Suncokret

Suncokret (lat. Helianthus annus L.) ili sunčanica je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae, Compositae) kojoj pripadaju i invazivna ambrozija, maslačak, endivija, estragon, neven i mnogi drugi. Počeo se uzgajati prije 150 godina u Rusiji odakle se proširio po cijeloj jugoistočnoj Europi, a glavni razlog proizvodnje suncokreta je visok udio ulja u sjemenu (25 - 53%). Ime je dobio zbog specifičnog kretanja za suncem za kojim se okreće tijekom dana, a kad sunce zađe cvat se okreće prema zemlji. Porijeklom je iz Meksika i Perua, a bio je i simbol svjetlosti i plodnosti. U Europu je donesen u 16. st., a u početku se uzgajao kao ukrasna biljka.

Suncokret ima dobro razvijen korijen koji prodire u tlo dublje od 2 - 3 m, a raste tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. Ima jako bočno korijenje koje se razvije i do 120 cm u širinu te ima vrlo dobru usisnu snagu. Stabljika je u početku razvoja tanka i mekana a s vremenom odrveni. Visina ovisi o sorti i uvjetima uzgoja a kreće se od 75 - 400 cm.

Kod sorata s iznimno visokim udjelom ulja, stabljika se ne grana. Listovi se sastoje od duge i deblje peteljke te okrugle i blago nazubljene plojke. Cvat ili tzv. glavica suncokreta je skupina cvjetova koji su smješteni na bazi, a cvjetaju postepeno, odnosno prvo cvjetaju neplodni a zatim plodni cvjetovi. Glavica je podijeljena na 9 - 10 zona prema kojima se odvija cvatnja (9 - 10 dana), a one su sastavljene od 2 - 3 koncentrična kruga cvjetova. Prvo cvjetaju cvjetovi na periferiji, zatim oni u sredini cvjetne lože, a nakon 8 - 10 dana s cvatom započinju cvjetovi koji su u centru glave. U središtu glavice su sitni žutosmeđi ili crvenosmeđi cjevasti cvjetovi a oko njih su smještene latice jezičastog oblika duge do 10 cm.

Suncokret je stranooplodna vrsta, a oprašivanje se odvija entomofilno. Kao najučinkovitiji oprašivači istaknule su se pčele. Optimalne temperature za oprašivanje i oplodnju se kreću 20 - 30°C. Tijekom nepovoljnih vremenskih uvjeta let kukaca je onemogućen stoga dolazi do nepotpunog oprašivanja čime se javljaju šturi plodovi. Cvatnja traje od lipnja do rujna. Neke vrste suncokreta nalikuju omanu.

Plod može biti crne, sive ili bijele boje, dužine 7 - 23 mm, a naziva se roška ili orašica, no u praksi se naziva sjemenom. Plodovi su od napada suncokretovog moljca zaštićeni zaštitnim slojem koji ih čini neprobojnim. Formiranje plodova počinje rastom mase sjemena kada se formiraju tkiva za nakupljanje ulja, proteina i ostalih spojeva. Rast sjemena nakon oplodnje traje oko 2 tjedna nakon čega slijedi faza nakupljanja ulja i drugih tvari u trajanju od 20 - 25 dana, te je ovo najvažnije razdoblje u razvoju suncokreta. Sinteza ulja počinje 6 - 10 dana nakon cvjetanja.

Kao važna uljna i proteinska kultura, suncokret ima široku primjenu, a iskoristivi su svi dijelovi biljke. Danas je najvažnija kultura za proizvodnju jestivog ulja. Od suncokretovih proteina se dobiva sačma za stočnu ishranu te proteinsko brašno, dok se jezgra može direktno koristiti u proizvodnji kolača, gotovih jela, kruha i slično. Suncokret se uzgaja na dubokim, plodnim tlima neutralne reakcije.

Srodnici

• Afrička ivančica
• Ambrozija
• Artičoka
• Bidens (dvozub)
• Buhač
• Čičoka
• Cikorija
• Crni korijen
• Dalija
• Ehinacea
• Endivija
• Estragon
• Gerber
• Ivančica ili margareta
• Kadifa ili kadifica
• Kamilica
• Kanarska ivančica
• Krizantema
• Maslačak
• Neven
• Oman
• Pelin
• Radič
• Rudbekija
• Runolist
• Salata
• Sikavica
• Slatki pelin
• Smilje
• Stevia ili stevija
• Stolisnik ili hajdučka trava
• Tratinčica

Vrste suncokreta

Prema dužini vegetacije, sortiment suncokreta se dijeli na:

• Vrlo rani (ispod 100 dana)
• Rani (101-110 dana)
• Srednje rani (111-120 dana)
• Srednje kasni (121-130 dana)
• Kasni (131-140 dana)
• Vrlo kasni (iznad 140 dana)

Najčešće se uzgajaju srednje rani i srednje kasni, posebice za proizvodnju ulja.

Od srednje ranih sorata ističu se Apolon, Luka, Favorit, Fakin, Orion, Olio, Lucil, Barolo RM, NS Ronin, NS Konstantin, NS Romeo, NS Fantazija i Acer CL.

Apolon

Dužina vegetacije se kreće 110 - 115 dana, ima visoki potencijal rodnosti (5 t/ha) i sadržaj ulja 50 - 52%. Ima jak i razvijen korijenov sustav koji mu omogućava uzgoj na različitim tipovima tla. Karakterizira ga velika otpornost na nepovoljne uvjete i bolesti suncokreta, a optimalno vrijeme sjetve za visoki prinos je tijekom travnja. Sije se na razmak unutar reda 18 - 20 cm, a optimalan broj biljaka je 64.000 - 66.000 biljaka/ha.

Luka

Ima visoki potencijal rodnosti (6 t/ha) i ulja (51 - 53%), vrlo dobre oplođenosti centralnog dijela glave te visoke hektolitarske mase zrna. Razmak unutar reda prilikom sjetve je 20 - 22 cm, a optimalan broj biljaka je 60.000 - 65.000 /ha.

NS Ronin

Bujnog je rasta i otporan na polijeganje. Dobro podnosi sušne uvjete te se može uzgajati i na lošijim tlima. Ima visoki genetski potencijal za prinos preko 5,8 t/ha, a sadržaj ulja je 48 - 50%. Optimalni sklop sjetve je 55.000 - 60.000 biljaka/ha.

NS Konstantin

Tolerantan na bolesti koje uzrokuju pjegavost lista, stabljika je srednje visine te je izrazito tolerantan na polijeganje i lomljenje. Potencijalni prinos je preko 5 t/ha, a sadržaj ulja je 45 - 47%. Preporučeni sklop je 55.000 - 60.000 biljaka/ha.

NS Romeo

Prilagođava se različitim tipovima tla, dobro podnosi sušu i otporan je na plamenjaču. Potencijal prinosa je preko 5 t/ha dok se sadržaj ulja kreće od 46 do 48%. Optimalni sklop sjetve je 55.000 - 60.000 biljaka/ha.

NS Fantazija

Karakterističan je visoki stupanj oplodnje, stabljika je srednje visine i otporna na polijeganje. Genetski potencijal prinosa je veći od 5,3 t/ha, a sadržaj ulja je 46 - 49%. Optimalni sjetveni sklop je 55.000 - 60.000 biljaka/ha.

Acer CL

Stabljika je srednje visine i ima srednje rano dozrijevanje. Ima visoku tolerantnost na bolesti i polijeganje. Potencijalni prinos je do 4,8 t/ha te visok sadržaj ulja.

Sorte srednje kasnog suncokreta su: Barolo RM, NK Kondi, Util

Barolo RM

Karakterizira ga visoka tolerantnost na bolesti te visoka rodnost i u nepovoljnim vegetacijskim godinama. Ima srednje visoku stabljiku dobre otpornosti na polijeganje. Sadržaj ulja je 50 - 51%, a preporučeni sjetveni sklop je 70.000 - 75.000 zrna/ha.

NK Kondi

Prilagodljiv na različite uvjete i tipove tla i izrazito ujednačenog rasta. Ima vrlo visoki udio ulja u sjemenkama te dobru otpornost na sušu i visoke temperature. Potencijalni prinos je više od 5 t/ha, a preporučeni sklop uzgoja je 50.000 - 55.000 zrna/ha.

Uzgoj suncokreta

Za najviše prinose potrebno je osigurati što širi plodored, a optimalno vrijeme ponovljenog uzgoja je 4 - 5 godina. Osim toga, suncokret ima veliku količinu suhe tvari za što troši puno hraniva stoga je neophodna adekvatna gnojidba.

Tlo

Suncokret nema velike zahtjeve u pogledu kemijskog sastava tla. Odgovaraju mu svi tipovi tala, osim plitka i skeletna. Najpovoljnija tla za uzgoj su duboka plodna tla s dubokim humusnim slojem, neutralne pH reakcije.

Klima

Minimalna temperatura klijanja sjemena je 5°C, a najpovoljnija temperatura za rast i razvoj kreće se između 20 i 25°C. U ranim fazama razvoja može podnijeti temperature do -6°C. U fazi intenzivne sinteze ulja, za najvišu kvalitetu temperature ne bi trebale biti više od 30°C.

Vrijeme sjetve

Optimalno vrijeme za sjetvu suncokreta je od 10. travnja do 20. travnja i to samo onda kada temperatura tla dosegne minimalnih 8°C. U nekim područjima temperatura tla se brže zagrijava pa je prva sjetva moguća u prvoj polovici ožujka do prve polovice travnja. Na tlima natopljenima vodom, prvu sjetvu treba obaviti do sredine, a najkasnije do kraja travnja.

Slaganje kultura

Dobri predusjevi za sadnju suncokreta uključuju kukuruz, grašak, soju i trava. Kukuruz poboljšava strukturu tla i smanjuje rizik od korova. Grašak i soja su leguminoze koje mogu pomoći u fiksiranju dušika u tlo i suzbijanju korova. Trava poboljšava strukturu tla, organsku tvar i vodno-zračne uvjete. Važno je odabrati predusjeve koji neće privlačiti štetnike i rotirati usjeve kako bi se spriječilo iscrpljivanje tla i poboljšalo zdravlje usjeva.

Suncokret se može uzgajati uz iste usjeve, ovisno o klimatskim uvjetima. Grašak, soja, trava, lucerna, tikve i bundeva su neki od popularnih usjeva koji se uzgajaju uz suncokret. Tikve, bundeva i lucerna su leguminoze koje, poput graška i soje, pomažu u fiksiranju dušika u tlo, a trava povećava organsku tvar.

Neke biljke koje se ne preporučuje saditi uz suncokret jer mogu privući iste štetnike, ometati rast i razvoj usjeva ili uzrokovati probleme s bolestima su biljke iz porodice pomoćnica (Solanaceae) primjerice rajčice, paprike i krumpir, a koji mogu privući iste štetnike kao i suncokret i uzrokovati probleme s bolestima i štetnicima. Kukuruzni svrdlaš, štetnik koji može oštetiti i suncokret i kukuruz, se nalazi na kukuruzu pa se ne preporučuje uzgajati ga u blizini suncokreta.

Biljke iz porodice kupusnjača (Brassicaceae) poput kupusa, kelja i rotkvica mogu privući štetnike koji napadaju korijenje suncokreta, dok kopriva može ometati rast i razvoj suncokreta zbog svojih agresivnih korijena. Najbolje je izbjegavati ih i ne saditi u neposrednoj blizini suncokreta kako bi se osigurala dobra kvaliteta i količina prinosa suncokreta.

Faza mirovanja

Faza mirovanja suncokreta obično se odnosi na period nakon što se suncokretovi cvjetovi opraše i nakon što se formiraju sjemenke. U ovoj fazi, suncokret prestaje rasti i čeka da sjemenke sazriju. Sjemenke suncokreta postaju sve teže kako dozrijevaju i često se okreću prema suncu kako bi ih što više obasjalo. Ova faza može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja.

Kada su sjemenke potpuno sazrele, suncokret se sprema za žetvu. U ovom trenutku, sjemenke suncokreta su obično suhe i tvrde na dodir, a ljuska koja ih štiti obično je prekrivena bijelim slojem koji se naziva perikarp ili perikarpijum.

Sadnja suncokreta

Za sjetvu suncokreta treba koristiti provjereno sjeme, a na većim uzgojnim površinama potrebno je sijati dva ili više hibrida suncokreta različite duljine vegetacije. Klijavost sjemena ne smije biti manja od 95%, a genetska čistoća treba biti minimalno 98%. Početak sjetve je u periodu kada se temperatura tla ustabili na 8 - 10°C na dubini od 5 cm, što je otprilike u prvoj polovici travnja.

Prvo se siju kasni, zatim srednje rani i rani hibridi. Dubina sjetve se određuje s obzirom na karakteristike tla i veličinu sjemena, odnosno na težim tlima se sije na 4 - 5 cm, a na lakšim 5 - 6 cm dubine. Razmak sjetve u redu je 18 - 32 cm, a između redova 70 cm.

Sadnja sjemena

Prije sjetve sjemena, prvo je potrebno pripremiti zemlju uklanjanjem korova i oranjem tla. Nakon toga, sjeme se sije u brazde dubine 3 - 5 cm, s razmakom između redova 50 - 75 cm. Sjemenke se sije na razmak 10 - 15 cm jedna od druge. Nakon sjetve, potrebno je zalijevati usjev kako bi se osiguralo klijanje sjemena. Kada se pojave prvi izdanci, biljke se razrjeđuju kako bi se osigurao dovoljan prostor za rast i razvoj. U kasnijim fazama rasta, suncokretu je potrebno osigurati dovoljno vode i hranjiva za optimalan rast i razvoj.

Sadnja sadnice

Sadnja sadnice suncokreta je proces koji se obično koristi u manjim vrtovima ili u uvjetima gdje je teško dobiti kvalitetne sjemenke. Za sadnju sadnice suncokreta potrebna je zemlja bogata hranjivim tvarima i dobro drenirana. Prije sadnje, tlo treba pripremiti oranjem i uklanjanjem korova.

Sadnica suncokreta se sadi u rupu dubine oko 5 - 7 cm, s razmakom između rupa od oko 30 - 40 cm. Nakon što se sadnica stavi u rupu, treba je prekriti zemljom i pažljivo zaliti vodom. Potrebno je paziti da se sadnica ne pokriva previše zemljom jer bi to moglo spriječiti njen rast i razvoj.

Nakon sadnje, suncokretu je potrebno osigurati dovoljno vode i hranjivih tvari za rast i razvoj. Potrebno je paziti na korov i uklanjati ga redovito kako ne bi ometao rast suncokreta. Kada se pojave prvi izdanci, potrebno je razrijediti sadnice kako bi se osigurao dovoljan prostor za rast i razvoj biljaka. Kako bi se potaknuo razvoj jačeg korijenovog sustava, preporučuje se redovito presađivanje sadnica u sve veće posude dok ne dođe vrijeme za konačno presađivanje u tlo.

Uzgoj na otvorenom

Najbolja kvaliteta sjetve dobiva se korištenjem pneumatske precizne sijačice s pločama za suncokret. Potrebna količina sjemena je otprilike 5 - 5,5 kg/ha.

Optimalno vrijeme za obradu tla prije sjetve suncokreta je u periodu od srpnja do rujna. Dubina oranja se, ovisno o tipu tla, kreće 30 - 45 cm. Ako suncokret u plodoredu dolazi nakon kulture koja rano napušta tlo, potrebno je prašenje te srednje i duboko oranje. U proljetnoj obradi lakših tala koriste se drljače, a kod obrade težih tala upotrebljavaju tanjurače i sjetvospremač. Prije same sjetve potrebno je poravnati tlo kako bi dubina sjetve bila ravnomjerna. Gornji sloj, do 6 cm dubine, treba biti rastresit što se postiže sjetvospremačem. Pripremu je potrebno obaviti 4-5 dana prije sjetve kako bi se gornji sloj zagrijao i prosušio.

Uzgoj u plasteniku

Sadnja suncokreta u plasteniku je proces koji omogućuje uzgoj suncokreta tijekom cijele godine bez obzira na vanjske vremenske uvjete. Prije sadnje, potrebno je pripremiti zemlju u plasteniku i osigurati dovoljno hranjivih tvari za rast i razvoj biljaka. Suncokret se sije u posude ili pladnjeve ispunjene zemljom, s razmakom između sjemenki na 10 - 15 cm. Nakon što se sjemenke posiju, treba ih lagano prekriti zemljom i pažljivo zaliti vodom.

Nakon što se pojave prvi izdanci, biljke se razrjeđuju tako da se ostavi samo jedna biljka po posudi ili pladnju. Potrebno je redovito zalijevati suncokret kako bi se osigurala dovoljna količina vlage za rast i razvoj biljaka. Preporučuje se gnojidba biljaka kako bi se osigurao optimalan rast i razvoj.

Kada biljke dosegnu visinu od oko 20 - 30 cm, potrebno ih je presaditi u zemlju u plasteniku. Sadnju u zemlju treba obaviti u rupama dubine oko 10 - 15 cm, s razmakom između biljaka od oko 50 - 75 cm. Nakon sadnje, biljke treba redovito zalijevati i gnojiti kako bi se osigurao optimalan rast i razvoj suncokreta u stakleniku.

Uzgoj u posudama

Suncokret se može uzgajati i kao ukrasna vrtna biljka koja se može posijati u tegle ili u vrtu. Odabiru se niži hibridi (40 - 60 cm) koji imaju jaku razgranatu stabljiku s više cvjetova koji mogu biti jednostavni ili dupli te žute, narančaste ili crvenosmeđe boje. Najčešće su to kultivari "Sundance Kid", "Pacino", "Big Smile". Ukrasni suncokret se sije u travnju tako da se svako sjeme stavi u posebnu teglu i čuva se na temperaturi 15 - 20°C. Sredinom svibnja ili početkom lipnja biljka se sadi u vrt na osunčano mjesto uz dostatnu opskrbu vodom (voli puno vode) te prihranjivanje jednom tjedno tijekom ljetnih mjeseci. Cvate od početka srpnja do listopada.

Osim u vrtu, suncokret se koristi i kao rezana biljka čime se koristi za dekoriranje i aranžiranje cvijeća.

Održavanje i njega

Za pravilno nicanje i razvoj suncokreta potrebno je provoditi sljedeće mjere održavanja:

Razbijanje pokorice - zbog jakih kiša moguće je stvaranje pokorice koja može naštetiti suncokretu u razdoblju od sjetve do nicanja, sprječavajući ujednačeno nicanje. Provodi se rotacijskom kopačicom ili drljačama.

Kultiviranje - kod težih tala, potrebna su dva kultiviranja. Prvo se provodi u fazi 3 - 4 para listova na dubini 8 - 10 cm, a drugo na 10 - 12 cm. Na lakšim tlima se vrši samo druga kultivacija kad suncokret dosegne 40 - 50 cm visine, dok na plodnim tlima kultiviranje nije potrebno.

Zaštita od korova - koristi se kombinacija nekoliko herbicida čime se povećava spektar djelovanja. Većina herbicida se primjenjuje nakon sjetve i prije nicanja, a nakon nicanja, za suzbijanje širokolisnih korova je zastupljen samo jedan pripravak (Pledge 50 WP).

Zaštita od štetnika - provodi se po potrebi, a najčešće se suzbijaju žičnjaci, lisne uši i stjenice. Osim obavezne obrade tla prije sjetve i adekvatne gnojidbe, u borbi protiv štetnika koristi se tretiranje sjemena, insekticidi i aficidi.

Zaštita od bolesti - najveće štete nanose patogeni organizmi pa se preventivno protiv bolesti primjenjuje plodored, duboko zaoravanje biljnih ostataka, odabir otpornih sorti, sjetva sjemena tretiranog fungicidima te pravilan razmak i adekvatan sklop biljaka. Preporučuje se dvokratno tretiranje fungicidima; prvo se provodi u fazi od pojave 4 - 6 para listova do pojave glavice, a drugo početkom cvatnje. U prvom tretiranju koristi se traktorska prskalica sa zračnom potporom, a drugo je potrebno izvršiti traktorskom prskalicom za tretiranje visokih kultura, kako ne bi došlo do oštećenja cvjetova.

Gnojidba

Za stvaranje 100 kg sjemena suncokretu je potrebno 4,4 - 6 kg dušika, 1,6 - 3 kg P2O5 i 8 - 18 kg K2O. Osim što svojim dubokim korijenom može crpiti vodu iz dubljih dijelova tla, također može usvajati i hraniva pohranjena na toj dubini pa podnosi slabiju gnojidbu. Za visoki prinos se prilikom osnovne obrade na težim tlima u tlo unosi NPK 7:20:30 ili NPK 5:15:30. U proljetnoj pripremi se na dubinu sjetvenog sloja tanjuračama unese UREA ili NPK 15:15:15. Ako se primjenjuje NPK, tijekom međuredne kultivacije je potrebno primijeniti 10 kg/ha KAN-a. Okvirno, na srednje plodnim i plodnim tlima je potrebno osnovnom obradom unijeti 2/3 NPK, a 1/3 u predsjetvenoj pripremi, dok se na tlima lošije kvalitete 1/3 dušika ostavlja za prihranu.

Zalijevanje

Kako suncokret ima snažan i razvijen korijen, ima sposobnost crpljenja vode iz dubljih slojeva tla, stoga za njegov razvoj nije nužna velika količina vode. Najveća potreba za vodom je u periodu od cvatnje do nalijevanja zrna. Prevelike količine oborina tijekom drugog dijela vegetacijskog razdoblja (srpanj - kolovoz) mogu prouzročiti pojavu bolesti.

Razmnožavanje

Suncokret se može razmnožavati sjemenkama ili vegetativno, tj. reznicama ili dijeljenjem korijena. Najčešći način razmnožavanja suncokreta je putem sjemenki, koje se siju u zemlju u proljeće nakon što prođe opasnost od mraza.

Sjemenke suncokreta najbolje klijaju na temperaturi od 20 - 25°C, a nakon klijanja treba ih presaditi u zemlju. Važno je napomenuti da se suncokret može razmnožavati i samooprašivanjem ili križanjem s drugim biljkama, što može rezultirati hibridnim varijantama suncokreta.

Vegetativno razmnožavanje suncokreta je manje uobičajeno i obično se koristi u slučajevima kada se želi zadržati određena genetska svojstva biljke. Reznice suncokreta se uzimaju iznad mjesta rasta ili se korijen suncokreta dijeli na manje dijelove kako bi se stvorile nove biljke. Ovaj način razmnožavanja suncokreta može biti izazovan i zahtijeva posebne uvjete kako bi se osigurao uspješan rast i razvoj novih biljaka.

Presađivanje

Za presađivanje suncokreta biljke trebaju biti visoke oko 10 - 15 cm i imati 2 - 3 lista. Također, tlo je potrebno pripremiti dodavanjem komposta i gnojiva. Iskopaju se rupe u tlu na razmaku od oko 45 cm, dubine oko 15 cm. Pažljivo se iskopa svaka biljka s korijenom i stavi u posudu s vodom što će omogućiti da se korijenje lakše prilagodi na novo tlo. Biljke se stavljaju u rupu, napuni zemljom i lagano pritisne da se učvrsti. Nakon sadnje, biljke je potrebno zalijevati redovito, posebno u prvom tjednu dok se korijenje ne ukorijeni.

Pomlađivanje

Suncokret obično ne zahtijeva pomlađivanje, već samo redovito održavanje kako bi se osigurali uvjeti za optimalan rast, a uključuje redovito zalijevanje, održavanje tla labavim i bogatim hranjivima te osiguravanje dovoljno sunčeve svjetlosti.

Međutim, ako se želi osigurati bolji prinos, neki vrtlari preporučuju izbacivanje bočnih izdanaka na glavnoj stabljici suncokreta kako bi se usmjerila energija u razvoj veće glavne cvatnje. Također, uklanjanje oštećenih i suhih listova i cvjetova pomoći će u održavanju zdravog rasta i poticanju nove cvatnje.

Prorjeđivanje

Suncokreti se ne moraju nužno prorjeđivati, jer su poznati po tome da mogu rasti i cvjetati u velikim skupinama. Ipak, prorjeđivanje biljaka može imati nekoliko prednosti, posebno ako suncokreti rastu na malom prostoru ili se uzgajaju u posudama. Kada se prorjeđuje, uklanja se višak biljaka kako bi se osigurao prostor za rast i smanjila konkurencija za hranjive tvari i vodu, što može dovesti do većeg prinosa i kvalitetnijih cvjetova.

Prorjeđivanje suncokreta je najidealnije raditi kada biljka dosegne visinu od oko 10 - 15 cm, kada se odberu najjače i najzdravije biljke, a ostale se uklanjaju. Preporučuje se ostaviti razmak od najmanje 30 cm između preostalih biljaka, kako bi im se osigurao dovoljan prostor za rast.

Rezidba

Suncokreti se obično ne orezuju jer rastu kao jednogodišnje biljke i postižu visinu 1,5 - 3 m. Tijekom rasta, suncokreti razvijaju jednu veliku stabljiku koja nosi cvjetove. Nakon što procvjetaju, cvjetne se glavice pretvaraju u sjemenke, koje sazrijevaju i postaju jestive.

Postoje neki izuzeci, kao što je uklanjanje oštećenih ili bolesnih dijelova biljke. Osim toga, ako je biljka posebno visoka i sklona lomljenju uslijed vjetra, mogu se ukloniti gornji cvjetovi kako b se smanjila težina i mogućnost lomljenja stabljike.

Zaštita od vjetra

Suncokreti su poznati po tome da su otporni na vjetar i mogu rasti u uvjetima umjerene do jake vjetrovitosti. Međutim, ako su suncokreti mladi ili su posađeni na mjestu koje je posebno izloženo jakim vjetrovima, može biti korisno osigurati im neku vrstu zaštite od vjetra ili dobru potporu postavljanjem visokih štapova ili rešetki oko biljaka i osiguravanjem da su biljke čvrsto pričvršćene za potporu.

Priprema za sljedeću sezonu

Prvi korak u pripremi tla preko zime za sadnju suncokreta sljedeće sezone je uklanjanje svih biljnih ostataka i korova s polja koji mogu privući štetnike i uzrokovati bolesti biljaka, pa ih je važno ukloniti prije zime.  Nakon uklanjanja biljnih ostataka, tlo se može obraditi plugom ili rotacijskom frezom kako bi se tlo razbilo i otpustilo, što će pomoći u smanjenju gustoće tla i poboljšanju drenaže.

Također je važno provjeriti pH vrijednost tla. Suncokreti preferiraju tlo s pH vrijednošću između 6,0 i 7,5. Ako je pH vrijednost tla preniska ili previsoka, tlo se može korigirati dodavanjem vapna ili sumpora kako bi se pH vrijednost prilagodila odgovarajućoj razini. Nakon obrade tla i korekcije pH vrijednosti, tlo se može pripremiti za zimu dodavanjem organske tvari poput komposta ili stajskog gnoja. Ova organska tvar će poboljšati strukturu tla, povećati njegovu plodnost i osigurati hranjive tvari za biljke.

Bolesti

Zbog nježne građe stabljike i glavice, u vlažnijim i kišovitijim godinama suncokret je sklon napadima bolesti. Najčešće bolesti koje se javljaju su: Siva pjegavost stabljike, Plamenjača, Smeđa pjegavost suncokreta, Siva trulež suncokreta, Parazitne cvjetnice Volovod, vodnjača, čuma i Vilina kosica.

Siva pjegavost stabljike

Siva pjegavost stabljike (lat. Phomopsis) - simptomi se manifestiraju na stabljici i listu u obliku sivih pjega koje su okružene tamnosmeđim rubom. Uzrokuju sušenje lišća od vrha prema peteljci. Ako se zaraza dogodi rano, slijedi propadanje biljke.

Za suzbijanje se vrše dva tretiranja fungicidima:

Prvo tretiranje - BAVISTIN (1 kg/ha) ili CINEB (4 kg/ha)
Drugo tretiranje - BENOMIL + RONILAN (1+1 kg/ha)

Plamenjača suncokreta

Plamenjača suncokreta (lat. Plasmopara Halsthedii) može prouzročiti propadanje klijanaca, lokalne pjege i trulež korijena. Zaražene biljke su kržljavog izgleda, zadebljalog stabla i skraćenih internodija. Na naličju lišća se formira prevlaka od micelija. Suzbijanje se provodi preventivnim mjerama adekvatnog plodoreda, odabirom provjerenog i otpornog sjemena, tretiranjem sjemena sredstvima na bazi metalaxila čime se postiže 100% zaštita, no postoji mogućnost pojave rezistentnih gljivica stoga je potrebna redovita provjera.

Smeđa pjegavost suncokreta

Smeđa pjegavost suncokreta (lat. Alternaria helianthi) - javlja se pjegavost lista i antraknoza glavice. Štete mogu biti više od 10%, a jedina mjera zaštite su plodored i zdravo sjeme.

Siva trulež suncokreta

Siva trulež suncokreta (lat. Botrytis cinerea Pers.) - najčešće se pojavljuje tijekom kišnih ljeta, a javlja se kao pjegavost stabljike koja uzrokuje propadanje te se javlja prljavosiva prevlaka. Preventivne mjere su izbjegavanje pregustog sklopa, zdravo sjeme i trogodišnji plodored.

Parazitne cvjetnice

Parazitne cvjetnice Volovod, vodnjača, čuma (lat. Orobanche cumana) - parazit veličine 10 - 15 cm, a osnovni izvor zaraze su sjemenke koje kliju u povoljnim uvjetima stoga uspostavlja parazitski odnos s prvom biljkom koja može biti izvor hraniva. Biljke ostaju sitne i formiraju manje sjemena, a glavica ostaje sterilna. Uzgoj otpornih sorti, plodored (10 godina) i zdravo sjeme su najefikasniji načini suzbijanja. Od kemijskih mjera zaštite koriste se herbicidi na bazi glyphosata.

Vilina kosica

Vilina kosica (lat. Cuscuta spp.) prvotno se pojavi u korovu iz kojeg prelazi na suncokret oko kojeg se formira stablo s bijelim ili ružičastim cvjetovima koji zatim čahure sjemenke koje šire parazita. Zbog napada ove bolesti biljka trpi morfološke, fiziološke i anatomske štete. U suzbijanju se koriste herbicidi.

Štetnici

Najčešći štetnici koji nanose štetu su: lisne uši, žičnjaci i poljske stjenice.

Mogu se pojaviti i sovice te kukuruzni moljac, no ne uzrokuju značajnu štetu. Problem mogu biti i ptice koje se hrane zrelim sjemenkama, stoga je najveća opasnost od štete neposredno prije žetve.

Lisne uši

Najčešće se javljaju crna repina i šljivina lisna uš. Kod pojavljivanja cvjetne glavice, naseljavaju se ispod listova koji ju prekrivaju. Suzbijanje treba početi kada se na rubovima pojasa opazi 20 - 30% zaraženih biljaka. Dolijetanje ušiju se prati tzv. Merickovim posudama, a prati se 100-200 biljaka na rubnom pojasu. Kemijsko suzbijanje se vrši organofosfornim insekticidima.

Žičnjaci

Žičnjaci (lat. Elateridae) - najveću štetu čine ličinke na usjevima mladog suncokreta koji je nakon napada prorijeđen te se stvaraju lokalne oaze zakržljalih biljaka. U suzbijanju se koriste agrotehničke i kemijske mjere. Od agrotehničkih mjera primarna je obrada tla, zatim plodored, predusjevi, vrijeme i način sjetve, gnojidba i sl., a za kemijsko tretiranje žičnjaka koriste se insekticidi.

Poljska stjenica

Poljska stjenica (lat. Lygus rugulipennis) - za vrijeme cvatnje i sazrijevanja sjemena čine najveću štetu čime se direktno smanjuje sadržaj ulja, težina zrna i klijavost sjemena. Potrebno je praćenje broja štetnika kako bi se odredilo vrijeme i način tretiranja, no najčešće se provodi za vrijeme početka cvatnje.

Upotreba suncokreta

Uzgoj suncokreta se povećava s porastom stanovništva u svijetu te je glavna kultura za proizvodnju ulja. Osim visokog sadržaja ulja, suncokret se koristi i kao proteinska kultura. Svaki dio biljke je iskoristiv stoga ima široku primjenu. Najvažniji proizvod je ulje, a kod nas se uzgajaju hibridi s 45 - 53% ulja u sjemenkama. Kako bi se poboljšala kvaliteta, razvijaju se hibridi koji imaju oleinski tip ulja (sadržaj oleinske kiseline je veći od 80%) koji su kvalitetom slični maslinovom ulju. Od proteina suncokreta dobiva se proteinska sačma za stočnu ishranu, no razvojem tehnologije se omogućuje proizvodnja proteinskog brašna, izolata (90% proteina) i koncentrata (70% proteina), za ljudsku prehranu, najčešće u proizvodnji specijalnih pekarskih proizvoda.

Osim proteinske i uljane kulture, suncokret je i medonosna biljka koja izrazito privlači pčele, a u fazi cvatnje proizvedu do 40 kg/ha nektara te do 80 kg/ha polenovog praha. Stabljike suncokreta obiluju kalijem stoga se pepeo suncokreta može koristiti kao gnojivo.

Glavice suncokreta su izrazito hranjive što potvrđuje činjenica da se vršidbom cvjetova na 1 ha, koji se neposredno nakon mogu koristiti u stočnoj ishrani, može dobiti do 80 kg mesa. Suncokret se može koristiti i kao zelena masa ili silaža. Sjemenke suncokreta mogu se koristiti i kao gorivo ili sirovina u proizvodnji stočnog kvasca.

Žetva

Početak žetve je u trenutku tehnološke zrelosti, odnosno kada je završila sinteza tvari u sjemenkama, a sadržaj vlage sveden na mjeru koja omogućuje sigurno skladištenje, što je otprilike krajem kolovoza ili početkom rujna.

Za određivanje točnog vremena početka žetve, potrebno je poznavati karakteristike pojedinog hibrida te uzeti prosječan uzorak sjemenki s parcele kojem se procjenjuje vlažnost, koja bi u trenutku početka žetve trebala biti 14 - 16%. Glavice suncokreta poprime smeđu boju a listovi i stabljika se osuše. Kod ove vlažnosti sjemena, obavezno je sušenje aktivnom ventilacijom kojom se vlažnost treba smanjiti na 8%. Ako se žetva obavlja pri većoj vlažnosti, sušenje se obavlja toplim zrakom.

Žetva se obavlja kombajnom za pšenicu, uz promjenu hedera. Broj okretaja u bubnju je 600 o/min, pri vlažnosti 14 - 16%. Ako je vlažnost zrna 10 - 12%, broj okretaja se smanjuje na 450 o/min, a na broj okretaja od 250 o/min smanjuje se kod vlažnosti zrna od 6 - 7%. Kod pravilne adaptacije kombajna, oštećenja i broj oljuštenih zrna su minimalni (niži od 1%).

Prosječni urodi sjemena kreću se 3 - 5 t/ha, a prinos se računa i u kg ulja/ha (1500 - 2000 kg/ha sirovog ulja).

Sušenje

Sušenje suncokreta je postupak kojim se uklanja vlaga iz cvjetnih glava suncokreta kako bi se osušile sjemenke prije nego što se koriste u prehrambenoj industriji. Suncokret se bere kada su cvjetne glave još uvijek zelene i sjemenke su još uvijek omotane u zaštitni omotač. Prvo se uklanjaju suvišni listovi sa stabljike suncokreta, a zatim se cvjetne glave pažljivo odrežu zajedno s dijelom stabljike.

Suncokret se obično suši na stalku kako bi se omogućilo prirodno sušenje zraka. Cvjetne glave se vješaju naopako u dobro prozračenim i suhim prostorima, kao što su sušionice, šupe ili slična mjesta gdje zrak može slobodno cirkulirati oko njih. Tijekom sušenja, cvjetne glave se redovito promatraju kako bi se pratilo sušenje sjemenki. Sušenje može potrajati nekoliko tjedana ovisno o vremenskim uvjetima, vlažnosti zraka i debljini cvjetnih glava.

Sjemenke suncokreta su suhe kada se lako odvajaju od cvjetne glave i kada su tvrde i hrskave na dodir. Ako su sjemenke i dalje mekane ili se teško odvajaju od cvjetne glave, potrebno je nastaviti s procesom sušenja. Kada su sjemenke suncokreta potpuno suhe, mogu se skladištiti u posudama s hermetičkim zatvaranjem ili vrećama na suhom i hladnom mjestu kako bi se spriječila apsorpcija vlage.

Skladištenje

O optimalnom roku početka žetve suncokreta ovisi krajnje skladištenje prinosa. Dokazano je da sjeme pri skladištenju mora imati vlagu od 8% jer u suprotnom može doći do samozapaljenja sjemena. Da bi se to spriječilo, sjeme mora biti podvrgnuto sušenju (40°C). Zrna koja imaju više od 40% ulja se lako kvare na prevelikoj vlazi zraka.

Osušeno i pročišćeno sjeme se može skladištiti u očišćenim silosima, zidnim, podnim i etažnim skladištima na adekvatnoj temperaturi i vlažnosti zraka.

Kulinarstvo

Osim suncokretovog ulja, u kulinarstvu veliki značaj imaju sjemenke. Koriste se na razne načine, od sušenih sjemenki koje mogu biti zamjena za orašaste plodove do maslaca. Mogu se koristiti u vegetarijanskim jelima te u kombinaciji s tunom i lososom. Pečene sjemenke se mogu staviti u umućena jaja prije izrade kajgane čime se postiže puniji okus. Upotrebljavaju se i u izradi raznih pekarskih proizvoda, pogača i kolača.

Medicina

Uz visoki sadržaj ulja i proteina, suncokret sadrži ima visoki postotak vlakana, minerala i vitamina, posebice vitamina E. Istraživanjima se dokazalo da se konzumacijom sjemenki smanjuje razina kolesterola u krvi, održava se normalna funkcija bubrega, jetre i kože.

Hladnim prešanjem se dobiva nerafinirano ulje u kojem ostaju visokovrijedni sastojci (vitamini A, E, B1, B2, B6, D, magnezij, željezo, fosfor, selen, kalcij, cink). Selen i vitamin E pomažu u čišćenju organizma od slobodnih radikala. Upotreba ovakvog ulja smanjuje glavobolju, smetnje vida, sluha, upalu očiju, razna oboljenja dišnih organa, bolest crijeva, srca, bubrega, pluća, kožna oboljenja, depresiju i kronični umor.

Latice suncokreta se u alternativnoj medicini koriste za pripremu tinktura i čajeva. Čaj pomaže kod snižavanja temperature dok se tinktura razrijeđena vodom koristi za ispiranje grla kod upale.

Zanimljivosti

Prije 3.000 godina, suncokret je bio neizostavna prehrambena namirnica. U Europu su ga donijeli Španjolci nakon osvajanja američkog kontinenta 1504. godine. Započeli su uzgoj suncokreta u botaničkim vrtovima u Madridu, a brzo se proširio i po cijeloj Europi.

Tek se 1830. godine, kada se u Rusiji prvi puta iscijedili ulje iz sjemenki, otkrilo da suncokret nije samo dekorativna biljka. Od tada je Rusije vodeća zemlja po proizvodnji suncokretovog ulja. U europskim državama se počeo uzgajati u 20. stoljeću, a danas od ukupne proizvodnje svih uljarica, suncokret zauzima 90 - 95%.

Latice suncokreta su se koristile za izradu žute boje.

Sjemenke u glavici imaju savršen raspored, te se prema matematičkom modelu (Vogel model za n=1) može izračunati maksimalan broj sjemenki na malom prostoru.

Provedenim istraživanjima se dokazalo da suncokret pročišćava zagađeno tlo olovom i radioaktivnim tvarima (90%), pa su u Ukrajini nakon černobilske katastrofe posijana polja suncokreta. Također, suncokret se sijao i u Fukushimi, na područja u radijusu od 30 km oko nuklearne elektrane.

U prošlosti je bio simbol svjetlosti i plodnosti, a u 15. stoljeću su se Astečke svećenice kitile suncokretima.

Premda na izgled nemaju nikakvih sličnosti, jedan od bližih srodnika suncokreta je i čičoka.

Foto: Uschi_Du / Pixabay