Kikiriki (lat. Arachis hypogaea) je jednogodišnja biljka koja pripada porodici mahunarki (Fabaceae), pa je srodnik graška, lupine, leće i sličnih biljaka. Spada u skupinu orašastog (lupinastog) voća kao i badem, lješnjak, pistacija, kesten i orah.
Porijeklo biljke je u Južnoj i Srednjoj Americi, gdje su drevne Inke još prije 3.500 godina uzgajale kikiriki. U Europu je kikiriki dospio u 15. stoljeću uz pomoć španjolskih osvajača. Zanimljivo je da je Sjeverna Amerika otkrila kikiriki tek u 18. stoljeću i to na način da je biljka donesena iz Afrike.
Najveći proizvođač kikirikija na svijetu je u ovom trenutku Kina koja drži čak 44% svjetske proizvodnje, a slijede ju Indija i SAD. Što se pak Europe tiče, puno je manje zastupljen u uzgoju te se isti pretežno zadržava u toplijim zemljama, kao što u Španjolska, Italija, Grčka, Bugarska i Makedonija.
Zanimljivo je i da kikiriki ne raste u divljini ni u jednom obliku, a unatoč uvriježenom mišljenju, raste kao mahuna ispod zemlje. Najveći proizvođači kikirikija su Kina i Indija.
Biljka kikirikija razvija plod mahune svijetlosmeđe boje koje se razvijaju pod zemljom sadrže 2 ili 3 zrna kikirikija. Korijen kikirikija prodire duboko u zemlju te može ići i do skoro 2 mm dubine, dok stablo u prosjeku naraste između 30 i 50 cm.
Srodnici
Sorte kikirikija
Postoje četiri najpoznatije sorte kikrikija, odnosno sorte koje najbolje uspjevaju, a to su: Runner, Virginia, Valencija i Španjolski kikiriki.
Runner
Ovo je najrasprostranjenija sorta kikirikija, a koja se pojavila na tržištu kroz 1970. god. Popularnost zahvaljuje prvenstveno tome što ova sorta daje učestale visoke prinose, kao i tome što su plodovi srednje veličine te konzistentni u obliku. Kikiriki dobiven od sorte Runner je odličan za prženje, ali se najčešće koristi za izradu popularnog maslaca od kikirikija.
Virginia
Sorta koja nalikuje grmu i raste do između 30 i 60 cm. Cvjetovi su joj žute boje te su samo oplodivi, pa sorta ne ovisi o insektima za proizvodnju plodova. Plodovi koje daje su nešto veći od plodova koje daju druge sorte kikirikija, a najčešće se koriste kao grickalica, i to u prženom ili kuhanom obliku. Zbog svog okusa, u Americi se nazivaju i "ballpark" kikiriki jer se redovito prodaju na sportskim događanjima.
Valencija
Ova sorta proizvodi nešto manje plodove od onih drugih sorti, no dozrijeva puno ranije. Naime, za dozrijevanje joj je potrebno 90 - 110 dana, dok je sortama Virginija i Runner potrebno 130 - 150 dana. Unutar čahure ova sorta nosi 3 - 6 kikirikija slatkog okusa pa se najčešće konzumiraju sirovi. Sorta čiji su plodovi slatkasti pa se većinom koriste u izradi organskih namaza od kikirikija.
Španjolski kikiriki
Plodovi ove sorte imaju svijetlo crvenu boju kožice te su nešto manji u veličini od plodova drugih sorti, a također imaju veći udio masti u sebi. Vrijeme dozrijevanja biljke je dosta kratko - između 105 do 115 dana, pa su prikladni za uzgoj na sjevernim područjima koji imaju nešto hladniju klimu. Za ovu sortu se savjetuje da se uzgoj obavezno započne u loncima te da se presadi na otvoreno tlo nakon 5 - 8 tjedana. Zbog crvene boje plodova, ova sorta je ekonomski isplativa jer se većinom koristi u industriji proizvodnje slatkiša.
Uzgoj kikirikija
Tlo
Kikirikiju pogoduju suha i pjeskovita tla koja su rahla. Tlo bi također trebalo imati visok udio vapna te biti pozicionirano na osunčanoj strani. Osim navedenog, ne savjetuje se saditi kikiriki u obojenim crnim ili crvenim zemljištima. Razlog je što plodovi lako poprime boju tla te im tim pada tržišna vrijednost.
Kako bi se olakšalo iskopavanje, savjetuje se da se biljka sadi na kosom terenu.
Priprema tla za sadnju kikirikija počinje u jesenskim mjesecima. Potrebno ga je prije svega preorati na dubinu od oko 30 cm te izdrljati. Takvo tlo se još jednom u proljetnim mjesecima usitni i poravna čime postaje spremno za sadnju u travnju ili svibnju. Važno je da pri sadnji kikirikija tlo bude u potpunosti slobodno od korova, jer se kikiriki u početku vegetacije jako sporo razvija i korov bi ugušio njegov razvoj.
U osnovnom gnojenju tla, potrebno je dodati 50 - 70 kg/ha fosfora i 60 kg/ha kalcija, dok se pred sjetvu dodaje i 25 kg/ha azota.
Klima
Klimatski uvjeti su jako važni za uspjeh kikirikija. S obzirom na to da mu je potrebna toplina i sunce te umjerene oborine, na našem podneblju ga je potrebno zasaditi u stakleniku ili u loncima u zatvorenom prostoru. Za razvoj sjemena u smisli klijanja, potrebna je temperatura od 21°C. Tijekom ljetnih mjeseci lonce je moguće izmjestiti na otvoreni prostor no zimski mjeseci zahtijevaju grijani prostor za rast biljke. Uvjeti u kojima biljka raste se moraju kontrolirati jer bez navedene topline, ali i vlažnosti zraka biljka neće uspjeti. Valja imati na umu i da je za rast kikirikija bitno da razdoblje bez mraza traje barem 5 - 6 mjeseci u godini. Također, ne reagira dobro na fluktuacije u temperaturi.
Ako se odlučite za presađivanje kikirikija iz lonca u tlo na otvorenom prostoru, imajte na umu kako prinos neće biti velik kao što je to slučaj u tropskim, odnosno toplijim područjima.
Slaganje kultura
Dobri susjedi kikirikiju su mrkva, cikla i patlidžan a svakako treba obratit pozornost da se u blizini ne nalaze biljke koje rastu u visini kako ne bi stvarale hlad nad usjevima kikirikija.
Ne preporuča ga se saditi pored mahunarki (mahuna, grašak, grah, bob, slanutak, leća, rogač, soja, djetelina i piskavica) jer kao članovi iste porodice mogu biti podložni sličnim bolestima i štetnicima.
Sadnja kikirikija
Zanimljivo je i da kikiriki ne raste u divljini ni u jednom obliku, a unatoč uvriježenom mišljenju, raste kao mahuna ispod zemlje. U nastavku se nalaze savjeti za sadnju kikirikija.
Sadnja sjemena
Sjemenke kikirikija potrebno je čuvati u njihovoj ljusci do prije same sadnje kako se ne bi pokvarili. Sjetvu je potrebno napraviti tek kada je prošla opasnost od pojave bilo kakvog mraza, te kada je tlo dovoljno ugrijano. Optimalna temperatura za sjetvu je 15°C na dubini od 10 cm. Sjemenke prvo treba posaditi pojedinačno u tresetne lonce koje punimo pjeskovitim temeljem te slojem zemlje koji je za prst debeo. Lonce je zbog olakšavanje klijanja potrebno postaviti u grijani prostor te održavati vlažnost.
Ukoliko kikiriki sadite direktno u zemlju, utoliko obratite pozornost da sjemenke moraju imati razmak od 10 cm u redu, dok redovi trebaju imati razmak do 80 cm. Dubina postavljanja sjemenke u zemlju je od 6 do 8 cm. Ono što je jako vađno za postizanje klijaja sjemenki kikirikija je da tlo u koje se iste sade ne smije biti hladnije od 12° C.
Kalemljenje
Kako bi rast kikirikija bio uspješan, potrebno ga je cijepiti na podloge šećerne repe, kukuruza i drugog povrća, poput krumpira, rajčice ili kupusa.
Održavanje nasada
Kultivacija nasada kikirikija je vrlo važna, odnosno potrebno je obraditi tlo tri puta tijekom godine. Prva obrada koja se provodi tjedan dana nakon nicanja uključuje sitnjenje tla, a druga i treća se provode u vrijeme vegetacije u razmaku od dva tjedna a sastoje se od ogrtanja biljke rastresitom zemljom.
Održavanje i njega
Zalijevanje
Nasade kikirikija je potrebno navodnjavati samo tijekom ljetnih mjeseci, odnosno u srpnju i kolovozu. Zalijevanje kikirikija trebalo bi se primjenjivati tek kada vidite da tlo oko biljke izgleda suho, a potom se vrši dva do četiri puta tjedno, ovisno o vremenskim uvjetima vašeg podneblja. Kako ne bi pretjerali sa zalijevanjem biljke, imajte na umu da kikiriki zahtjeva jednaku količinu vode kao i klasične biljke koje nalazite u svom vrtu, odnosno oko 2,5 cm tjedno uključujući kišnicu.
Ipak, kikiriki se ne smije previše osušiti jer će to utjecati na veličinu i broj plodova, pa se savjetuje da između zalijevanja biljku poprskate mlakom vodom.
Pružanje vode kikirikiju možete prestati u onom trenutku kada primijetite da listovi poprimaju žutu boju jer se od tog trenutka kroz 10 dana očekuje da možete ubrati plodove.
Gnojidba
Za prihranu kikirikija se koriste fosforna i kalijeva gnojiva, a moguće je koristiti i pepeo drveta. Sama prihrana se primjenjuje samo na starijim biljkama koje imaju čvrst korijen.
Bolesti i štetnici
Kikirikiju su najveća prijetnja glodavci kojima je izrazito privlačan pa je potrebno oko nasada postaviti zaštitu od istih. Dodatno, kikiriki je privlačan i crvima te leptiricama protiv kojih se moguće boriti uobičajenim sredstvima za zaštitu od nametnika koji se koriste u vrtovima.
Bolesti koje se učestalije mogu pojaviti na kikirikiju su sljedeće:
Bortrytis cinarea
Gljivično oboljenje koje se prepoznaje po brojnim tamnim mrljama na listovima, a u uznapredovaloj fazi cijela biljka ili dijelovi mogu odumrijeti. Sprječavanje se svodi na prevenciju, odnosno izbjegavanje mraza te primjenu fungicida.
Macrophomnia phaseolina
Prepoznaje se po vodenastim lezijama na izdancima, posebno onima bliže tlu, koje se pretvaraju u smeđe lezije s vremenom. Smanjenje pojavljivanja ove bolesti na koju nije otporna ni jedna sorta kikirikija moguće je samo rotacijom nasada kikirikija sa nasadima riže.
Cylindrocladium crotalarie
Kod ove bolesti listovi na glavnoj stabljici venu, a moguće je i da se na izdancima pojave crveno - smeđe gljivične nakupine. Rotiranje nasada kikirikija sa nasadima poput duhana ili kukuruza smanjuje pojavljivanje bolesti, kao i primjena fungicida.
Cercospora personatum
Odlikuje se malenim točkama na listovima i izdancima koji se množe te s vremenom postaju sve tamniji. Primjena fungicida će pomoći, no obavezno uz konzultaciju sa agronomima jer može načiniti više štete no koristi, a najučinkovitija metoda je pauziranje s uzgojem kikirikija na dvije do tri godine dok se tlo ne riješi nametnika.
Upotreba kikirikija
Kikiriki je odličan izvor bjelančevina, vlakana, minerala, željeza, cinka te vitamina E i K. Najvažniji dio ploda kikirikija je što njegove bjelančevine sadrže dvije važne aminokiseline, a to su tiamin i niacin.
Upotrebljava se u raznim industrijama, no nezamjenjiv je u izradi sardina kao i margarina. Dodatno, koristi se i u kozmetici pa pomaže u izradi sapuna, kozmetičkih krema te drugih preparata.
Berba
S obzirom na to da kikiriki raste poput krumpira ispod površine zemlje, on se ne bere već se iskapa. Proces se provodi do 5 mjeseci nakon sadnje, a u pravilu je to tijekom rujna, odnosno prije početka jesenskih mrazova. Znak da je kikiriki spreman za berbu tj. iskapanje je što mu lišće požuti. U tom trenutku mahune postaju dobro ispunjene i lako se otkidaju. Postoji mogućnost da neće svi plodovi biti zreli, ali većina svakako hoće.
Biljka se iskapa iz zemlje u potpunosti te se potom objesi i ostavlja se da se osuši na toplom, sunčanom vremenu bez padalina kako bi se spriječilo truljenje plodova.
Kako je iskapanje kikirikija dugotrajan proces ako se radi o većem nasadu, za iskapanje se mogu koristiti i strojevi koji biljku čupaju iz zemlje i tresu, no na našem području nisu uobičajeni s obzirom na to da su velike plantaže kikirikija rijetkost. Tako se na našim podnebljima većinom koristi tehnika jednaka onoj koja se koristi kod iskapanja krumpira, dakle koristi se motika. Ako se radi o većim površinama, obično se nasad prvo prođe plugom bez daske čiji se raonik uvlači pod biljku i tim se puca osnovni korijen što vađenje čini lakšim.
Skladištenje
Plodovi kikirikija se čuvaju u ljusci, a potrebno je skladištiti ih na hladnom, suhom i tamnom mjestu. Na ovaj način kikiriki može biti skladišten i do 9 mjeseci.
Ako se kikiriki vadi iz ljuske, potrebno ga je čuvati u hermetički zatvorenim posudama u zamrzivaču jer su plodovi skloni kvarljivosti pri izloženosti svjetlu ili vlazi. U ovim uvjetima plodovi mogu opstati do 6 mjeseci.
Pripravci
Kulinarstvo
Pri upotrebi kikirikija u kulinarstvu valja imati na umu kako je on visoko kaloričan, odnosno sadrži čak 570 kcal na 100 grama. Zbog ovoga se koristi u ishrani kod pothranjenosti.
Najpoznatije primjene kikirikija su u obliku grickalice te u obliku maslaca od kikirikija. Dodatno se upotrebljava kao dodatak kolačima.
Medicina
Kikiriki ima odlična ljekovita svojstva, i to u smislu da poboljšava pamćenje i sluh, a pozitivno djeluje i na spolnu potenciju. Zbog prisustva vitamina B daje sjaj kosi te umiruje živce. U obliku mlijeka koristi se za ublažavanje simptoma gastritisa, a kao prepržena namirnica se uz rižu u nekim kulturama konzumira za ublažavanje dugotrajnog suhog kašlja. Dodatno, kao antioksidans se može mjeriti sa borovnicama i jagodama, ali samo kada se konzumira kao pečen.
Alergija na kikiriki
Važno je naglasiti kako je u posljednje vrijeme sve češća alergijska reakcija na kikiriki, a smatra se da ovu alergiju ima do 2% svjetske populacije. Reakcija može varirati od blagih simptoma u smislu suzenja očiju, pa sve do za život opasnih reakcija poput anafilaktičkog šoka.
Reakciju je moguće imati i na sasvim male količine kikirikija, pa savjetujemo da uvijek provjerite pakiranja proizvoda koje konzumirate ako sumnjate na alergiju, s obzirom na to da je uvriježeno da sve prehrambene namirnice na svom pakiranju imaju napomenu sadrže li kikiriki ili ne.
Određena istraživanja su pokazala kako se mogućnost za razvoj alergije smanjuje i do 70% ako se kikiriki uvede u prehranu djeteta do četvrte godine života.
Foto: Praesentator / Pixabay
Odgovori