Jesen je bitan dio godine za voćare jer to je vrijeme kada se materijalizira sav onaj trud koji se tijekom godine ulagao u održavanje i njegu voćnjaka. Sav uložen trud vidljiv je kroz urod, odnosno plodove koji dozrijevaju tijekom jeseni. Što se tiče radova u voćnjaku u jesen, najveći dio uzima sama berba voća. Ubrane plodove treba uskladištiti na pravilan način kako bi što duže ostali svježi.
Održavanje voćaka u jesen
Iskusniji voćari znaju da u jesen, nakon završene berbe, počinje priprema za narednu vegetaciju. Radovi u voćnjaku u jesen započinju s održavanjem voćnjaka. Održavanje voćnjaka u jesen podrazumijeva skupljanje otpalog lišća koje predstavlja mjesto za prezimljenje velikom broju štetnika, skupljanje "mumificiranih" plodova koji su ostali na krošnji i uklanjanje onih koji su ostali ispod voćke. Također treba ukloniti stare, polomljene grane.
Sve navedene biljne dijelove treba iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Time činite preventivnu zaštitu od mogućih patogena, tj. uzročnika bolesti voćaka. Poželjno je da se metalnom četkom ili posebnim strugačima, s debla i starijih grana ostruže kora. Skidanjem stare kore skidate i mahovinu, lišajeve i gnijezda gusjenica koje su na stablu našle zimsko sklonište.
Prskanje voćaka u jesen
Jesensko prskanje voćaka je obvezna mjera zaštite voćaka. "Plavim prskanjem" se suzbijaju uzročnici velikog broja bolesti. Suzbija se rogač šljive, monilioze koštičavih voćki (marelice, breskve, šljive, trešnje i višnje), bakteriozne plamenjače jabuke i kruške, kovrčavost lista breskve i mnoge druge bolesti koje je moguće spriječiti ako provedete spomenuto prskanje.
Patogeni (uzročnici) navedenih bolesti prezimljuju u krošnji voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, ranama i na drugim skrivenim mjestima. Kako biste spriječili pojavu bolesti tijekom kasne jeseni i početnih zimskih mjeseci, patogeni se uništavaju na mjestu njihovog prezimljenja.
Najbolje vrijeme za tretiranje voćaka protiv bolesti je studeni. Ako je godina bila topla i vegetacija se produžila te primijetite da u studenom i dalje imate veliku količinu listova na stablu, onda je najbolje protresti krošnju kako bi se ona oslobodila nepotrebnog lišća pa tek onda obaviti prskanje. Tretiranje obavite po lijepom vremenu, bez vjetra, kako ne bi došlo do zanošenja preparata.
Voćke je potrebno okupati. Potrebno ih je dobro poprskati da izgleda kao da ih je kiša smočila. Dobrim prskanjem podrazumijeva se pokrivanje što veće površine voćke kako ne bi na nekom netretiranom dijelu došlo do razvitka bolesti.
S obzirom na to da sredstva za jesenje tretiranje imaju plavu boju, nakon prskanja voćnjak poprimi plavkastu nijansu, po kojoj je ovaj način zaštite dobio ime. Sredstva za plavo prskanje pripadaju skupini bakrenih spojeva. To su: bordovska juha koja se koriti u koncentraciji 1.5-2% i bakreni oksiklorid u koncentraciji 0.75%.
Rezidba voćaka u jesen
Kasna jesen je vrijeme rezidbe voćaka. Rezidbom omogućavamo formiranje i održavanje krune voćnih stabala. Njome uspostavljamo odnos između vegetativnog rasta i rodnosti, svaka grana dobiva svoj prostor, osigurava se dobra osunčanost svih grana bez zasjenjivanja i dobra prozračnost krošnje. Kako bi postigli pravilnu ravnotežu između rodnih (generativnih) i vegetativnih pupova, potrebno je vršiti redovitu rezidbu kojom postižete ravnotežu između rasta i rodnosti.
Najbolji trenutak kada treba obaviti rezidbu je poslije opadanja listova u jesen.
Postoji mogućnost i rezidbe u proljeće prije bubrenja pupoljaka, ali prednosti rezidbe u jesen su:
- stabla su manje izložena stresu
- nema insekata
- prilikom rezidbe voćara ne ometaju listovi i plodovi
Golo stablo, bez lišća, može voćaru pružiti potpuni uvid u stanje krošnje voćaka. Rezidbu voćaka treba provoditi po sunčanom, toplom danu, bez kiše i magle. Rezidba se ne preporučuje pri temperaturama nižim od 5°C. Pri niskim temperaturama dolazi do deformacije mjesta reza i rana teže zarasta.
Kako bi što učinkovitije proveli jesensku rezidbu navest ćemo nekoliko primjera tehnike reza.
Prva tehnika reza naziva se prorjeđivanje. Kako i sama riječ naglašava, a kao i što smo već spomenuli, ovakvom rezidbom uklanjate višak dijelova voćke. Ovom tehnikom osim što se održava omjer rasta i rodnosti, također se održava omjer između podzemnih i nadzemnih dijelova biljke.
Druga tehnika reza je prikraćivanje. Ovom tehnikom ne režu se cijele grane, grančice ili izboji nego samo njihovi vrhovi. Primjenjuje se u mladim voćnjacima kada voćke formiraju svoj oblik krošnje. Ovim rezom se postiže razgranavanje krošnje i održavanje broja rodnih pupova.
Treća i posljednja tehnika je rovašenje. Ovom tehnikom se omogućuje veća količina hranjivih tvari za rast pupa tako što se kora debla zasiječe u obliku slova V. Time se prekida floem biljke, provodni dio u vaskularnim biljkama kojim se dovode šećeri, hranjive tvari i proteini od listova prema ostalim dijelovima biljke. Kada prekinemo tijek floema, hranjive tvari dobivene fotosintezom u listovima se neće raspodijeliti do korijena nego će protok stati na mjestu reza i tako će dijelovi koji su iznad reza dobiti veće količine hranjivih tvari.
Kalendar radova u voćnjaku u jesen
U nastavku se nalazi popis radova organiziran po mjesecima.
Radovi u voćnjaku u rujnu
U prvom planu je berba voćaka za konzerviranje: šljiva, kruška, dunja i jabuka.
Provodi se jesenska obrada tla, to uključuje gnojenje tla, prekopavanje i kopanje jama za sadnju novih voćaka. Također je vrlo važno izravnavanje, kako se voda ne bi zadržavala oko samih voćaka te pri niskim temperaturama oštetila stabla.
Ako ste tijekom godine postavili feromonske zamke, kako bi ulovili štetnike s vaših voćaka, sada je vrijeme da se one uklone. One više nisu potrebne jer se štetnici neće pojavljivati tijekom zime.
Radovi u voćnjaku u listopadu
Sade se nove voćke za koje ste u rujnu pripremili tlo. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.
Radovi u voćnjaku u studenom
Obavlja se obrada tla, gnojenje te se zaštita od zečeva i niskih temperatura koje bi mogle izazvati mraz.
Prorjeđuju se krošnje bujnog drveća te im se time se omogućuje bolji protok zraka.
Kako bi stabla voćaka učinili još zdravijim, uklanjanje grana je neizbježno jer se ostavlja dovoljno prostora za razvitak novih mladica. Time se također postiže bolja cvatnja i stvaranje boljeg i kvalitetnijeg ploda.
Grane za koje smatrate da ih je potrebno odstraniti, režu se što je moguće bliže spoju s većom granom ili deblom, tj. režu se na ogranku. Obrezuje se iznad mladice koja će osigurati nastavak grane i njezin budući razvoj. Rez, kojim ćete odstraniti suvišnu granu, napravite iznad mjesta izboja mladice. Tako ste mladici omogućili dovoljno prostora za daljnji razvoj, a odstranili ste granu koja je bila suvišna.
Radovi u voćnjaku u prosincu
Voćke posađene u jesen nagrću se zemljom kako bi se korijen zaštitio od smrzavanja. Kao zaštitu protiv niskih temperatura, preporučuje se i sijanje travnate smjese. Ako tijekom prosinca padne snijeg, vodite brigu da na granama vaših voćaka nema velikih količina snijega koje bi mogle uzrokovati pucanje grana i samim time oštetiti stablo. Oko stabla voćaka poželjno je postaviti zaštitne mreže i rukavce koji služe kao zaštita od glodavaca koji se, gladni, zimi vole nahraniti stablom voćaka.
Jesen je vrijeme kada se sade nove voćke u malim obiteljskim voćnjacima, u velikim profesionalnim voćnjacima ili oko kuće kako bi voćke uljepšale vaš vrt. Prije nego što posadite voćku na planiranom mjestu, potrebno je obraditi tlo, pognojiti i iskopati jame za sadnju.
Foto: lumix2004/Pixabay
Odgovori