Rezidba u različito vrijeme različito će i djelovati na vinovu lozu, a najbolje je vršiti predrezidbu, odstranjivanjem lastara za koje ste sigurni da su višak i konačnim orezivanjem čokota u proljeće. Redovito orezivanje vinove loze je osnovni preduvjet za dobru rodnost i dobar kvalitet ploda. Međutim, kao i kod uzgoja svakog voća, rezidba treba da bude unaprijed planirana, zavisno od onoga što želite sa biljkom. Orezivanje sa obavlja ili u jesen (neposredno nakon opadanja lista), tokom zime (u toplije dane bez mrazeva) ili u rano proljeće, prije početka vegetacije.
Jesenska rezidba grožđa
Obzirom da od opadanja lista pa do perioda kada krenu mrazevi ima dovoljno toplih dana, jesenska rezidba je pogodna i može biti kvalitetna. Rezanje vinove loze u jesen omogućuje u narednoj godini da čokoti budu bujniji, ali sa manjim prinosom grožđa.
Razlog tome je što loza orezana u jesen, u proljeće manje suzi, manje se troši, što ubrzava rast lastara i propadanje cvjetova. Jesenska rezidba dobra je za mlade čokote, kao i za sorte grožđa manje bujnosti i velikog prinosa.
Najveća mana jesenske rezidbe je povećan rizik od smrzavanja okaca, što umanjuje rodnost. Smanjen rod je razmjeran stupnju smrzavanja.
Zimska rezidba grožđa
Zimska rezidba daje slične rezultate kao i jesenska. Obavlja se pri povoljnim meteorološkim uvjetima tijekom zimskih mjeseci (temperatura ne smije biti niža od -5°C). A u našim krajevima uvjeti su najpovoljniji krajem veljače i u prvoj polovici ožujka. Tada već počinje toplije vrijeme, pa je vjerojatnost od smrzavanja okaca smanjena.
Proljetna rezidba grožđa
Zbog klimatskih uvjeta našeg podneblja, orezivanje vinove loze u proljeće je najčešće. Proljetna rezidba omogućava smanjenje neželjene bujnosti, i time povećava prinos. Osim toga, rezidba u proljeće umanjuje ili potpuno eliminira gubitak nastao smrzavanjem okaca. Postotak smrznutih okaca se nadoknađuje ostavljanjem većeg broja nesmrznutih okaca.
Ono što treba imati u vidu jeste da se posebna pažnja posveti orezivanju iscprljenih čokota koji su prethodne sezone imali previše roda. Njih treba bolje orezati, jer iscrpljenom čokotu treba vremena da se oporavi.
Najveća mana proljetne rezidbe nastaje ako se zakasni sa orezivanjem. To može prouzročiti značajne gubitke, iscrpljivanje čokota zbog nedovoljno prostora i lomljenja rodnih grana.
Predrezidba vinove loze
Stručnjaci često preporučuju kombiniranu rezidbu, odnosno predrezidbu. Tada se orezivanje obavlja postepeno. U jesen i zimu se sa čokota uklanjaju lastari za koje je očigledno da su višak. Prvo treba odabrati lijepe lastare koji će se koristiti za formiranje rodnih elemenata. Pri tome, treba ostaviti duplo više lastara nego pri normalnoj rezidbi. Sve ostale lastare prerezati od osnove i skinuti sa oslonca (kolja ili žice).
Prednost kombiniranog orezivanja je u tome što se najveći dio posla radi tokom jeseni i zime, a na čokotu se zadržavaju jedino lastari nepohodni za pravilno proljetno orezivanje. Ukoliko nakon predrezidbe ne dođe do smrzavanja okaca, u proljeće se broj i dužina rodnih lukova svode na standard za pravilno orezivanje. Tada se postupak orezivanja obavlja veoma brzo i lako.
Ukoliko je pak došlo do djelimičnog izmrzavanja okaca, povećan broj i dužina sačuvanih lastara će nadoknaditi štetu od smrzavanja.
Foto: Schwoaze/Pixabay
Odgovori