasminum molle, obično zvan indijski jui, koristi u hinduističkim vjerskim obredima.

Cvijet jasmina je u mnogim kulturama i simbol ljubavi. Jasmin također simbolizira ljepotu i senzualnost. U nekim kulturama jasmin predstavlja zahvalnost i sreću. Kada se koristi u vjerskim obredima, jasmin predstavlja čistoću. Njegova simbolika varira ovisno o kulturi i okruženju.

Foto: Сергей Рабатин / Pixabay