Industrijska konoplja (lat. Cannabis sativa subsp. sativa) spada u podvrstu konoplje, a naziva se još i sjetvena konoplja. Pripada porodici konopljovki (Cannabaceae) čiji je jedini predstavnik indijska konoplja (lat. Cannabis sativa). Vrsta je biljke koja se uzgaja zbog svojih vlakana, sjemenki i drugih industrijskih svrha, a potječe iz središnje Azije.
Široko je kultivirana u različitim dijelovima svijeta zbog svojih mnogobrojnih primjena, a najbolje uspijeva u umjerenim klimatskim uvjetima, preferira toplu i vlažnu klimu tijekom vegetacijskog razdoblja. Raste na dubokim i plodnim tlima koja su dobro drenirana i može narasti 2 - 5 m u visinu, dok je idealna temperatura za rast između 20 - 30°C, iako može podnijeti temperature malo izvan tog raspona, ali ekstremne vrućine ili hladnoće mogu negativno utjecati na njezin rast.
Jednogodišnja je vrsta biljke koja cvjeta kada dostigne određenu fazu zrelosti što je uglavnom tijekom kasnog ljeta ili rane jeseni. Listovi su duguljasti, dugi i tanki, sastoje se od nekoliko režnjeva, a svaki režanj ima zupčaste rubove. Boja listova može varirati od svijetlozelene do tamnozelene, ovisno o sorti. Cvjetovi su mali i skupljeni u cvatove i najčešće su žuti ili zelenkasti. Ženski cvjetovi imaju kratke stabljike i nalaze se u pazuhu listova ili na vrhovima biljke. Cvjetanje industrijske konoplje može trajati nekoliko tjedana, a nakon što se cvjetovi oplode i sjemenke sazru biljka obično završava svoj životni ciklus.
Može rasti na različitim nadmorskim visinama ali najbolje rezultate obično postiže između 0 - 1.500 m n. v. U tim uvjetima ima dovoljno sunčeve svjetlosti i topline. Iako se danas uzgaja diljem svijeta neka od tradicionalnih područja uzgoja uključuju istočnu Aziju, Kinu, Indiju, Rusiju, sjevernu Ameriku i Europu. Industrijska konoplja može imati koristi od odgovarajućeg prihranjivanja, a ono treba biti uravnoteženo.
Malčiranjem tla oko biljke pomaže se u zadržavanju određene količine vode koja je potrebna za razvoj korijenskog sustava kao i za sprječavanje rasta i širenja korova. Mlađe biljke obično trebaju češće zalijevanje kako bi se potakao njihov rast dok starije mogu podnijeti nešto dulje razmake između zalijevanja.
Srodnici
Uzgoj industrijske konoplje
Industrijska konoplja za sadnju preferira dobro drenirano tlo zbog snažnog korijenskog sustava koji se jako duboko širi, što treba uzeti u obzir i kada se radi o sadnji u posudama prilikom čega se moraju birati dublje posude. Ako se sadi na otvorenom treba paziti da to bude na mjestu gdje će imati 6 - 8 sati sunčeve svjetlosti što je optimalno za kvalitetan rast i razvoj.
Uzimajući u obzir da industrijska konoplja može narasti visoko i razgranato, širi razmaci između sadnica mogu pružiti biljkama više prostora za rast i širenje grana, što ujedno može poboljšati i cirkulaciju zraka i smanjiti rizik od širenja bolesti pa se tako savjetuje sadnja na međusobnoj udaljenosti 30 - 60 cm. Moguća je i gušća sadnja, ali tada je potrebno oblikovati biljku kako bi se održao željeni oblik i smanjio gušći rast.
Za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj potrebno je tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede!
Tlo
Industrijska konoplja preferira duboko i dobro drenirano tlo bogato hranjivim tvarima jer ona kao biljka ima visoke zahtjeve za dušikom, fosforom i kalijem pa je važno osigurati tlo koje ima dovoljno tih hranjivih tvari. Iako može uspjeti u različitim vrstama tla ipak preferira ilovasta i pjeskovita tla ili crnicu.
Važno je naglasiti da je idealna pH vrijednost tla između 6,0 - 7,5, odnosno da je tlo blago kiselo do blago alkalno. Ako je tlo kiselo za neutraliziranje se dodaje vapno ili organska tvar poput drvenog pepela ili krede. S druge strane, ako je tlo alkalno dodaje se sumpor, limunska kiselina ili ocat.
Klima
Industrijska konoplja najbolje uspijeva u područjima gdje je temperatura između 20 - 30°C, iako može podnijeti i više od navedenih. Preferira umjerenu do obilnu količinu padalina. Preporučena godišnja količina padalina za proizvodnju vlakana je između 300 - 400 mm dok je za proizvodnju sjemena potrebno do 500 mm padalina godišnje. Važno je osigurati dovoljnu količinu vode, ali također treba paziti na prekomjerne količine vode koje mogu uzrokovati vodenu zasićenost tla i probleme s drenažom.
Industrijska konoplja ima neku otpornost na sušu i može podnijeti kratkotrajna sušna razdoblja, ali dugotrajna suša može negativno utjecati na rast i razvoj biljaka te smanjiti prinos. Tijekom klijanja vlažnost bi trebala biti 70 - 80%, a temperatura 7 - 12°C.
Vrijeme sadnje
Industrijska konoplja sadi se uglavnom u proljeće kada su temperature dovoljno tople i proljetne kiše pružaju dovoljno vlage za početak rasta biljke, a rizik od mraza minimalan. Ako se sadi sijanjem, važno je napomenuti da se sije na dubinu 3 - 4 cm, a važno je izbjegavati sadnju u vrijeme kada su temperature preniske jer mraz može oštetiti ili čak uništiti mlade biljke.
Također, biljke mogu podnijeti više temperature, ali ekstremne vrućine mogu nepovoljno utjecati na rast i razvoj pogotovo ako nema odgovarajuće opskrbe vodom. Nakon sadnje biljku treba redovito zalijevati kako bi se osiguralo da tlo ostane vlažno, a posebno je važno zalijevati biljke u početnom razdoblju dok se razvija korijenski sustav.
Slaganje kultura
Kao i ostale vrste konoplje, tako se i industrijska može saditi u kombinaciji s drugim pratećim biljkama. Kombinacija različitih biljnih vrsta u poljoprivrednom uzgoju poznata je kao poljoprivredna interkultura ili uzgoj mješovitih usjeva, a najčešće je možemo vidjeti samu ili posađenu u kombinaciji s drugim vrstama poput kamilice, bosiljka, matičnjaka, suncokreta, graha, češnjaka i krizanteme.
Također postoje neke biljke čija se sadnja u kombinaciji s industrijskom konopljom ne preporučuje, a uglavnom se radi o korovskim biljkama poput ambrozije. Isto tako ne preporučuje se ni sadnja rajčice jer one koje padnu na tlo mogu učiniti tlo kiselijim nego je potrebno. Tikve, bundeve i dinje imaju širok list koji je pogodan za pepelnicu koja vrlo lako može prijeći na sadnice industrijske konoplje.
Faza mirovanja
S obzirom na to da se radi o jednogodišnjoj vrsti ona nema fazu mirovanja jer nakon sazrijevanja sjemena dolazi do berbe i tada biljka završava svoj životni ciklus. Period cvjetanja događa se u kasno ljeto ili ranu jesen i traje 6 - 8 tjedana. Ako se uzgaja s ciljem proizvodnje vlakana cvjetanje može biti manje naglašeno jer se pažnja posvećuje razvoju visokih i snažnih stabljika koje će pružiti kvalitetna vlakna. Kada se uberu cvjetovi ili dijelovi koji si potrebni stabljika se reže do tla i izdvajaju se vlakna koja se koriste u tekstilnoj industriji, proizvodnji papira ili u proizvodnji građevinskih materijala.
Sadnja industrijske konoplje
Sadnja industrijske konoplje ovisi o klimatskim uvjetima i vrsti tla, ali obično se sadi u proljeće kada su temperature stabilnije i kada je prošla opasnost od mraza. Prilikom sadnje potrebno je imati na umu da industrijska konoplje preferira tla čija je pH vrijednost između 6,0 - 7,5 i da se sadi na mjesto gdje će imati 6 - 8 sati sunčeve svjetlosti.
Prije sadnje tlo treba biti dobro pripremljeno, očišćeno od korova i velikih komada tla ili kamenja. Tlo je moguće obogatiti kompostom ili gnojivom kako bi se poboljšala plodnost. Sjeme se sije na dubinu 3 - 4 cm, a razmak između biljaka trebao bi biti 15 - 30 cm. Sjeme se može sijati izravno u tlo, u unaprijed pripremljene posude ili kontejnere kako bi se sadnica mogla kasnije presaditi na otvoreno.
Sadnja sjemena
Sjeme industrijske konoplje se sije na dubinu 3 - 4 cm i na međusobnoj udaljenosti 15 - 30 cm, a najidealnije vrijeme za to je proljeće odnosno pri temperaturama do oko 12°C. Tlo u koje je posijano sjeme potrebno je redovito zalijevati kako bi se potaklo klijanje i rast. Također je potrebno zaštiti sadnice od hladnih temperatura ili jakih vjetrova.
Klijanje sjemena može trajati između 5 - 10 dana, ali se vrijeme klijanja može produžiti ili skratiti ovisno o uvjetima tla i temperature. Sjeme industrijske konoplje može biti meta ptica i drugih životinja koje se hrane sjemenjem, a ako postoji rizik od oštećenja posijano sjeme se može pokriti mrežom, moguće je korištenje sprejeva, gelova ili granula kao i metalnih traka i strašila za ptice.
Sadnja sadnice
Prije sadnje idealno je da sadnica ima visinu 15 - 20 cm i dobro razvijen korijenski sustav jer to omogućuje sadnici da bude dovoljno jaka i spremna za presađivanje na otvoreno. Udaljenost između sadnica ovisi o namjeni uzgoja, ali općenito se preferira da taj razmak bude 60 - 90 cm. Kod uzgoja za vlakna razmak između biljaka može biti veći dok kod uzgoja za sjeme razmak može biti manji.
Sadnica industrijske konoplje se sadi pod sličnim temperaturnim uvjetima kao i sjeme što znači da je idealna temperatura za sadnju između 10 - 12°C jer upravo ove temperature potiču dobar rast korijenskog sustava i prilagodbu sadnice na novo okruženje. Kao i kod sjemena važno je izbjegavati sadnju u razdobljima kada su tlo i zrak previše hladni ili kada postoji rizik od mraza i zato se preporučuje sadnja u proljeće.
Prije sadnje također je važno da su sadnice dovoljno jake i dobro razvijene jer to osigurava bolje prilagođavanje novim uvjetima i povećava vjerojatnost uspješnog rasta i razvoja biljke.
Uzgoj u vrtu
Da bi se sadnica uspješno uzgojila u vrtu potrebno je poštivati određene uvjete počevši od temperaturnih do količine sunca. Ima razvijen korijenski sustav gdje korijenje može ići duboko u tlo i biti dugo 10 - 60 cm kako bi mogla apsorbirati vodu i hranjive tvari. Važno je osigurati dobru drenažu tla kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode i potencijalnih problema s korijenjem. Iako ima prilično čvrstu stabljiku koja može podnijeti umjerene udare vjetra mlade biljke mogu biti osjetljivije na jake vjetrove pa je dobro osigurati podršku u obliku klinova, kolaca ili mreža kako bi se spriječilo pucanje ili savijanje pod jakim vjetrovima.
Preporučuje se da se sadi na udaljenosti od najmanje 1 - 2 m od kuća ili zidova kako bi se osigurala dovoljna cirkulacija zraka i prostor za rast i kako bi se izbjegli problemi s vlagom i sjenom koje kuće i zidovi mogu stvarati.
Uzgoj u stakleniku
Industrijsku konoplju vrlo često možemo vidjeti posađenu u stakleniku gdje joj se pružaju kontrolirani uvjeti rasta i zaštita od vanjskih nepovoljnih uvjeta. Preferira toplije temperature, ali može se uzgajati u rasponu 20 - 30°C tijekom dana i 15 - 20°C tijekom noći. Održavanje stabilnih temperatura unutar ovog raspona je važno za optimalan rast i razvoj biljaka.
Staklenik treba osigurati dovoljno svjetlosti za rast biljaka pa je idealno da staklenik bude orijentiran prema južnoj strani kako bi se dobilo maksimalno sunčeve svjetlosti. Ako je potrebno može se koristiti dodatna rasvjeta kako bi se osiguralo dovoljno svjetla za biljke. Staklenik treba biti dobro ventiliran kako bi se osigurala cirkulacija zraka i izbjeglo pregrijavanje biljaka, a prozračivanje staklenika otvaranjem prozora, vrata ili uporabom ventilatora pomaže u održavanju optimalnih uvjeta.
Sjeme može klijati u roku 5 - 10 dana nakon sjetve, ali ponekad može potrajati i do 2 tjedna prilikom čega je potrebno osigurati maksimalnu količinu svjetlosti, a ako se koristi umjetna svjetlost onda to treba biti 18 - 24 sati dnevno.
Uzgoj u posudama
Biljka se može saditi u posudama koje imaju dobru drenažu kako bi se spriječilo zadržavanje viška vode, a idealne su plastične posude s rupicama na dnu koje omogućuju ispuštanje viška vode, iako se industrijska konoplja može saditi i u posudama od keramike, drveta ali i u vrećama za uzgoj. Veličina posuda ovisi o veličini sadnice, a obično se koriste posude s volumenom 5 - 10 l za uzgoj pojedinačnih biljaka.
Pri uzgoju u posudi potrebno je koristiti kvalitetan supstrat koji treba biti dobro dreniran, bogat hranjivim tvarima i imati pH vrijednost prilagođenu biljkama. Redovnim zalijevanjem i prihranjivanjem osiguravamo kvalitetan rast i razvoj biljke.
Održavanje nasada
Održavanje nasada uključuje redovno zalijevanje u cilju održavanja umjerene vlažnosti, kao i redovno prihranjivanje gnojivima prilagođenim konoplji koji pomažu u osiguravanju potrebnih hranjivih tvari za rast i razvoj biljaka. Važno je redovito uklanjati korov iz nasada kako bi se spriječila konkurencija za hranjive tvari, vodu i svjetlost, a upravo korov može negativno utjecati na rast i razvoj konoplje pa ga je potrebno redovno uklanjati ručno ili uz pomoć odgovarajućih alata. Da bi se spriječila pojava i širenje raznih bolesti i štetnika mogu se koristiti brojni preparati koji su dostupni na tržištu poput insekticidnih sapuna.
Industrijska konoplja može rasti visoko i zahtijevati potporu kako bi se spriječilo pucanje stabljike pod utjecajem vjetra ili težine cvjetova. Pravovremeno podvezivanje i upotreba potpora poput bambusovih štapova ili mrežica pomažu u održavanju stabilnosti biljaka.
Održavanje i njega
Da bi se vršila pravilna njega biljke potrebno je pravovremeno pripremiti tlo u koje će se vršiti sadnja, a pritom tlo treba biti dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Za pravilan rast potrebno je uredno zalijevanje shodno vremenskim prilikama, ali važno je napomenuti da svako prekomjerno zalijevanje dovodi do truljenja korijena. Konoplja ne zahtijeva pomlađivanje kao ni orezivanje jer se radi o jednogodišnjoj biljci koja na kraju svog ciklusa propada. Jedino je moguće vršiti prorjeđivanje stabljika kako bi se dobili kvalitetniji cvjetovi i kako bi se omogućila nesmetana cirkulacija zraka između sadnica.
Zalijevanje
Potrebna količina vode varira ovisno o fazi rasta biljke. Tijekom prvih nekoliko tjedana nakon sjetve ili presađivanja, biljka obično treba češće zalijevanje kako bi se uspostavila, a kasnije kada postane veća zalijevanje može biti manje učestalo. Ako listovi počnu venuti ili je biljka općenito slaba to može biti znak da joj nedostaje vode. S druge strane prekomjerno zalijevanje može dovesti do pojave žutih listova i truljenja korijena.
Kada se konoplja zalijeva važno je osigurati da voda dođe do korijena, a duboko zalijevanje potiče korijenje da se razvija prema dolje što pomaže biljkama da budu otpornije na sušu. Prilikom zalijevanja važno je da voda prodre najmanje 15 - 20 cm u tlo.
Gnojidba
Broj prihranjivanja industrijske konoplje tijekom godine može varirati ovisno o uzgojnim uvjetima, vrsti tla, kvaliteti tla i hranjivim potrebama biljke ali je to uglavnom svaka 2 - 4 tjedna. Tijekom faze cvjetanja i formiranja plodova biljka može imati povećane potrebe za određenim hranjivim tvarima poput fosfora i kalija. Nakon što se posadi ili presadi može se primijeniti početno prihranjivanje kako bi se osiguralo da biljka ima dovoljno hranjivih tvari za uspostavljanje korijenskog sustava. Ovo se obično radi u prvim tjednima nakon sadnje ili presađivanja.
Prirodna gnojiva koja se mogu koristiti u ovu svrhu su kompost i stajsko gnojivo, a također se mogu koristiti i umjetna gnojiva i to tijekom vegetacijske faze kada je preporučeni omjer 3-1-2, tijekom faze cvjetanja u omjeru 1-2-3 i tijekom završne faze sazrijevanja 1-3-3.
Razmnožavanje
Industrijska konoplja se može razmnožavati na nekoliko načina uključujući sjemenom, reznicama i presađivanjem. Najčešći način razmnožavanja konoplje je putem sjemena, a ako se razmnožava reznicama onda su to manji dijelovi biljke koji se odrežu i posade kako bi razvili nove korijene i postali samostalne biljke. Ovaj postupak obično uključuje izbor zdravih izdanaka, rezanje dijelova iznad čvorova, a zatim presađivanje reznica u prikladno tlo uz dovoljno vlage i svjetlosti. Posljednja metoda razmnožavanja je presađivanjem što uključuje odvajanje i presađivanje postojećih biljaka koje su već razvile korijenski sustav na željeno mjesto.
Presađivanje
Presađivanje se može provesti kada biljka dosegnu odgovarajuću veličinu, otprilike 15 - 20 cm. Idealno vrijeme za presađivanje je kada je rizik od mraza prošao i kada su temperature stabilne i tople što je obično u proljeće kada su uvjeti povoljni za rast biljaka. Prilikom presađivanja potrebno je pažljivo iskopati biljku iz postojećeg korijenskog sustava kako bi se oštećenje korijena svelo na minimum.
Biljku treba pažljivo premjestiti u pripremljenu rupu na željenoj lokaciji, a korijenje treba nježno rasporediti u rupi i prekriti zemljom lagano pritiskujući tlo oko biljke kako bi se osigurala stabilnost. Preporučuje se rupa bude veća od duljine korijena biljke, a širina bi trebala biti dovoljna da se korijenje može nježno rasporediti bez savijanja ili gužvanja.
Prorjeđivanje
Industrijska konoplja se obično prorjeđuje nakon što postigne visinu 10 - 15 cm. Vrijeme prorjeđivanja ovisi o mnogim čimbenicima, a obavlja se u ranoj fazi rasta biljaka obično oko 2 - 4 tjedna nakon nicanja sjemena. Postupak prorjeđivanja uključuje uklanjanje ili presađivanje viška biljaka kako bi se postigla željena gustoća sadnje. Ovo se radi kako bi se osiguralo da svaka biljka ima dovoljno prostora, svjetlosti i hranjivih tvari za optimalan rast i razvoj. Prilikom prorjeđivanja biljka se može izvući ili pažljivo presaditi na željenoj udaljenosti pritom pazeći da se ne ošteti kako bi se osigurala daljnja produktivnost.
Zaštita od vjetra
Izgradnja fizičkih zaklona ili ograda oko polja ili plantaže može pomoći u smanjenju izloženosti biljke jakom vjetru. Ograda može biti izrađena od materijala kao što su daske, mreže ili žičane rešetke, a visina bi trebala biti dovoljna da preusmjeri vjetar iznad biljaka i smanji njegov utjecaj. Vjetrozaštitne tkanine mogu se koristiti kao privremena zaštita od vjetra, a one se postavljaju duž rubova polja ili između redova biljaka kako bi smanjile brzinu vjetra i pružile zaštitu biljkama. Tkanine bi trebale biti propusne za zrak kako bi se izbjeglo nakupljanje vrućine i vlažnosti.
Prilikom sadnje industrijske konoplje važno je razmotriti orijentaciju redova biljaka. Sadnja uz potporu kao što su štapovi ili rešetke može pomoći u jačanju biljaka i smanjenju rizika od lomljenja ili oštećenja od vjetra.
Zaštita preko zime
U područjima s blagim zimama industrijska konoplja može preživjeti bez posebne zaštite, ali u područjima s oštrim zimama i niskim temperaturama može biti potrebno poduzeti određene mjere kako bi se biljke zaštitile od hladnoće i smrzavanja. Može se koristiti sloj organskog malča poput suhe trave, slame ili komposta kako bi se zaštitilo korijenje što pomaže u zadržavanju topline i sprječava smrzavanje tla. U slučaju iznenadnih hladnih valova ili mraza, može se privremeno prekriti agrilom koja će pružiti dodatnu toplinu i zaštitu.
Bolesti
Gljivice, bakterije i virusi mogu izazvati brojna oboljenja kojima je industrijska konoplja podložna. Jedne od najučestalijih bolesti od kojih obolijeva ova biljka su pepelnica, infekcija sjemena i rak stabljike.
Pepelnica
Pepelnica (lat. Golovinomyces ambrosiae) je gljivična bolest koja se očituje pojavom bijelih ili sivih premaza na listovima, stabljikama i cvjetovima biljke. Ovaj premaz može se proširiti i zahvatiti veći dio biljke što dovodi do smanjenja fotosinteze slabijeg rasta i potencijalno smanjenog prinosa. Da bi se spriječila pojava i širenje bolesti potrebno je vršiti dobru cirkulaciju zraka između biljaka kako bi se smanjila vlažnost. Primjena fungicida može biti učinkovit način suzbijanja pepelnice posebice tebukonazola, flutriafola i azoksistrobina.
Infekcija sjemena
Infekcija sjemena uzrokovana gljivicom Rhizopus oryzae može imati nekoliko simptoma uključujući promjenu boje i teksture prilikom čega sjeme postaje smeđe, crno ili sivo. Također se može pojaviti plijesan na površini inficiranih sjemenki prilikom čega se stvara neugodan miris često povezan s procesom truljenja. Rhizopus oryzae može oštetiti unutarnje strukture sjemena što može rezultirati slabijim klijanjem i slabo razvijenim mladicama. Biljka iz inficiranih sjemenki može biti oslabljena i manje otporna na stresne uvjete.
Kako bi se preventivno djelovalo na gljivicu i smanjila mogućnost infekcije potrebno je prije skladištenja sjeme dobro posušiti kako bi se smanjila vlažnost i spriječio razvoj gljivica, a također je važno skladištiti sjeme na suhom i dobro prozračenom mjestu kako bi se smanjio rizik od infekcije. Infekcija često ulazi u sjeme kroz oštećenu površinu zato je važno paziti da se sjeme ne ošteti tijekom berbe, obrade ili skladištenja.
Rak stabljike
Rak stabljike uzrokovan gljivicom Fusarium oxysporum je ozbiljna bolest koja može značajno utjecati na biljku tako što inficirana stabljika bude prekrivena smeđim, crnim ili truležnim mrljama. Također može biti prisutno suženje ili sušenje stabljike. Infekcija može uzrokovati smanjenje rasta biljke i izostanak cvjetanja, a gljivica može napasti korijenje biljke što dovodi do truljenja i smanjenja apsorpcije hranjivih tvari i vode. Da bi se preventivno djelovalo na gljivicu potrebno je koristiti zdravo sjeme koje je obrađeno fungicidima, prakticirati rotaciju usjeva kako bi se smanjila prisutnost gljivica u tlu, ukloniti i uništiti zaražene biljne ostatke kako bi se spriječilo širenje gljivica.
Štetnici
Industrijska konoplja jako je podložna raznim štetnicima koji negativno utječu na biljku uništavajući listove i cvjetove i tako smanjujući prinose. Da bi se zaštitili od napada štetnika potrebno je redovito pregledavati biljke kao i saditi na određenoj međusobnoj udaljenosti kako bi se osigurala pravilna cirkulacija zraka. Neki od štetnika koji se po svojoj štetnosti ističu su lisna uš, konopljin buhač, kukuruzni moljac i brašneni moljac.
Lisna uš
Konopljina lisna uš (lat. Phorodon cannabis) je specifična vrsta koja se obično se primjećuje tijekom toplih mjeseci, a populacija se može brzo povećavati. Hrani se sokovima biljke, a može se naći na donjoj strani lišća ili na vrhovima izbojaka što uzrokuje pojavu žutih listova, venuće i opadanje lišća. Također izlučuje slatku tvar poznatu kao medna rosa koja može privući druge štetnike poput mrava i gljivica koje uzrokuju crni dim. Da bi se riješili ovog štetnika mogu se koristiti metode poput vodenog mlaza, sapunske vode, ulje nima ili češnjaka kao i razni kemijski insekticidi.
Konopljin buhač
Konopljin buhač (lat. Psylliodes attenuata) je vrsta kukca poznata kao konopljin žižak i javlja se tijekom kasnog proljeća i ljeta. Odrasli kukci su mali i smeđe boje dok se ličinke hrane lišćem konoplje ostavljajući za sobom nepravilne rupe. Ozljede na lišću mogu rezultirati smanjenim rastom biljke, slabljenjem i potencijalnim gubitkom prinosa. Također se može dogoditi pojava žutih listova kao i njihova defolijacija. Štetnika je moguće prirodno ukloniti, prskanjem vodom ili kemijskim insekticidima poput piretroida, organofosfata i neonikotinoida.
Kukuruzni moljac
Kukuruzni moljac (lat. Pyrausta nubilalis) je štetnik koji se uglavnom javlja na poljoprivrednim usjevima poput kukuruza ali može napasti i konoplju. Javlja se tijekom toplijih mjeseci, a odrasli insekti polažu jaja na lišću i stabljikama biljaka. Hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima industrijske konoplje koja uzrokuju oštećenja u obliku nepravilnih rupa i izgrizanja lišća što može rezultirati smanjenim rastom biljke, slabljenjem i potencijalnim gubitkom prinosa. Također može doći do pojave žutih listova i defolijacije. Da bi se suzbio ovaj štetnik uglavnom se koriste kemijski insekticidi poput permetrina, deltametrina i bifentrina.
Brašneni moljac
Brašneni moljac (lat. Ephestia kuhniella) se obično javlja u skladištima hrane i mlinovima, a može napasti i konoplju. Odrasli moljci polažu jaja na biljkama dok se ličinke hrane konopljom. Može oštetiti lišće, stabljike i cvjetove što dovodi do smanjenog rasta, slabljenja i potencijalnog gubitka prinosa. Također može rezultirati prisutnošću tankih niti svile i izmetom na biljkama. Da bi se uspješno suzbila pojava brašnenog moljca potrebno je temeljito očistiti prostor i ukloniti sve ostatke i smeće koje može privući moljce. Brašnasti moljci su osjetljivi na ekstremne temperature pa se njenim povećanjem u prostoru na nekoliko dana mogu uništili jaja i ličinke.
Upotreba industrijske konoplje
Industrijska konoplja se koristi za proizvodnju više od 25.000 različitih proizvoda od kojih najviše za izradu papira za cigarete, vrećica za čaj, izolacijskih papira, papira za slikanje i izolacijskih papira. Poznata je i njena primjena u autoindustriji za izradu laganih materijala koji se koriste u proizvodnji automobila više klase, a prednosti prirodnih vlakana su lagana otpornost na deformaciju i olakšano lameliranje materijala.
Sjeme industrijske konoplje koristi se kao sirovina za kozmetičku industriju jer sadrži devet esencijalnih aminokiselina. Izvrstan je izolacijski materijal, a koristi se i prilikom proizvodnje lakih betona, za izgradnju zidova, izolacije krovišta i popločavanja. Također se koristi i u medicinske svrhe za proizvodnju CBD ulja.
Berba
Berba se može odvijati u različitim fazama rasta ovisno koji se dio biljke želi koristiti. Ako želimo koristiti vlakna konoplje berba se obično vrši u fazi cvatnje kada su biljke u punom cvatu jer tada vlakna postaju jaka i čvrsta. Biljke se obično ručno režu na tlu ili blizu tla, a zatim se snopovi vješaju naopako na sušenje.
Ako se skuplja sjeme berba se obavlja kada su cvjetovi zreli, a sjemenke formirane. Cvjetovi se mogu rezati ručno ili cijele biljke mogu biti uklonjene i ostavljene da se osuše nakon čega se sjemenke mogu odvojiti od biljaka pomoću trešnje ili probijanja.
Ako je cilj dobivanje ulja, berba se obično provodi kada su cvjetovi zreli, a sadrže visok udio kanabinoida poput CBD-a. Biljka se može rezati ručno, a zatim se cvjetovi ili vršni dijelovi biljke mogu koristiti za proces ekstrakcije ulja.
Sušenje
Prilikom sušenja važno je osigurati prostor koji je suh i taman kako bi se spriječili negativni utjecaji svjetla na aktivne tvari u biljci. Prije sušenja preporučuje se odstraniti veći dio lišća koji ne sadrži puno kanabinoida i neće biti korisni za daljnju upotrebu. Biljka se može vješati naopako za sušenje, a mogu se koristiti vješalice, užad ili mreže.
Potrebno je dovoljno međusobno udaljiti biljke kako bi zrak mogao cirkulirati. Idealni uvjeti sušenja uključuju temperaturu 20 - 25°C i relativnu vlažnost 45 - 55%. Održavanje ovih uvjeta pomaže u sprečavanju pretjeranog sušenja ili prekomjerne vlažnosti, što može negativno utjecati na kvalitetu biljke.
Skladištenje
Nakon žetve i sušenja industrijsku konoplju je potrebno pravilno skladištiti kako bi zadržala sve aktivne tvari. Mora biti spremljena na mjestima s kontroliranom vlagom čija je idealna razina između 8 - 15%. Previsoka vlažnost može dovesti do razvoja plijesni dok preniska vlažnost može uzrokovati gubitak kvalitete vlakna.
Također treba biti skladištena na temperaturi između 0 - 4°C. Niža temperatura može usporiti razvoj mikroorganizama i produžiti vijek trajanja dok se zamrzavanje konoplje ne preporučuje jer može oštetiti strukturu vlakna.
Konoplja se može skladištiti u različitim vrstama kontejnera poput vreće od jute, papirnate i plastične vreće ili kontejnera od nehrđajućeg čelika pri čemu je važno da kontejneri budu čisti i suhi.
Kulinarstvo
Industrijska konoplja ima široku primjenu u kulinarstvu zbog svog nutritivnog profila i karakterističnog okusa. Sjemenke konoplje su jedan od najčešće korištenih dijelova, bogate su proteinima, esencijalnim masnim kiselinama, vlaknima i drugim hranjivim tvarima. Mogu se koristiti kao dodatak u smoothiejima, salatama ili pecivima.
Ulje dobiveno iz sjemenki bogato je omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, ima specifičan orašasti okus i može se koristiti u preljevima, umacima ili kao dodatak jelima nakon kuhanja radi očuvanja njegovih hranjivih svojstava. Brašno od konoplje ima visok udio proteina, vlakana i minerala. Može se koristiti kao zamjena za dio običnog brašna u pečenju kruha, kolača ili palačinki. Također se može dodavati u smjese za kaše, smoothije ili pudinge.
Kozmetika
Sadrži veliku količinu vitamina E koji je snažan antioksidans i pomaže u zaštiti kože od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, potiče obnovu stanica kože i pomaže u očuvanju njenog elastičnog i mladolikog izgleda. Može sadržavati različite minerale poput cinka, magnezija, kalcija, fosfora i željeza koji su važni za održavanje zdrave kože, poticanje obnove stanica i održavanje ravnoteže kože.
Ulje od industrijske konoplje često se koristi u hidratantnim proizvodima za kožu poput losiona, krema i ulja za tijelo. Zahvaljujući svojim masnim kiselinama konopljino ulje može dubinski hidratizirati kožu, održavati nježnost i mekoću i smanjiti suhoću i perutanje. Konopljino ulje i ekstrakti mogu imati protuupalna svojstva pa se koriste za smirivanje iritacija, crvenila i osjetljive kože. Također se mogu koristiti u proizvodima za njegu kože sklone aknama, dermatitisu ili ekcemima.
Medicina
Kanabinoidi su kemijski spojevi koji se nalaze u konoplji, a najpoznatiji je kanabidiol (CBD). Ima analgetska svojstva i koristi se za ublažavanje različitih vrsta boli uključujući kroničnu bol, neuropatsku bol i bolove povezane s upalnim bolestima.
Gospodarstvo
Globalna proizvodnja sjemena konoplje u 2020. iznosila je 5.449 t. Najveća proizvodnja s otprilike oko 68,3% bila je u Europi, dok je Rusija bila najveći europski proizvođač. U prethodnim godinama najveći proizvođač industrijske konoplje za vlakno je bila Kina. U Europi se velika količina industrijske konoplje uzgaja u Češkoj na otprilike 400 - 600 ha od čega se 80% uzgaja za cvat, tvari i sjemenke. Iako su se površine koje se koriste za uzgoj konoplje u Europskoj Uniji značajno povećale između 2015. - 2019. godine s oko 20.000 ha na oko 35.000 ha, odnosno za 75%, industrijska konoplja je još uvijek marginalna kultura koja se trenutno uzgaja uglavnom zbog bioaktivnih tvari.
Zanimljivosti
Industrijska konoplja se koristila za proizvodnju odjeće još prije 8000 g. pr. Kr. na prostoru Mezopotamije, a u hindskim zapisima poznata je i kao jedna od pet svetih biljaka. Zapisi budističkih tekstova nalaze se na krpama i kori od konoplje, a potječu iz 2 i 3 stoljeća.
U Hrvatskoj se prvi put pojavljuje u 18. stoljeću na prostoru Rijeke, a 16. - 18. stoljeća povećala se njena proizvodnja u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Rusiji gdje se koristila za izradu pomorskog pribora.
Naziv Cannabis sativa potječe od latinskog naziva Cannabis (naziv za rod) i sativa (stvari koje se uzgajaju), a prvi ju je klasificirao Carl Linnaeus 1753. godine.
Urugvaj je 2013. godine postao prva zemlja u svijetu koja je legalizirala uzgoj, prodaju i konzumaciju konoplje.
Prvi predsjednik Amerike George Washington uzgajao je konoplju, a njegove farme koje su se nalazile u Mount Vernonu korištene su za uzgoj konoplje za izradu papira, konopa, platna za jedra, odjeće i ribarskih mreža.
Za uzgoj industrijske konoplje u Hrvatskoj potrebno je tražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede!
Foto: Nord-bei-Nordost / Pixabay
Odgovori