Grožđe je plod koji raste na trajnoj penjačici, odnosno vinovoj lozi. Uzgojni oblik vinove loze naziva se Vitis vinifera ssp. vinifera.
Grožđe raste na vinovoj lozi čvrstog i razvijenog korijena. Grozdovi su smješteni na stabljici koja može doseći visinu i do 20 metara. Grane stabljike su prepune brazdi, a boja im varira od tamnožute do crvenosmeđe. Starije biljke možemo prepoznati po tome što im se kora drveta više ljušti. Da bi stabljike rasle, potreban im je potporanj koji može biti u obliku pergole, vitice, grmlja ili drveća.
Na stabljikama se nalaze zeleni listovi veličine od 7 do 15 cm koji se šire iz dugačkih peteljki. Na nekim mjestima na listovima nalaze se sitno urezani režnjevi, dok su im rubovi nazubljeni. Na naličju se mogu primijetiti sitne dlačice. Kod nekih sorti, listovi tijekom jeseni mijenjaju boju u crvenu.
Prije nego što se počnu razvijati grozdovi, vinova loza prolazi period cvjetanja koji zapravo traje jako kratko. Svega nekoliko dana. No, cvjetovi su predivne žutozelene boje, maleni su i pravilni, a dolaze u skupinama. Dvostruko ocvijeće sastoji se od čaške i vjenčića. U tučku je smještena plodnica s dva sjemena.
Na našim područjima grožđe postiže svoju zrelost tijekom ljetnih mjeseci, obično u kolovozu i rujnu, a što ovisi o sorti i samom području uzgoja, odnosno o klimi. U mediteranskim dijelovima Hrvatske grožđe ranije dozrijeva.
Grožđe se uzgaja od davnina, a povijesni zapisi govore da se prvotno uzgajalo negdje na granici Crnog i Kaspijskog mora. No, neki drugi povjesničari tvrde da je grožđe prvi puta uzgojeno na Sredozemlju.
Razlika između vinskih i stolnih sorti grožđa
Do sada je otkriveno više od 8.000 različitih sorti grožđa. Postoje vinske i stolne sorte grožđa, a o tome koju sortu ćemo odabrati za uzgoj ovisi o prvom redu želimo li uzgajati grožđe za proizvodnju vina ili za jelo.
Razlika između stolnih i vinskih sorti grožđa je golema. One se razlikuju po proizvodnim i morfološkim karakteristikama. Kod proizvodnje vinskih sorti važnije su proizvodne karakteristike, dok je estetski izgled grožđa manje bitan. Suprotno od toga, kod stolnih sorti veća se pažnja pridaje upravo izgledu bobica i samog grozda.
Kod stolnih sorti poželjno je da imaju srednje krupne grozdove, dovoljno rastresite, s ovalnim ili izduženim, krupnim bobicama podjednake boje i ujednačene veličine. Naravno da se cijeni i sam okus grožđa, a posebno je cijenjena muškatna aroma.
Vinske sorte grožđa
U našim područjima najviše se uzgajaju vinske sorte vinove loze, a one se dijele s obzirom na boju vina, a to su:
- bijele vinske sorte
- crne vinske sorte
- crvene vinske sorte
Odmah iza njih, dolaze i stolne sorte vina čija je primjena sve značajnija i šira.
Vinske sorte za bijela vina (visoka kakvoća)
U nastavku donosimo najpoznatije vinske sorte visoke kakvoće za izradu bijelih vina.
Chardonnay
Vinska sorta svima dobro znana, potječe iz zemlje poznate po vinima - Francuske. Dugo se smatralo da je ustvari riječ o tipu Pinota bijelog, ali kasnije je utvrđeno da je nastao križanjem Gauois blanca i crnog Pinota.
Dozrijevanje Chardonnayja je na redu u drugom razdoblju, rodnost mu je redovita i dobra, kao i oplodnja.
No, iako je otporan na niske temperature, može mu naštetiti siva plijesan, odnosno Botrytis cinerea.
Vina ovog grožđa su visoke kvalitete, ugodne arome i dobrih kiselina, svijetlo žute do zelene boje.
Jako je traženo u posljednje vrijeme na našem i stranom tržištu.
Postoje brojni klonovi, a kod muškatnog se osjeća njegov ugodan miris.
Pinot bijeli (pinot blanc, burgundac bijeli)
Riječ je o sorti iz grupe Pinot, a nastao je mutacijom samog pupa iz crnog pinota. Vrijeme dozrijevanja mu je u drugom razdoblju.
Oplodnja je redovita i kvalitetna, a ova sorta otporna je na niske temperature, ali osjetljiva na pojavu Botrytisa kao i Chardonnay. Prinos sorte može varirati, a ovisi o kvaliteti sadnog materijala.
Skuplja puno šećera i kiseline na bobicama. Okus vina je skladan i specifične i ugodne arome te svjetlo žute boje.
Pinot sivi (rulender, burgundac sivi)
Također jedna od sorti iz grupe Pinot koji je nastao mutacijom iz samog pupa crnog pinota. Vrijeme dozrijevanja je jednako kao i kod Pinota bijelog - u drugom razdoblju.
Grozdovi ove sorte imaju sivo plave bobice, a količina šećera koja se u njima nakupi daje vina izuzetne kakvoće. Ostvaruje nešto niže prinose, ali riječ je o visokokvalitetnim vinima svjetlo žute do sive boje, prepoznatljive arome i mekoće.
Obratite pozornost na odrađivanje kvalitetne prerade grožđa.
Rajnski rizling
Podrijetlom je iz doline Rajne u Njemačkoj, a riječ je o staroj i prepoznatljivoj sorti. Dozrijevanje ove sorte očekuje se na samom početku trećeg razdoblja.
Ova vrsta otporna je na niske temperature, a neki njezini klonovi mogu ostvariti izuzetno visoke prinose.
Iako bobice grožđa nakupljaju nešto više šećera, talože i više ukupnih kiselina.
Budite oprezni kod gnojidbe jer ova je vrsta osjetljiva na višak dušika. Također, može je napasti Botrytis.
Vina su mu visokokvalitetna, posebnog okusa i mirisa, a preporučuje se kod proizvodnje predikatnih vina.
Sauvingnon bijeli
Spomenuta vrsta vina podrijetlom je iz Francuske, a na našim područjima uzgaja se u kontinentalnoj Hrvatskoj. Njezina vina krasi prepoznatljiva aroma i kvaliteta. Količina šećera je zadovoljavajuća.
Rast mu je bujan, a posebno treba biti oprezan kod rezidbe. Zahtijeva zeleni rez. Sauvingon bijeli često može biti pogođen s truleži, a otporan je na niske temperature.
Prinos mu je nizak, ali riječ je o vinu koje se naziva "kraljem vina" i "vinom kraljeva".
Silvanac zeleni
Ova sorta najrasprostranjenija je na području Slovačke, Austrije i Njemačke, a u posljednje vrijeme i kod nas se sve češće sadi. Dozrijevanje je u drugom razdoblju.
U proljetnim mjesecima kasno započinje s rastom, a osjetljiva je u vrijeme cvatnje kada joj smetaju nepovoljni vremenski uvjeti. Kao i većina vrsta u ovoj skupini osjetljiva je na gljivičnu bolest Botrytis.
Ima redovite prinose, a otporna je na srednje niske zimske temperature.
Vina su mu poznata po kvaliteti, ugodnog okusa i mirisa, svjetlo zelene boje.
Traminac crveni
Pretpostavlja se da potječe iz Tramina, mjesta u Južnom Tirolu, a od tamo se proširio na cijeli svijet. U Hrvatskoj se najčešće uzgaja u kontinentalnom dijelu.
Ova visokokvalitetna sorta može skupiti dosta šećera i malo kiselina, a dozrijeva u drugom razdoblju.
Smeta joj prekomjerna gnojidba, a otporna je na hladnoću i niske temperature.
Ostvaruje male do srednje prinose.
Vina su joj karakteristična za sortu, ponekad nedovoljno balansirana zbog niskog postotka kiselina. Upravo zbog toga iznimno je važno vrijeme berbe. Preporučuje se za proizvodnju predikatnih vina.
U ovoj vrsti postoji i Trimanic mirisavi čija je rodnost slabija, ali puno izraženija.
Muškat Ottonel
Podrijetlom je iz Francuske, bujnost mu je slabija, a dozrijeva jako rano. Visoko je kvalitetna vrsta s niskim prirodom.
Kod uzgoja ove vrste preporučuju se bujne podloge, a sorta je otporna na niske temperature.
Miris vina je izrazito muškatni.
Vinske sorte za bijela vina (dobra kakvoća)
U nastavku donosimo vinske sorte dobre kakvoće za izradu bijelih vina.
Graševina bijela (laški rizling, talijanski rizling, grašica)
Najčešće se uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, a jedan od razloga je i otpornost na niske temperature. Srednje je bujna, oplodnja mu je dobra, a prinos redovit.
Kakvoća vina ovisi o ekološkim uvjetima proizvodnje.
Dozrijeva kasno, za vrijeme trećeg razdoblja.
Malvazija istarska bijela
Iako se smatra autohtonom istarskom sortom, ime joj govori da je vjerojatno grčkog podrijetla. Zbog nešto slabije oplodnje, svrstava se u vrste srednje ili slabije rodnosti. Vegetacija ove sorte izraste bujno, a za uzgoj se preporučuje pinciranje mladica. Zrelost postiže u trećem razdoblju.
Vina su joj skladna i nježna, izrazite kakvoće i prepoznatljivog mirisa i okusa.
Rizvanac bijeli
Najčešće se uzgaja u Njemačkoj, a nastao je križanjem madeleine royale i rajnskog rizlinga. Dobre je kakvoće i srednje bujnosti. Zrelost postiže u trećem razdoblju, a može mu naštetiti Botrytis.
Njegovo vino je ugodne i nježne arome, skladno i lagano.
Škrlet bijeli
Riječ je o autohtonoj hrvatskoj vrsti koja se najčešće uzgaja u Moslavini, Pokuplju i Vukomeričkim goricama. Iako joj je rast bujan, zbog nešto slabije oplodnje, ne postiže redovitu zrelost. Preporučuje se pinciranje mladica.
Vino je kvalitetno, osobito ono čija loza raste na južnijim položajima.
Okus mu je kiseo i pun s izraženom posebnom aromom.
Moslavac bijeli
Pretpostavlja se da moslavac bijeli naša autohtona vrsta, a najviše se uzgaja na području sjeverozapadne Hrvatske. Rast ove loze je bujan, ali valja napomenuti da je u vrijeme cvatnje, kao i u vrijeme oplodnje, osjetljiv na nepovoljne vremenske uvjete i na niske temperature tijekom zime. Prinosi ovog trsa su promjenjivi, odnosno variraju. Preporuka je da se obavi pinciranje. Vrijeme dozrijevanja je u trećem razdoblju.
Vina moslavca bijelog su srednje kakvoće s nešto naglašenijom notom kiselosti. Riječ je o vinima čija je aroma specifična, ali u isto vrijeme i slabo naglašena.
Vinske sorte za bijela vina (osrednja kakvoća)
U nastavku donosimo najznačajniju vinsku sortu osrednje kakvoće za izradu bijelog vina.
Kraljevina crvena
Ova hrvatska autohtona vrsta najviše se sadi i uzgaja na području Prigorja-Bilogore. Rast joj je bujan, a trs snažan, no rodnost joj nije redovita. Postoje tri tipa ove vrste, a to su osim crvene i pikasta i zelena.
Ako se posadi na južnim ekspozicijama čiji je sastav tla dobar, može dati gotovo i vina dobre kakvoće, iako je većinom riječ o osrednjim vinima.
Vino je svježe, nježno i ugodne arome.
Vinske sorte za crna vina (visoka kakvoća)
Pogledajte koje su vinske sorte za crna vina visoke kakvoće najznačajnija.
Plavac mali
Autohtona je hrvatska vrsta vina čija se loza najviše uzgaja na području srednje i južne Dalmacije. Loza joj je srednje do jako bujna, a može postići stabilnu i redovitu bujnost.
Kvaliteta vina ovisi o području na kojem se grožđe uzgaja, a neka od najpoznatijih su područje Postupa, Žuljane i Dingača na Pelješcu zatim područja jugozapadne Korčule, Brača i Hvara. Vrijeme dozrijevanja je u četvrtom razdoblju.
Vina ove sorte su mekana i puna, ukusne i nježne arome, a ova sorta se preporučuje za daljnju proizvodnju predikatnih vina.
Pinot crni (pinot noir, burgundac crni)
Podrijetlom je iz Francuske, a može se pohvaliti općenito kao jedna od najstarijih sorti. Uzgaja se u cijelom svijetu. A od ove sorte, mutacijom boje kože s grožđa, nastale su i sorte pinot bijeli i sivi.
U našim se područjima najčešće uzgaja na području Istre i kontinenta. Dozrijeva u prvom razdoblju.
Sorta je srednje bujna, niskih priroda, ali odlične kakvoće.
Vina spomenute sorte su odlične kakvoće, crvene boje, mekana i skladna.
Cabernet Sauvignon
Potječe iz Francuske, a može se pronaći u svim zemljama svijeta. Nastao je križanjem sauvignona bijelog i cabernet franca. Na našim područjima uzgaja se u Dalmaciji i u Istri.
Vrijeme dozrijevanja mu je u trećem razdoblju. Redovito rodi iako ne puno, ali je zato izrazite kvalitete.
Vino ima prepoznatljiv i specifičan miris i okus s naglašenom crvenom bojom boje rubina.
Vinske sorte za crna vina (dobra kakvoća)
Slijede vinske sorte za crna vina dobre kakvoće.
Babić crni
Ova autohtona hrvatska sorta najviše se uzgaja u području srednje i južne Dalmacije. Rodnost joj je stabilna i redovita, a vrijeme dozrijevanja krajem trećeg razdoblja te početkom četvrtog.
Kvaliteta vina ovisi o položaju gdje se uzgaja, a najbolju kvalitetu postići će grožđe koje se uzgaja na suhim tlima u Primoštenu.
Vina krasi crvena boja, jaka su i puna te mekanog okusa.
Frankovka crna
U našim područjima najviše se uzgaja u kontinentalnoj regiji. Prinos joj je stabilan, a rast bujan te je dobre kakvoće. Vrijeme dozrijevanja je u drugom razdoblju.
Vino se može pohvaliti specifičnim okusom i mirisom, osvježavajuće je i crvene rubin boje.
Merlot crni
Potječe iz Francuske, a danas se uzgaja u svim zemljama. Kod nas je najviše zastupljen na području istarskog poluotoka te ponegdje i u Dalmaciji. Srednje je bujnog rasta, a rodnost mu je stabilna i dobra. Kakvoća vina ovisi o položaju gdje se uzgaja.
Vino je mekano i skladno, crvene rubinske boje te prepoznatljivog okusa i mirisa.
Teran crni
U našim područjima najčešće se uzgaja u Istri, a pretpostavlja se da potječe iz Italije. Odlikuje ga snažan trs i bujna vegetacija. Iako mu je rodnost visoka, nije redovita.
Vrijeme dozrijevanja je početkom četvrtog razdoblja. Da biste uzgojili ovu sortu, potreban vam je dobar položaj.
Vino ima naglašenu kiselost, miris i okus koji je prepoznatljiv za spomenutu sortu. Pitko je i svježe.
Portugizac crni
Najviše se uzgaja na području Austrije, dok se na našim područjima sadi na području Plešivice. Trs ove sorte je dobro razvijen, a rodnost mu je visoka i redovita.
Tradicionalno se konzumira kao mlado vino. Osvježavajuće je i lagano, kisele teksture i crvene boje rubina.
Stolne sorte grožđa - zobatice
Stolne sorte vina mogu se ozbiljnije uzgajati u Dalmaciji, dok se u sjevernim krajevima Hrvatske mogu uzgajati više za osobnu i lokalnu potrošnju. Preporučuje se uzgoj sorata prve i druge skupine dozrijevanja.
Vrlo rane sorte
Neke od najznačajnijih vrlo ranih stolnih sorti grožđa u sljedeće.
Čabski biser
Riječ je o jednoj od najranijih sorata koja će zrelost grožđa postići u krajem srpnja. Grozdovi ove vrste su neugledni i maleni, a vrsta ima slabu i neredovitu rodnost.
Early Cardinal
Postiže zrelost desetak dana prije Cardinala crvenog. Grozdovi su mu srednje veliki, rastresiti, velikih bobica ljubičasto crvene boje. Okus grožđa je neutralan, a rodnost mu je visoka sa značajnom gospodarskom vrijednošću.
Rane sorte
U nastavku slijede rane stolne sorte grožđa.
Cardinal crveni
Uzgaja se u svim dijelovima svijeta i za gospodarstvo je jako važna sorta. Grozd ove sorte je srednje zbijenog izgleda s velikim okruglim bobicama koje su tamno ljubičaste do crvene boje. Miris i okus su mu nježni, muškatni. Može se brati mjesec dana te se lako transportira.
Kraljica vinograda bijela
Uzgaja se diljem svijeta, a prepoznatljiva je po velikim grozdovima koje krase velike zlatno žute bobice nježnog mirisa muškata. Zrelost postiže u isto vrijeme kada i Cardinal.
Plemenka bijela
Najviše se uzgaja u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Koristi se za proizvodnji vina, ali i za jelo. Rodnost mu nije redovita, a glavni razlog tomu je lako osipanje cvjetova.
Grozd mu je srednje velik s pripadajućim okruglim bobicama, a miris i okus grožđa je fin i ukusan.
Srednje kasne sorte
Donosimo nekoliko popularnih srednje kasnih sorti.
Afus ali bijeli
Stolna sorta koja se najviše cijeni zbog svoje gospodarske važnosti. Danas se uzgaja u svim zemljama svijeta. Grozdovi su mu veliki, a rodnost mu je visoka. Odlikuje ga snažan rast, bobice su mu nepravilnog i eliptičnog oblika, žuto zlatne boje i ugodnog i neutralnog okusa.
Muškat Hamburg
Riječ je o velikim grozdovima čije su bobice srednje veličine, neujednačene ljubičasto plave boje. Miris mu je izražen, a okus skladan.
Kasne sorte
Najpoznatije kasne stolne sorte su:
- Italija bijela
- Ribol crni
Vrlo kasne sorte
- Krivača bijela
- Muškat aleksandrijski
Besjemene sorte grožđa
Spomenute sorte odlikuju se visoko kvalitetnim bobicama bez sjemenki, a zapravo pripadaju u skupinu stolnih sorti grožđa.
Najčešće se uzgajaju za:
- jelo (svježi oblik)
- proizvodnju grožđica
Najpoznatije i najčešće uzgajane besjemene sorte su:
- Sultanina bijela
- Corinth bijeli
- Perlette bijela
- Perlon crveni
- Nerona crvena
Proizvodnja grožđa
Danas se gotovo u svim dijelovima svijeta grožđe najčešće proizvodi zbog vina. Na proizvodnju vinskih sorti otpada 43% ukupne proizvodnje grožđa, a na stolno grožđe, s druge strane, otpada svega 36%. Tijekom 90-ih godina razlika je bila još veća i tada je na proizvodnju vinskih sorti otpadalo čak 57% ukupne proizvodnje grožđa.
Razlog zbog koji je posljednjih nekoliko godina, proizvodnja stolnih sorti sve više izražena su inovativna rješenja koja se tiču tehnologije skladištenja grožđa na niskim temperaturama. Naime, potrebno je u početku uložiti puno novca, posebice u skladištenje grožđa i njegov transport, a osim toga, potrebne su i dvije do tri godine kako bi loza počela davati plodove.
I izvoz je sve učestaliji, a razlog je taj što su se mnogi proizvođači grožđa udružili kako bi mogli ponuditi što kvalitetniji i konkurentniji proizvod.
Gledajući prinose po samom trsu, oni su veći kod stolnog grožđa nego kod vinskog. Veća količina šećera i manja količina kiselina daje veće i kvalitetnije bobice s većom količinom vode.
Uzgoj vinskih sorti grožđa
Od registriranih 8.000 sorti grožđa, čak njih 1.000 uzgaja se s ciljem kasnije prerade u vino. Neke od njih zabilježene su kao autohtone sorte i uglavnom se uzgajaju i prerađuju u vino u područjima gdje su registrirane kao autohtone.
Da bi se iz grožđa moglo proizvesti kvalitetno vino, grozdovi moraju biti kvalitetni, odnosno:
- zreli (ali ne prezreli)
- zdravi
- suhi ili prirodno smrznuti grozdovi vrsta Vitis vinifera L ili križanih vrsta s drugim sortama iz Vitis roda, a koje su namijenjene za proizvodnju vina - u soku spomenutog grožđa šećer mora biti najmanje u količini 133 g/l
Kvalitetno vino ovisi o kvaliteti bobica grožđa, a ona ovisi o sorti, podlozi, tlu, klimi, prinosom i berbi (odabrani pravi trenutak i način berbe). Osim toga, potrebno je odabrati primjereni tehnološki postupak kojim se grožđe prerađuje u vino.
Kod proizvodnje vina postoje parametri koji određuju kvalitetu bobica grožđa, a to su:
- sadržaj šećera u u grožđanom soku
- sadržaj kiselina u grožđanom soku
- sadržaj aroma u grožđanom soku
- ostali parametri - bitni su, ali ne i presudni
Kod proizvodnje vina najvažnija je podjela na sorte s obzirom na dobivenu kvalitetu vina, a to su:
- Kvalitetne sorte za proizvodnju običnih stolnih vina - sadržaj alkohola je 9 do 11%, kiseline od 5 do 12%
- Kvalitetne sorte za proizvodnju harmoničnih vina - sadržaj alkohola je od 11 do 13%, kiselina od 6 do 9%
- Visokokvalitetne sorte za proizvodnju najkvalitetnijih vina - sortna svojstva su im najviše izražena, količina alkohola im je od 12 do 15%, a kiselina od 5 do 8%
Berba vinskih sorti
Da biste proizveli visokokvalitetno vino, presudan je trenutak kada ćete obaviti berbu vinskih sorti grožđa. Grožđe namijenjeno za proizvodnju vina mora biti ubrano u vrijeme tehnološke zrelosti kada se količina šećera u bobicama kreće od 20 do 22%.
Vina ubrana prije navršene tehnološke zrelosti koja sadrže količinu šećera u postotku koji se kreće od 13 do 15, kao i ona ubrana nakon što prođe tehnološka zrelost (prezrelo grožđe) s količinom šećera od 24 do 26% nisu pogodna za proizvodnju vina, odnosno vino proizvedeno od takvog grožđa bit će niže kvalitete.
Glavno pravilo glasi da se grožđe za proizvodnju vina bere u vrijeme tehnološke zrelosti jer je njegov kemijski sastav tada najpovoljniji, a tu se u prvom redu misli na količinu šećera jer upravo o njemu ovisi i buduća količina etanola (alkohola) u vinu.
Osim šećera, bobice sadrže i organske kiseline, a ta je kiselina posebno naglašena u bijelim vinima jer im daje svježinu i pitkost. Bijela vina koja ne sadrže dovoljnu količinu kiselina obično su bljutava i bezukusna i brže se kvare.
Grožđe se bere isključivo za vrijeme suhog vremena kada su temperature zraka od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva. Vrijeme ne smije biti pretoplo, temperatura zraka iznad 25 Celzijevih stupnjeva može uzrokovati pregrijavanje grožđa nakon berbe. Naime, grožđe se bere u sanduke, a ako su temperature visoke, bit će i grožđe toplije, što će se loše odraziti na fermentaciju koja je od presudne važnosti za kvalitetu vina.
Isto kao što za vrijeme berbe ne smije biti suviše toplo vrijeme, grožđu neće odgovarati niti suviše kišno razdoblje. Kišno razdoblje može prouzročiti botritis (trulež).
U slučaju da uzgajate i bijele i crne sorte vina, prilikom berbe potrebno ih je razdvojiti.
Berba se odvija ručno i kombajnom. Kod većih nasada vinove loze i ozbiljnije proizvodnje vina, grožđe se bere isključivo kombajnom koji može zamijeniti i od 50 do 120 berača grožđa. Kombajni udaraju i otresaju bobice, a iako ovaj način berbe ima brojne prednosti, jedina mana mu je što se prilikom berbe izgubi i od 5 do 10% grožđa. Osim navedenog uzgojni oblik čokota mora biti primjeren za berbu kombajnom pa se kod nabavke kombajna čokot tome mora prilagoditi. Loše podešeni kombajn može izazvati oštećenja čokota.
Na našim prostorima još uvijek je ustaljena ručna berba vinskih sorti grožđa. U tijeku jednog dana prosječan berač može ubrati od 300 do 600 kg grožđa što znači da ako želite proći površinu od 1 hektara u jednom danu, morate osigurati otprilike 30 do 60 berača grožđa. Broj berača i obranog grožđa ovisi i o sorti, uzgojnom obliku, prinosima, organizaciji berbe i samoj radnoj snazi.
Uzgoj stolnih sorti grožđa (zobatica)
Stolne sorte grožđa proizvode za konzumiranje u svježem obliku ili za preradu konzerviranjem, sušenjem ili kandiranjem. Neke od stolnih sorti mogu se koristiti i za proizvodnju vina, ali kod većine sorti namjena je striktno određena i spomenuto nije prihvatljivo.
Uzgoj stolnih sorti grožđa u Hrvatskoj nije čest. Zobatice se većinom uvoze ili se vinske sorte prodaju pod stolne. Stoga, ako imate malo mjesta, uzgoj stolnih sorti grožđa bit će svakako isplativ. Domaće stolne sorte su tražene i cijenjene te se vrlo brzo mogu i prodati.
U skupinu stolnih sorti grožđa, pripadaju i besjemene sorte, a riječ je o visokokvalitetnom stolnom grožđu bez sjemenki.
Bobice stolnih sorti grožđa imaju manje količine šećera nego što je to slučaj kod vinskih sorti, a bobice su im mesnatije i krupnije.
Osim toga, postoje i različite mjere koje se provode kod uzgoja stolnih i vinskih sorti. Naime, stolne sorte zahtijevaju veći angažman kod održavanja i njege nasada i veća upotreba ruku. Danas su kod uzgoja stolnih sorti većinom zastupljeni visoki uzgojni oblici, odnosno grožđe se često uzgaja na pergolama što znači da sve mora biti povezano jakim armaturnim mrežama.
Uz sve navedeno, dolazimo do zaključka da se uzgoj vinskih i stolnih sorti nikako ne može poistovjetiti. Ta dva uzgoja su nespojiva. Proizvodnja stolnog grožđa potpuno je odvojena od proizvodnje vinskih sorti i danas se na nju gleda kao na posebnu znanost.
Od stolnih sorti grožđa može se proizvesti i stolno vino, a riječ je o vinu proizvedenom od jedne ili više sorte grožđa koja je proizvedena u jednoj regiji. Takvo vino ne nosi oznaku sorte.
Uzgoj stolnih sorti možemo okarakterizirati kao unosan, ali prije svega i težak posao. Stoga, prije nego što se upustite u uzgoj, potrebno je proučiti nekoliko čimbenika koji mogu odrediti samu proizvodnju. Tu se prije svega misli na područje u kojem se grožđe uzgaja. Naime, za uzgoj stolnog grožđa za robnu proizvodnju primjereni su isključivo samo neki dijelovi Dalmacije na našim područjima. U ostalim dijelovima Hrvatske, stolnu sortu je moguće uzgojiti isključivo za potrebe svoga kućanstva ili eventualno za lokalnu potrošnju.
Stolne sorte vinove loze dijele se na:
- vrlo rane kultivare
- rane kultivare
- srednje kasne kultivare
- kasne kultivare
- vrlo kasne kultivari
Kod stolnog grožđa moraju se zadovoljiti određeni uvjeti koji se tiču kvalitete ploda, a oni uključuju:
- vanjski izgled
- miris
- okus
- lako transportiranje
- jednostavno skladištenje
Kvalitetna stolna sorta grožđa uključuje sljedeće:
- srednje velik grozd (jednoličan, rastresit i lijepog izgleda)
- čvrsta i što dulja stapčica
- jednake i što veće bobice koje su dobro srasle na stapčici
- mesnate bobice
- okus bobica mora biti ugodan, ne previše sladak i lagano aromatičan
- hrustava, ali mekana bobica, poželjno da joj je maška izražena
- poželjno je da bobice imaju minimalan broj mekanih i malenih sjemenki (ili da se uopće ne nalaze u bobicama)
- visoka izdržljivost sorte (na čokotu, u vrijeme transporta te kod skladištenja i spremanja u hladnjaču)
Što više navedenih svojstava ima jedna vrsta grožđa, to je više cijenjena na tržištu. Često cijenu dirigira sami izgled grožđa. No, ukusi se razlikuju pa tako englesko, američko i talijansko tržište daje prednost aromatičnim sortama, dok tržište srednje Europe više naginje sortama neutralnog okusa.
Berba stolnih sorti grožđa
Kao i kod vinskih sorti, i kod stolnih se mora poštivati primjeren rok za berbu grožđa.
Stolne sorte zobatice koje dozrijevaju od srpnja pa do prve polovine listopada mogu se, osim u vinogradu, uzgajati i na okućnici. Tako ćete cijele sezone imati dovoljno grožđa za svoje potrebe.
Razdoblje dozrijevanja ovisi o položaju i području sadnje te klimi na području gdje se trs uzgaja. Težina grozdova se razlikuje, a ovisi o čimbenicima kao što su cvatnja i vremenske prilike.
Nedovoljno zrelo stolno grožđe je kiselo, sadrži manje količine šećera te lošeg izgleda, okusa i mirisa. S druge strane, prezrelo stolno grožđe brzo gubi ugodan miris i okus, a neke vrste tada dobivaju i lošu aromu.
Zbog toga, stolne sorte grožđa preporučuje se brati probirnom metodom, odnosno s obzirom na dozrijevanje (u više navrata). Spomenuto i samu proizvodnju čini nešto zahtjevnijom nego u slučaju proizvodnje vinskih sorti.
Ako ste se odlučili za uzgoj grožđa te odabrali između uzgoja vinske ili stolne sorte, u nastavku donosimo sve što će vam biti potrebno za podizanje nasada vinove loze:
- Vrste vinove loze
- Izbor uzgojnog oblika vinove loze
- Sadnja vinove loze
- Uzgoj vinove loze
- Održavanje i njega vinove loze
- Bolesti i štetnici vinove loze
- Dozrijevanje, berba i skladištenje grožđa
Foto: mbc-2016 / Pixabay
Odgovori