Brnistra ili žuka (lat. Spartium junceum) je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae) u koju spadaju različite zeljaste i drvenaste biljke. Poznata je i pod nazivima bunestra, žukva, žuk ili žutak. Brzorastuća je trajnica podrijetlom s prostora južne Europe, sjeverne Afrike, Turske i Bliskog istoka.
Služi za kontrolu erozije, a invazivna je u mnogim tropskim i suptropskim područjima uključujući Kanarske otoke, Argentinu, Boliviju, Ameriku, Peru, Urugvaj i južnu Afriku. Brnistra je dobar proizvođač sjemena jer ima visoku stopu klijavosti i izuzetno je prilagodljiva za rast u širokom rasponu staništa.
Biljka može živjeti do 30 godina, visine između 2 - 4 m, glavne stabljike budu do 5 cm debljine, a karakteriziraju je debeli izdanci sa sitnim listopadnim listovima koji rano otpadaju što joj omogućuje da tako poveća otpornost na stres od suše. Cvjetovi brnistre su hermafroditni, zigomorfni i žute boje koji se formiraju u grozdovima. Oprašuju ih kukci, a osobito pčele.
Sjemenke sazrijevaju nakon 2 - 3 godine u crnoj boji i mogu biti veličine 8 - 10 cm, a godišnje jedna biljka može proizvesti 7.000 – 10.000 sjemenki.
Najbolje uspijeva na sunčanim mjestima, a često raste među stijenama ili na vapnenačkim tlima. Odgovaraju joj pjeskovita i suha tla, ilovasta, glinasta tla, ali i vapnenačka tla. Idealna temperatura na kojoj uspijeva je 10 - 22°C, a minimalna temperatura je -10°C. Biljka može tolerirati izloženost vjetru kao i izloženost atmosferskom zagađenju. Obrezivanje se vrši sredinom ili u kasno ljeto, a pomlađivanje je rezervirano za proljeće kada se biljka obično reže do dna.
Srodnici
Vrste brnistre
Nakon što se uspostavi, formira gustu šikaru koja je neprobojna i neukusna većini divljih životinja. Biljka veže dušik i sposobna je mijenjati plodnost tla i kruženje hranjivih tvari. Stabljika je u obliku trave i pomaže smanjiti ukupnu izloženu površinu biljke, a korijen joj je dobro razvijen i razgranat. Listovi su joj dugi 1 - 3 cm, širine oko 4 mm. Nakon 10 - 20 godina grm može narasti do 2,5 m širine. Različito je vrijeme cvjetanja pa tako u Europi cvjeta od lipnja do rujna, dok se plod razvija od kolovoza do listopada. Važno je napomenuti da je brnistra jedina vrsta u rodu Spartium.
Uzgoj brnistre
U Hrvatskoj brnistra raste na krškim terenima, a mlade sadnice podnose dugotrajnu ljetnu sušu. Jako brzo raste pa se zato koristi u pošumljavanju posebice nakon požara kao i u cilju kontroliranja hidroerozije. Raste u velikim skupinama što obično usporava rast drugih okolnih biljaka. Korijenje dobro veže tlo i obogaćuje ga dušikom. Spada u medonosnu biljku, a u Hrvatskoj najčešće raste na kamenjarskim pašnjacima otoka Krka, Paga i Cresa. Ne može rasti u sjeni, potrebno joj je puno sunce i temperatura između 15 - 25°C.
U Kaliforniji izdanci počinju rasti u kasnu zimu i rano proljeće, a najbrži rast događa se u svibnju. Lišće može izdržati najviše četiri mjeseca, iako se fotosinteza stabljike odvija cijele godine. Počinje cvjetati u svibnju, a sjemenke sazrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja. U južnoj Africi biljka cvjeta od kolovoza do studenog dok je u Libanonu to od svibnja do kolovoza.
Tlo
Ova brzorastuća biljka ne podnosi bilo kakvu vrstu hlada ili sjene nego zahtijeva puno sunce i dobro drenirano tlo, a vrlo lako uspijeva i u siromašnom tlu. Najbolje uspijeva na područjima gdje su pjeskovita, ilovasta ili glinena tla pa tako raste na područjima uz obale i strmim padinama. Upravo radi toga u Hrvatskoj se, na području Dalmacije, smatra autohtonom vrstom.
Iako može rasti na kiselim tlima, preferira neutralna ili alkalna tla, a pH vrijednost bi trebala biti između 5,5 - 7,5. Tolerantna je na zanemarivanje i sušu, a može rasti na prostoru gdje raste gruba trava.
Klima
Brnistra tolerira više temperature i nije pretjerano otporna na niske. Mediteranska je biljka koja najbolje uspijeva na 975 m n. v. i u području gdje temperatura varira između 15 - 25°C. Najniža temperatura prema istraživanjima treba biti -10 °C iako neki tvrde da može izdržati temperature i do -20°C. U početku kada se sadnica brnistre tek presadi zahtijeva zalijevanje jednom tjedno kako bi se uspostavio korijenski sustav, a ostala zalijevanja se oslanjaju na vremenske prilike.
Presađivanje na otvoreno se savjetuje u proljeće kada temperatura bude odgovarajuća i sadnica naraste dovoljno da može podnijeti sve vremenske prilike područja na kojem se sadi.
Vrijeme sadnje
Brnistra je biljka koja raste 2 - 4 m u visinu i oko 1,8 m u širinu. Sadi se u proljeće ili ljeto, kada je temperatura odgovarajuća, na sunčanom, dobro dreniranom tlu i mjestu gdje će imati dovoljno prostora za rast. Upravo zbog toga što je invazivna, sadi se na određenoj međusobnoj udaljenosti minimalno 50 cm.
Vrijeme sadnje je rano proljeće nakon što prođe zadnji mraz. Neće je uništiti temperature niže od 15°C, ali temperature ispod -10°C ne tolerira. Za vrijeme vegetacije biljku je poželjno skratiti do razine tla kako bi bili sigurni da će preživjeti zimske temperature i hladne oscilacije. Upravo zato je potrebno biljku zaštititi slojem malča kako bi se spriječilo uništavanje korijenskog sustava.
Slaganje kultura
U nekim dijelovima svijeta brnistra se smatra invazivnom biljkom zbog sposobnosti brzog širenja pa nerijetko dolazi do gušenja drugih biljaka u njenom okruženju. Upravo radi toga sadi se na međusobnoj udaljenosti otprilike od 180 cm. Može narasti 2 - 4 m visine i širine 1,8 - 3 m. Ima izrazito jak korijenski sustav koji pridonosi stabilizaciji i jačanju tla.
Među biljkama uz koje se brnistra može saditi najbolje se ističu žednjak, kadifa, krestušac i kalifornijski jorgovan, sve su grmolike biljke koje mogu doseći visinu dovoljnu da se spriječi njihovo uništavanje od strane brnistre. Brnistru se može saditi i u vrtu kao prateća biljka kulturama poput brokule, crne gorušice, kupusa, kukuruza, bundeve, tikve, krastavca, ružmarina i slično.
Savjetuje se izbjegavanje sadnje uz vrste poput luka, mladog luka i vlasca.
Faza mirovanja
Ova biljka ne treba pretjeranu njegu jer je na nekim područjima čak i samonikla biljka, a u Hrvatskoj, na području Dalmacije se smatra autohtonom. Kada prođe sezona cvjetanja nastupa faza mirovanja što je u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća. Iako je prilagodljiva biljka različitim uvjetima i vrstama tla, teško podnosi zimu i temperature ispod -10°C. Upravo radi toga potrebno je blago malčiranje tla granama smreke u svrhu zaštite korijenskog sustava jer uslijed dopiranja nepotrebne količine vode biljci prijeti opasnost od propadanja. Starijim sadnicama malčiranje nije potrebno.
Sadnja brnistre
Brnistru je potrebno saditi na mjestu gdje će joj biti osigurano cjelodnevno sunce. Sadi se u dobro drenirano tlo, a ekstremna hladnoća i jako niske temperature mogu uništiti biljku. Sadi se u prethodno iskopanu rupu ispunjenu mješavinom zemlje i pijeska, a nakon sadnje biljku je potrebno zaliti. Potrebna je godina dana kako bi se izdanak u potpunosti razvio, a može proći i do 3 godine dok biljka ne da prve cvjetove. Iako za sadnju preferira obalna područja i strme padine može rasti i na travnjacima, pašnjacima, uz rubove cesta, na spaljenim područjima i iskrčenim šumama. Brnistra se kao ukrasna biljka često nalazi u mediteranskim i obalnim vrtovima, kao rubna biljka uz zidove ili gredice.
Sadnja sjemena
Biljka se prakticira saditi u posudu koja će u početku biti u zatvorenom prostoru. Moguća je sadnja i na otvoreno, iako dosta rijetko. Sjeme se sije na dubini od oko 2 cm koje se kasnije prekriva laganim slojem pijeska nakon čega se prska vodom. U posudu je moguće posijati više sjemenki koje će se nakon rasta kasnije razdijeliti u posebne posude ili eventualno presaditi na otvoreno. Vrlo brzo raste pa se tako klijanje može očekivati u periodu između 18 - 21 dan.
Iako je moguće presađivanje na otvoreno kada biljka naraste 5 - 7 cm ono se savjetuje tek sljedeće proljeće kako bi se biljka prilagodila vanjskim uvjetima. U početku kada su sadnice male, sade se u redovima na udaljenosti od oko 50 cm, a u slučaju da je neka sadnica propala moguće ju je zamijeniti novom. Kako biljka raste tako zahtijeva novo presađivanje jer udaljenost od 50 cm više nije dovoljna. Ako se sjeme brnistre sije na otvoreno međusobna udaljenost između sjemena mora biti 4 cm, a dubina sadnje 2 - 2,5 cm.
Sadnja sadnice
Prije sadnje potrebno je pripremiti zemlju prihranjivanjem i stavljanjem drenažnog sloja. Po mogućnosti se sadi na mjestu gdje će joj biti osigurana cjelodnevna sunčeva svjetlost. Podnosi gotovo sve vrste tla, a najbolje uspijeva u alkalnom i neutralnom tlu gdje pH vrijednost u granicama između 5,5 - 7,5. Sadi se najčešće kao rubna biljka ili uz odgovarajuće prateće biljke u prethodno iskopanu rupu ispunjenu mješavinom zemlje i supstrata. Nakon sadnje biljku je potrebno prekriti preostalom mješavinom i temeljito zaliti.
Uzgoj u vrtu
Za biljku uzgojenu u stakleniku potrebno je iskopati rupu najmanje 2 ili 3 puta veću i dublju od korijenske bale i dodati mješavinu zemlje i pijeska u omjeru 2 : 1. Nakon toga biljka se izvadi iz posude i razdvoji joj se korijenje vrhovima prstiju kako bi se raširilo u svim smjerovima. Moguće slomljeno korijenje je potrebno odrezati i nakon toga staviti u prethodno iskopanu rupu.
Brnistra nakon sadnje zahtijeva zalijevanje kako bi se pomoglo razvijanju korijenskog sustava. Veće sadnice se sade na minimalnoj udaljenosti od otprilike 1,8 m jer im je potrebno osigurati dovoljno okolnog prostora kako bi korijenska kugla mogla rasti.
Nakon sadnje ne treba očekivati cvjetanje biljke jer je za to potrebno proći i do 3 godine. Za mjesto sadnje nije potrebno izbjegavati siromašna tla ili ona izložena vjetru jer je biljka izuzetno prilagodljiva upravo tim uvjetima.
Uzgoj u stakleniku
Idealno vrijeme za uzgoj u stakleniku je rano proljeće, period između veljače i ožujka. Zemlju u koju je posijano sjeme treba održavati vlažnom i držati u prostoru s izravnim svjetlom kako bi se potaknuo njen rast pri čemu idealna temperatura mora biti oko 15 - 20°C. Prije sadnje sjeme je potrebno namočiti u vodi preko noći, a idealno bi bilo 24 sata prije sjetve.
One sjemenke koje nisu nabubrile ne treba bacati jer sjeme može biti u stanju mirovanja sve dok uvjeti ne budu slični njihovim prirodnim zahtjevima za klijanje. Takve je sjemenke potrebno posaditi u posebnu posudu. Klijanje sjemena koje je nabubrilo se događa između 4 - 6 tjedana. Zalijeva se lagano raspršivačem kako se ne bi ometao rast sjemena. Vrlo je važno napomenuti da zemlja ne smije biti natopljena vodom nego samo vlažna. Savjetuje se presađivanje sadnica u ljeto ako postignu dovoljnu veličinu.
Uzgoj u posudama
Prethodno posađeno sjeme je potrebno lagano pokriti bogatim slojem pijeska koji je dobar drenažni materijal. U posudu se sadi najviše 2 sjemena, a da bi spriječili napad gljivica gornji sloj zemlje se može posuti mješavinom soli s bakrom ili sumporom koji su prirodni fungicidi. Nakon sadnje, posuda se stavlja na osunčanu prozorsku klupicu gdje je potrebno osigurati idealnu temperaturu za klijanje i rast.
Sadi se u posude s jednakom mješavinom zemlje i komposta, a posađena u posudu može narasti između 90 - 140 cm. Biljke koje su starije od 3 godine se ne preporučuje presađivati. Minimalna veličina sadnice za presađivanje mora biti 5 - 7 cm, dok je idealna ona između 30 - 35 cm.
Održavanje nasada
Biljka se sadi na određenoj međusobnoj udaljenosti od 180 cm, a za vrijeme vegetacije tlo je potrebno malčirati organskim kompostom kako bi se zadržala potrebna vlažnost i spriječilo nekontrolirano prodiranje vode unutar korijenskog sustava. Sadnici je poželjno osigurati cjelodnevnu sunčevu svjetlost, a ne smeta joj izloženost vjetru. Osušeni cvjetovi se mogu ručno ukloniti kako bi se smanjila vjerojatnost nekontroliranog širenja, a sadnice posađene u posude presađuju se u vrt kada postignu dovoljnu veličinu. Ova višegodišnja biljka se mora redovnije zalijevati kad je tek posađena, a vremenom se potreba za zalijevanjem smanjuje. Jako dobro podnosi sušu pa tako može izdržati i duže vremenske periode bez vode.
Održavanje i njega
Brnistru je jednostavno održavati jer zahtijeva samo godišnje orezivanje i zalijevanje jednom tjedno, a u slučaju ekstremnih suša potrebno je češće zalijevati. Biljka podnosi vjetar, sušu i prskanje soli s obalnih područja i kao takva idealna je za sadnju u mediteranskim klimama. Neki izvori tvrde da je podrijetlom s Pirinejskog poluotoka.
Orezivanjem biljke u jesen nakon perioda cvjetanja održavamo njezino okruženje čistim i potičemo novi rast svake sezone. U početku, kada su biljke male, orezivanje nije potrebno nego samo čišćenje područja oko biljke, a kasnije je biljku potrebno orezati u razini tla nakon čega zahtijeva prihranjivanje.
Mlade i zelene izdanke unutar sadnice koja se orezuje nije potrebno uklanjati. Tako kontroliramo biljku budući da se smatra invazivnom i postoji opasnost od nekontroliranog širenja.
Zalijevanje
Ovisno o količini padalina, biljku je dovoljno zalijevati jednom tjedno tijekom vegetacijske sezone dok je tijekom vrućih razdoblja potrebno zalijevati svakih nekoliko dana do dubine od 20 cm. Upravo takav način zalijevanja potiče rast korijenja što rezultira čvršćom biljkom koja ima veću toleranciju na sušu. Biljku je potrebno opskrbiti dovoljnom količinom vode kako bi se održalo zdravlje biljke. Previše vode lišava korijenje kisika što dovodi do bolesti kao što je truljenje korijena i stabljike.
Da bi provjerili vlažnost tla oko biljke najčešće se iskopa mala rupa i ako je prvih 5 - 10 cm tla suho, biljku je potrebno zaliti. Prve dvije godine potrebno je njegovati i redovno zalijevati biljku kako bi joj se osigurala potrebna vlažnost, a nakon tog perioda biljka bi trebala biti dovoljno čvrsta da preživi i sušne razdoblje.
Gnojidba
Ispočetka se prihranjivanje biljke odvija jednom godišnje, u rano proljeće kada počinje rasti, a kasnije je dovoljno svake 2 - 3 godine. Primjena gnojiva s visokim udjelom dušika u proljeće pospješit će rast lišća dok se ljeti savjetuje korištenje mješavine kalijevog karbonata i fosfora. Višak dušika u tlu može uzrokovati pretjerani vegetativni rast biljaka na štetu razvoja cvjetnih pupova.
Najbolje je izbjegavati gnojidbu kasno u vegetacijskoj sezoni jer primjene u to vrijeme mogu potaknuti rast koji neće imati priliku očvrsnuti prije početka hladnog vremena. Ako brnistra raste u posudi potrebno ju je tretirati jednom mjesečno tekućim organskim gnojivom u proljeće ili ljeto.
Razmnožavanje
Biljka je jednostavna za razmnožavanje jer se razmnožava sjemenom i sadnicama. Za razmnožavanje sijanjem potrebno je prethodno namočiti sjeme u vruću vodu 24 sata i poslije toga posijati na dubini od 2 cm. Ako se sadi u stakleniku idealan period za ovakav način sadnje je od veljače do ožujka, a period klijanja je 20 - 25 dana. Kada sadnice dostignu dovoljnu veličinu moguće ih je presaditi na osunčano mjesto u kasno proljeće sljedeće godine.
Razmnožavanje reznicama odvija se tako da sa željenog grma uzmemo nekoliko reznica dužine 10 - 15 cm. Za uzimanje reznica potreban je oštar nož jer tupe škare mogu dovesti do težeg ukorjenjivanja i veće izloženosti bolestima. Nakon uzimanja reznica potrebno ih je odmah posaditi u prethodno pripremljenu rupu ili posudu sa zemljom. U slučaju da će se reznica prije sadnje transportirati reznicu je potrebno umotati u vlažan papir i staviti u plastičnu vrećicu. Nakon sadnje potrebno je omogućiti ukorjenjivanje biljke koje traje otprilike 2 mjeseca nakon čega se sadi u posebne posude.
Presađivanje
Idealno vrijeme presađivanja biljke na otvoreno je 2 godine nakon sadnje. Prije procesa presađivanja sadnice posađene između veljače i ožujka moraju biti velike 5 - 7 cm, a sadnice posađene između travnja i svibnja 30 - 35 cm. Stopa preživljavanja sadnica je 80 - 90 % ovisno o klimatskim uvjetima. Sadnja na otvoreno se treba obaviti iz sadnica jer presađivanje s otvorenog tla obično ubija biljku i radi se samo ako je neophodno za biljku.
Prilikom presađivanja potrebno je napraviti određeni međusobni razmak, a sadnica se sadi u prethodno iskopanu rupu koja je koja je dva puta veća od korijena same sadnice. Dno rupe treba biti ispunjeno drenažnim materijalom. Nakon sadnje, biljku je potrebno zaliti odgovarajućom količinom vode.
Pomlađivanje
Pomlađivanje je ključno za biljku jer joj se tako produžuje životni vijek i poboljšava izgled. Kao višegodišnja brzorastuća biljka rastom gubi oblik pa zahtijeva redovno oblikovanje posebice poslije perioda cvjetanja, odnosno za vrijeme vegetacije. Zbog brzog rasta za vrlo kratko vrijeme može izgubiti oblik pa ju je potrebno redovno pomlađivati.
Najčešći način pomlađivanja je rezanjem do dna ili uklanjanjem starih i velikih stabljika ostavljajući manje i novije grane. Pomlađivanje se odvija u proljeće kako bi se biljka mogla u potpunosti obnoviti, čime se zadržava željeni oblik i veličinu biljke.
Prorjeđivanje
Iako nije neophodno, prorjeđivanje se vrši u proljeće kako bi se potaknuo novi rast biljke. Dovoljno je ukloniti ili podrezati one grane koje su slomljene, bolesne, slabe ili koje previše rastu u rano proljeće. Tako će se biljci omogućiti zdraviji izgled i brži rast jer nepotrebne grane crpe hranu iz korijenskog sustava što sprječava napredovanje biljke. Druga metoda prorjeđivanja je ručnim uklanjanjem cijelih biljaka i svih sadnica. Prilikom uklanjanja sadnica potrebno je izvaditi cijeli korijen u protivnom će doći do nicanja panja. Poželjno je ukloniti biljku prije cvjetanja kako bi se ograničila proizvodnja sjemena.
Priprema za sljedeću sezonu
Uklanjanjem osušenih i bolesnih grana poslije perioda cvatnje kao i malčiranjem tla oko biljke granama smreke osigurat ćemo da biljka u sljedećoj sezoni cvjetanja ima bujnije cvjetne stabljike. Potrebno je poštivati uvjete tla, temperature i dnevne količine svjetlosti kako bi bili sigurni da će biljka uspjeti sljedeću sezonu.
U zimskom periodu tlo je potrebno zaštititi nekim organskim kompostom kako bi se spriječile velike temperaturne promjene koje dovode do propadanja korijena i cijele biljke budući da je vrsta kojoj odgovara mediteranska klima.
Sadnice brnistre posađene u posude unose se u staklenik gdje im se osigurava temperatura 15 - 20°C, a u proljeće se iznose iz zatvorenog ili se sade na prethodno predviđeno mjesto gdje će joj se osigurati određena izloženost suncu kao i drugi uvjeti potrebni za rast.
Bolesti
Brnistra je vrlo otporna biljka i uglavnom nema problema s bolestima pa je tako zabilježeno je vrlo malo bolesti koje pogađaju ovu biljku i nijedna bolest nije čest problem.
Štetnici
Brnistra je jedna od rijetkih vrsta biljaka koja nema problema s bolestima i štetnicima. Jako je rijetko pogođena nekom bolesti, a brojnim štetnicima koji napadaju druge biljke nije zanimljiva. Jedini štetnik koji se ističe kao poznati prirodni neprijatelj je škotski brnistar.
Škotski brnistar (lat. Bruchidius villosus) je štetnik dug 2 mm koji polaže jaja na mahunu biljke kojom se ujedno i hrani. Podrijetlom je s prostora Europe, a u Ameriku je unesena sasvim slučajno. Koristi se za biološko suzbijanje korova, a namjerno je pušten 90-ih godina. Još uvijek je u fazi ispitivanja, a na Novom Zelandu je otkriveno da pored brnistre napada i druge vrste biljaka.
Upotreba brnistre
Ova poznata mahunarka je kroz povijest poznata kao industrijska biljka od koje su se najčešće radili konopi, a kasnije su je zamijenile biljke poput lana, konoplje, industrijske konoplje i pamuka. Osim upotrebe u kozmetičkoj industriji i medicini, poznata je i po korištenju u svrhu pravljenja papira, celuloze i drugih ljepljivih tvari. Širom Dalmacije se koristila pri izradi metle, od nje su se plele ograde i košare, lijese za sušenje smokava kao i za potpaljivanje vatre.
Berba
Berba brnistre je isključivo rezervirana za ljeto kada se beru zelene i čvrste grane, a izbjegava se branje suhih i drvenastih dijelova. Preporučuje se branje manjom pilom ili velikim škarama kako bi se spriječilo uništavanje grane korištenjem drugih metoda branja. Nakon toga odvajaju se cvjetovi od grane i najčešće se skupljaju u male snopove i vežu. Biljka se dalje tretira ovisno o namjeni. Primjena ove biljke je dosta široka, a prije je najpoznatija primjena bila u cilju izvlačenja vlakana koji su se koristili za pravljenje papira, predenje i tkanje. Upravo zbog tih stvari je bila poznata i kao industrijska biljka.
Skladištenje
Sjeme brnistre se može skladištiti i do 5 godina čuvanjem na tamnom i hladnom mjestu, a ubrana brnistra se ne skladišti jer se odmah nakon branja koristi u razne svrhe poput izrade metli ili daljnje distribuiranje za potrebe kozmetičke industrije, proizvodnju aromatičnog i ljekovitog bilja, proizvodnju papira i slično.
Medicina
U tradicionalnoj medicini brnistra se koristila kao ljekovita biljka čiji su se cvjetovi koristili za liječenje peptičkog ulkusa. Danas se koristi kao diuretičko i laksativno sredstvo u obliku biljnog čaja, za liječenje vodenih bolesti i žučnih kamenaca. Također ima sposobnost smanjivanja razine šećera u krvi. Prilikom konzumacije preparata treba biti oprezan i svakako se savjetovati s liječnikom jer kombinacija biljke i drugih lijekova može izazvati toksičnost, smanjiti vitalne funkcije organizma i životno ugroziti osobu.
Kozmetika
Žuti cvjetovi brnistre se koriste za proizvodnju žute boje i parfemskog ulja koje se široko koristi u parfumeriji, a u srednjovjekovnoj Francuskoj se od cvijeta brnistre pravila mirisna vodica. Ulje iz sjemenki brnistre može se koristiti za izradu sapuna, šampona za kosu i alkidnih smola. Također je otkriveno da ulje sjemenki brnistre sadrži linolensku i palmitinsku kiselinu.
Zanimljivosti
Brnistra je uvedena u Ameriku sredinom 1800-ih kao ukras i za kontrolu erozije, a početkom 1900-ih naširoko je zasađena u Kaliforniji duž autocesta za obnovu vegetacije nakon požara. Trenutno je klasificirana kao štetan korov u Kaliforniji, Oregonu, Havajima i Washingtonu, a također je zabranjeno korištenje biljke kao ukras.
U Italiji se za vrijeme rata u Etiopiji bralo 700.000 t brnistre koja se obrađivala u čak 61 postrojenju.
Brnistra se koristi u pošumljavanju i šumskim melioracijama posebice na području Mediterana.
U regiji Lucania u Italiji biljni sok brnistre se koristi u liječenju bradavica, a u tradicionalnoj peruanskoj medicini se koristila u liječenju artritisa i kostobolje.
Jedna je od najčešćih ukrasnih biljaka često viđena kako raste uz pločnike u La Pazu.
Naziv za grad Split dolazi od grčke riječi aspalathos što je naziv za brnistru.
Foto: Peter A. Mansfeld / CC
Odgovori