Vrste vinove loze

Izbor sorte vinove loze propisan je Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih sorata vinove loze, a ovisi o proizvodnji vina te drugih proizvoda od grožđa i području sadnje.

U svijetu postoji više od 20.000 sorata vinove loze, a u Hrvatskoj je priznato 196 sorti namijenjenih proizvodnji vina i drugim proizvodima.

Nerguli je 1946. godine sorte vinove loze podijelio u tri skupine sa zajedničkim biološkim osobinama, a to su:

• Panonska i skupina sorata crnomorskog sliva - carignan, ružica, kraljevina, frankovka, plavac mali, pošip, žilavka, maraština i ostali
• Istočna skupina (convarietas orientalis) - muškat hamburg, afus-ali, plemenka i ostali
• Zapadno europska (convarietas occidentalis) - rajnski rizling, traminac, merlot, pinot bijeli, crni i sivi, cabernet sauvignon i ostali

Osim spomenute, podjele su česte i s obzirom na način korištenja, a to su za:

• preradu u vino (vinske sorte)
• potrošnju za jelo u svježem obliku (zobatice - stolne sorte)
• proizvodnju sokova, koncentrata i moštova
• sušenje - grožđice
• destilate
• kompote, marmelade i tomu slično
• dekorativne svrhe

Vinske sorte grožđa

U Hrvatskoj prednjače vinske sorte grožđa, a one se dijele prema boji vina na:

• bijele vinske sorte
• crvene vinske sorte
• crne vinske sorte

Vinske sorte za bijela vina (visoka kakvoća)

U nastavku donosimo najpoznatije vinske sorte visoke kakvoće za izradu bijelih vina.

Chardonnay

Potječe iz Francuske, a odlikuje je visokokvalitetno vino, svjetlo žute i zelene boje, dobre kiseline i ugodne arome.

Pinot bijeli (pinot blanc, burgundac bijeli)

Pripada grupi Pinot vina. Vino mu je žute boje, skladno, ugodne i posebne arome.

Pinot sivi (rulender, burgundac sivi)

Također pripada grupi Pinot. Na grozdovima koji daju kvalitetno vino nalaze se plavo sive bobice s idealnom količinom šećera. Vino je svjetlo žute i sive boje, a njegova aroma je svuda prepoznatljiva.

Rajnski rizling

Potječe iz poznate rajnske doline u Njemačkoj i daje vina visoke kvalitete, posebnog mirisa i okusa. To mogu zahvaliti bobicama s visokim količinama šećera i kiselina.

Sauvingnon bijeli

Na našim područjima najčešće se uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj, a autohtono se uzgaja u Francuskoj. Još se naziva i "kraljem vina", a spomenuti naziv dolazi zbog izuzetne kvalitete i poznate arome.

Silvanac zeleni

Najčešće se uzgaja u Austriji, Njemačkoj i Slovačkoj, a sve češće i u Hrvatskoj. Daje vina poznate kvalitete, svjetlo zelena te ugodnog mirisa i okusa.

Traminac crveni

Svi podaci govore da ovo vino dolazi iz Tramina koji se smjestio u Južnom Tirolu. Na našim se prostorima najviše uzgaja u području kontinentalne Hrvatske.

Budući da ponekad mogu imati niži postotak kiseline, ponekad nisu dovoljno balansirani okusi. Stoga je važno kada će se održati berba.

Muškat Ottonel

Potječe iz Francuske i daje vina posebnog muškatnog mirisa.

Vinske sorte za bijela vina (dobra kakvoća)

Slijede vinske sorte koje se odlikuju dobrom kakvoćom i koriste za proizvodnju bijelih vina.

Graševina bijela (laški rizling, talijanski rizling, grašica)

Obično se uzgaja u kontinentalnim dijelovima Hrvatske jer je loza otporna na hladnoću. Kvaliteta vina ovisi o njegovoj proizvodnji.

Malvazija istarska bijela

Pretpostavlja se da je autohtona sorta iz Istre, ali prema imenu bi ipak mogla biti iz Grčke. Daje nježna i skladna te kvalitetna vina, poznatog okusa i mirisa.

Rizvanac bijeli

Njemačka je država koja najviše uzgaja spomenutu vrstu koja je nastala od rajnskog rizlinga i madeleine royale. Vino je nježno, lagano, skladno i pitko.

Škrlet bijeli

Autohtono se proizvodi u Hrvatskoj (Vukomeričke gorice, Pokuplje, Moslavina). Okus mu je pun i kiseo, a aroma izražena.

Moslavac bijeli

Mnogi pretpostavljaju da potječe s naših područja, a najčešće se uzgaja u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Vina su mu srednje kvalitetna, s naglašenom kiselosti. Riječ je posebnoj vrsti vina, u isto vrijeme slabo naglašene, a opet specifične arome.

Vinske sorte za bijela vina (osrednja kakvoća)

Slijedi najpoznatija vinska sorta za izradu bijelog vina osrednje kakvoće.

Kraljevina crvena

Autohtona je hrvatska vrsta koja se najviše uzgaja u prigorskom području. Ako je uzgajate na kvalitetnim tlima, dat će kvalitetna vina (osrednje kakvoće). Vino je ugodne i svježe arome.

Vinske sorte za crna vina (visoka kakvoća)

Slijede visokokvalitetne sorte crnih vina.

Plavac mali

Smatra se autohtonom hrvatskom vrstom koja se obično uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Vina su puna, nježne arome i mekana. Mogu se koristiti za proizvodnju predikatnih vina.

Pinot crni (pinot noir, burgundac crni)

Potječe iz Francuske i jedna je od najstarijih sorti koja se danas uzgaja gotovo u svim dijelovima svijeta. Vina su joj visoko kvalitetna, boja im je crvena te su skladna i mekana.

Cabernet Sauvignon

Još je jedno od brojnih vina podrijetlom iz Francuske. U Hrvatskoj se obično uzgaja u Istri i Dalmaciji. Specifičnog je i prepoznatljivog okusa i mirisa, a boja mu je naglašena crvena.

Vinske sorte za crna vina (dobra kakvoća)

U nastavku donosimo vinske sorte za dobra kvalitetna vina.

Babić crni

Autohtona je hrvatska sorta koja se uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Vina su joj crvena, mekana te jako izražena i puna.

Frankovka crna

Najčešća je u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vino je specifičnog mirisa i okusa te crvene boje.

Merlot crni

Dolazi iz Francuske, a uzgaja se u svim državama. U Hrvatskoj se najčešće može naći na području Istre i rijetko u Dalmaciji. Vino krasi prepoznatljiv i ugodan miris i okus te lijepa rubin crvena boja.

Teran crni

U Hrvatskoj je najčešće u Istri, a smatra se da potječe iz Italije. Vina su prepoznatljiva zbog svoje kiselosti, okusa i mirisa. Svježe je i pitko.

Portugizac crni

Najčešće se uzgaja u Austriji, a u Hrvatskoj je najzastupljenije na Plešivici. Konzumira se najčešće kao mlado vino. Kiselo je, lagano i osvježavajuće, a boja mu je crvena.

Stolne sorte

Za ozbiljnu proizvodnju stolne sorte se najčešće uzgajaju u Dalmaciji, dok se u sjevernim dijelovima Hrvatske obično uzgajaju za osobne potrebe.

Vrlo rane sorte

Slijede neke od najpriznatijih vrlo ranih stolnih sorti grožđa.

Čabski biser

Najranija sorta koja postiže zrelost krajem srpnja. Grozdovi su joj maleni, a bobice sitne.

Early Cardinal

Ima srednje velike grozdove, velikih bobica ljubičaste i crvene boje. Okus im je neutralan.

Rane sorte

Slijede rane stolne sorte grožđa.

Cardinal crveni

Grozdovi su mu srednje zbijeni, okruglih bobica tamno ljubičaste i crvene boje. Okus mu je nježan, a miris muškatan. Lako se transportira.

Kraljica vinograda bijela

Nadaleko je prepoznatljiva po svojoj velikim grozdovima i bobicama zlatno žute boje. Miris im je nježan, muškatan.

Plemenka bijela

Najčešće se uzgaja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Poznata je kao sorta koja se može uzgajati i za proizvodnju vina i za jelo. Grozdovi ove sorte su srednje veliki, a okus i miris bobica je ugodan i ukusan.

Srednje kasne sorte

Slijede najpoznatije srednje kasne sorte.

Afus ali bijeli

Uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Krase je veliki grozdovi na kojima su se smjestile nepravilne bobice zlatne boje. Okus im je neutralan i ugodan.

Muškat Hamburg

Ima velike grozdove, srednje velikih bobica i prepoznatljivo neujednačene plave ili ljubičaste boje. Okus ove vrste je skladan, a miris snažan.

Kasne sorte

Najpoznatije kasne stolne sorte su:

• Ribol crni

• Italija bijela

Vrlo kasne sorte

• Muškat aleksandrijski

• Krivača bijela

Besjemene sorte grožđa

Spomenute sorte pripadaju u stolne sorte, ali odlikuju se kvalitetnim bobicama u kojima se ne nalaze sjemenke.

Najčešće se uzgajaju za:

• jelo kao svježe voće
• proizvodnju grožđica

Najpoznatije besjemene sorte su:

• Sultanina bijela

• Perlette bijela

• Nerona crvena

• Corinth bijeli

• Perlon crveni

Foto: JillWellington / Pixabay