Gerber

Gerber (lat. Gerbera jamesonii) je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae, Compositae). Prirodna staništa gerbera su Afrika, Madagaskar, tropski dijelovi Azije i Sjeverna Amerika. Interesantna je što za ovaj lijepi i raskošni cvijet ne postoji određeno narodno ime. Rod je naziv dobio prema njemačkom botaničaru Traugottu Gerberu, a srodnici su mu artičoka, čičoka, cikorija, suncokret, dalija, endivija, estragon, ivančica, krizantema, pelin, radič, stevija i stolisnik.

Zeljasta je biljka koja može narasti kao grm ili kao polugrm. Najčešće je jednogodišnja biljka iako postoje i višegodišnje sorte. Raste u rasponu od 20 - 40 cm u visinu te 30 - 40 cm u širinu. Listovi mogu biti razdijeljeni ili jedinstveni, smješteni su u spiralnoj formi i pokriveni su nježnim srebrnim dlačicama.

Cvjetovi su skupljeni u cvjetne glavice čije središte može biti tamne ili svijetle boje i upravo je to središte cvijet gerbera iz kojeg izrastaju jezičasti, duguljasti cvjetovi nalik laticama, a mogu biti i prijelazni i cjevasti, u raznim bojama - crvenim, ružičastim, pastelnim, itd. Plodnica se sastoji od dva plodnička lista i sjemenog zametka, a plod se razvija kao jednosjemena roška obrnuto jajolikog oblika i glatke teksture.

Zbog svoje ljepote i simetrije krupnih cvjetova, gerber je danas peta najtraženija vrsta ukrasnog cvijeća na svijetu. Smatra se da danas u cijelom svijetu ima oko 20.000 vrsta gerbera. Cvjetaju od kasnog proljeća do jeseni, a cvjetovi nakon rezanja imaju veliku dugotrajnost u vazama i aranžmanima te uz redovno mijenjanje vode mogu trajati i do 2  tjedna.

Srodnici

• Afrička ivančica
• Ambrozija
• Artičoka
• Bidens (dvozub)
• Buhač
• Čičoka
• Cikorija
• Crni korijen
• Dalija
• Ehinacea
• Endivija
• Estragon
• Ivančica ili margareta
• Kadifa ili kadifica
• Kamilica
• Kanarska ivančica
• Krizantema
• Maslačak
• Neven
• Oman
• Pelin
• Radič
• Rudbekija
• Runolist
• Salata
• Sikavica
• Slatki pelin
• Smilje
• Stevia ili stevija
• Stolisnik ili hajdučka trava
• Suncokret
• Tratinčica

Vrste gerbera

Zbog svoje atraktivnosti i relativno jednostavnog uzgoja, gerberi su jedan od omiljenih cvjetova na svijetu i uzgajivači su stvorili veliki broj krasnih hibrida. Mogu se klasificirati ovisno o obliku cvijeta na pojedinačne gerbere, dvostruke gerbere, duple gerbere i pune duple gerbere. Pojedinačni gerberi se sastoje od centralnog okruženog nizom jednostavnih latica koje se međusobno ne preklapaju. Dvostruki gerberi imaju dva reda preklapajućih cvjetova i latica. Dupli gerberi imaju dvostruki red preklapajućih latica ali s dodatnim unutarnjim redom. Puni dupli gerberi imaju dva reda vanjskih latica i dva reda unutarnjih.

Većina kultivara koji danas postoje nastali su kombinacijom dvije vrste Gerbera jamesonii i Gerbera viridifolia. Popularne su i Gerbera apricot, Gerbera aurantiaca, Gerbera hybrida.

Gerbera jamesonii

Ova vrsta je poznata još i pod nazivom transvalska tratinčica po visoravni Transvaal u Južnoj Africi odakle je porijeklom. Cvjetovi su vrlo slični onima tratinčica i imaju promjer 9 - 12 cm, a boja varira ovisno o kojoj sorti je riječ. Može narasti 35 - 50 cm u visinu i uzgajati se u posudama i vrtovima. Listovi su dugački 10 - 15 cm, režnjasti i tamnozelene boje. Cvate od svibnja i tijekom cijelog ljeta.

Gerbera viridifolia

Gerbera viridifolia je višegodišnja zeljasta biljka s robusnim, krupnim korijenom, bez stabljike. Listovi su s gornje strane dlakavi kad su mladi, a kasnije postaju glatki. Iz središnjeg dijela biljke niču cvjetne stabljike duge do 45 cm. Na njima su pojedinačne cvjetne glavice u unutarnjem dijelu crvenkaste ili ljubičaste boje, a prema vani nježno roze do bjelkaste boje. Cvjeta uglavnom u proljeće no sporadično može procvasti i tijekom godine.

Gerbera apricot

Domovina joj je Južna Afrika i ovo je jedna od najljepših vrsta gerbera. Kao što naziv govori krasi je boja marelice, u nijansama svijetlo žute boje sa zlatno žutim središtem. Uzgojene su brojne varijacije ove biljke, pa tako imamo npr. gerbere s tamnim cvjetnim središtem obrubljenim prstenom ružičastih latica, sa žutim ili zelenkastim središtem i pastelnom bojom marelice na laticama itd.

Gerbera aurantiaca

I ova vrsta porijeklom je iz Afrike, a najviše je ima u regiji KwaZulu-Natal. Može narasti do 40 cm, a boja cvjetova je najčešće crvena, iako može varirati od žute do grimizne. U prirodi spada u ugrožene vrste i prijeti joj izumiranje.

Gerbera hybrida

Radi se o raznim varijetetima hibrida i upravo su oni najtraženiji za uzgoj. Mogu narasti 50 - 55 cm, a cvjetovi mogu biti različitih boja, narančaste, bijele, ružičaste, crvene, žute. Nastala je križanjem dvije afričke vrste i to Gerbere jamesonii i Gerbere viridifolia.

Uzgoj gerbera

Da bi uzgoj gerbera bio uspješan postoje određena pravila kojih se treba pridržavati. Gerber voli vlažnost pa ga je redovito potrebno zalijevati i prskati lišće. Kod gerbera u interijerima treba paziti da temperature nisu previsoke i nikako ih ne stavljati blizu izvora topline kao što su radijatori ili klime.

Tlo

Gerber voli bogato, hranjivim sastojcima obogaćeno tlo, čiji je pH blago kiselkasta i kreće se između 5,5 i 6,5. Izuzetno je važno da tlo bude dobro drenirano kako bi se izbjeglo truljenje korijena. Teško glineno tlo nije dobar izbor za uzgoj gerbera. Kako bi se potaknula cvatnja biljke i zdrav rast dobro je dodati nekoliko centimetara komposta ili tresetne mahovine, a u kiselija tla malo dolomitnog vapnenca.

Klima

S obzirom na tropsko porijeklo ova biljka ne voli hladnoće i treba je čuvati od utjecaja mraza. Srednje topla, topla i tropska klima najbolje su za uspješan uzgoj. Godišnji raspon temperature pogodan za uzgoj gerbera bio bi od 10°C  zimi do 30°C  ljeti. Međutim, zabilježeno je da gerber može opstati vani i ako temperatura padne na 0°C. Ako su ljeta s dovoljnom količinom oborina, to će biti idealni uvjeti za rast i cvatnju gerbera, no ako su sušna i vruća tada je obavezno redovito zalijevanje i prskanje biljaka.

Vrijeme sadnje

U vrtovima i na drugim otvorenim prostorima biljke se sade u proljeće, nakon što je prošla opasnost od mraza. Idealno vrijeme za sadnju je sredina travnja ili početak svibnja. U zatvorenim prostorima, primjerice u plastenicima, gerberi se mogu saditi i izvan ovog perioda ako su ispunjeni svi preduvjeti koji se tiču temperature i vlage. No, i tako uzgojene biljke treba saditi na otvoreno tek u proljeće.

Slaganje kultura

Kada se govori o slaganju drugih kultura s gerberima, tada treba uzeti u obzir da ako je riječ o ukrasnom bilju ono mora zahtijevati iste uvjete za uzgoj kao i gerber te se ujedno vizualno dobro uklapati s ovom biljkom. Obzirom da biljka bakopa isto kao i gerber voli polusjenu i ne trpi izravnu izloženost suncu, vrlo je dobar izbor za sadnju pored gerbera. Zbog predivne boje svojih listova i kaladijum će biti odličan izbor za susjeda, kao i kalibrahoa i dijascija. Niska prugasta japanska trava također ima slične uvjete za uzgoj kao i gerber i svojom atraktivnošću vrlo će se lijepo dopunjavati s gerberima.

S obzirom na to da cvijeće iz porodice glavočika, u koje spada i gerber, privlači brojne korisne kukce, ovu biljku poželjno je saditi pored određenih povrtnih kultura. Gerber će imati koristan utjecaj na rast i dozrijevanje rajčica, mrkve, crvenog kupusa i krumpira.

Međutim, treba izbjegavati sadnju blizu zelenog kupusa, češnjaka, luka, špinata i paprike, jer ovo povrće traži alkalno tlo. U tom slučaju se problem može riješiti da se gerber posadi na uzdignutu gredicu s dodatkom blago zakiseljenog tla, a ako se gerberi sade na tlo na kojem su prethodnu sezonu bile posađene ove povrtne kulture, potrebno je isto obogatiti tresetom ili perlitom.

Tikvice, tikve i krastavci nisu dobri susjedi gerberu jer zahtijevaju obilnije zalijevanje koje na slabije dreniranim tlima može dovesti do štetnog djelovanja u odnosu na posađene gerbere pa ih nije dobro kombinirati zajedno.

Uzgojni oblik

Gerber je biljka koja ima stabilan grmoliki oblik. Stabljika može biti uspravna, puzava ili podzemna. Kod gerbera koji imaju uspravne stabljike problem nastaje ako narastu u visinu iznad 60 cm u kojem slučaju ih je potrebno privezati za potporanj da bi zadržali svoju stabilnost.

Faza mirovanja

Ako je gerber višegodišnja biljka tada ulazi u fazu mirovanja nakon što završi cvjetanje i cvjetovi se osuše. Gerberi posađeni tijekom svibnja ili lipnja cvjetaju sve do kraja studenog i tada nastupa mirovanje. U tom periodu zalijevanje treba smanjiti i postupno prestati s prihranjivanjem. Faza mirovanja gerbera u prosjeku traje 2 - 3 mjeseca. Poželjno je područje oko korijena biljke malčirati organskim malčem. U područjima gdje prevladava oštrija klima preferira se uzgoj gerbera kao jednogodišnje biljke.

Sadnja gerbera

Sadnja gerbera najčešće se obavlja od travnja do svibnja, ponekad i do lipnja. Najprije treba odabrati mjesto na kojem će gerber uspješno rasti, i ono mora biti zaklonjeno od izravnog sunca i propuha. Prije nego se pristupi sadnji potrebno je pripremiti i odgovarajuće blago kiselo tlo koje će sadržavati sve elemente potrebne za uspješan razvoj biljke. Gerberi se mogu saditi u posudama, kao i u vrtu i drugim otvorenim prostorima.

Sadnja sjemena

Razmnožavanje gerbera sjemenom prilično je jednostavan postupak. Sjeme gerbera se posipa po površini mješavine treseta i pijeska i zatim u tankom sloju zagrne tresetom. Tako posijano sjeme potrebno je redovito vlažiti prskalicom, a ako se radi o sjetvi u posude može se staviti i prozirna folija koju je potrebno povremeno uklanjati da klice dobiju dovoljno kisika ili otvoriti male otvore na njoj. Uz pridržavanje odgovarajućeg temperaturnog režima (idealna bi bila temperatura od 15°C ) i redovitog vlaženja sjemenke bi trebale proklijati za 2 tjedna.

Na otvorenom se sjeme sije u proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, a u plastenicima je sjetva sjemena moguća u jesen. Kada se sjeme sije na otvoreno prethodno je potrebno pripremiti gredice i formirati rupice u koje se polaže sjeme, a zatim ih dobro zagrnuti zemljom.

Sadnja sadnice

Sadnice gerbera uzgojene u zatvorenim prostorima ili u plastenicima sade se na otvoreno u proljeće i pri tome treba voditi računa o tome da biljka ima dovoljno vremena da se ukorijeni do nastupa ljetnih vrućina. Nakon sadnje potrebno ih je dobro zaliti i redovito prihranjivati. Za sadnju sadnica nije dobro mjesto koje je izloženo vjetrovima ili previše jakom suncu.

Od matične biljke moguće je također uzeti i reznice, odnosno listove s peteljkom. Radi lakšeg ukorjenjivanja poželjno je isjeckati jednu rajčicu na kockice i staviti je u cca 2 dcl vode. Nakon što odstoji nekoliko sati, u takvu vodu treba umočiti peteljke ubranih listića i zatim ih posaditi u pripremljeni supstrat. Tekućinu potom treba ocijediti od rajčica i time zaliti posađene biljke. Kroz neka 2 tjedna tako pripremljene reznice trebale bi se ukorijeniti.

Kalemljenje

Gerberi se razmnožavaju isključivo sjemenom, dijeljenjem korijena i reznicama. Stoga kalemljenje nije jedna od metoda koja se primjenjuje u njihovom razmnožavanju.

Uzgoj u vrtu

S obzirom na to da je gerber biljka koja voli toplinu, sadnji u vrtu pristupa se od sredine travnja, kada je minimalna opasnost nastupa mraza koji bi negativno utjecao na rast i cvjetanje biljke. Idealno mjesto za sadnju gerbera u vrtu je uz ogradu, drveće ili neke druge više biljke koje će predstavljati dobru zaštitu od vjetrova. Tlo mora biti rahlo, drenirano, i opskrbljeno svim potrebnim hranjivim sastojcima.

Gerberi se mogu saditi i na uzdignutim gredicama, a voda za zalijevanje ovog cvijeta bi trebala biti mlaka. Zahtijevaju dobro osvijetljen položaj, ali ne vole izravnu izloženost jakim sunčevim zrakama. Potrebno mu je osigurati 6 sati umjerene svjetlosti. U previše sjenovitim dijelovima vrta njihov rast će biti izdužen, a cvjetanje skromno.

Uzgoj u stakleniku

Gerber je jedna od najčešćih biljaka koja se uzgaja u staklenicima. Uglavnom se uzgaja u kontejnerima i plastičnim loncima zapremnine 2,5 l, a primjenjuje se i uzgoj bez tla u hidroponu. U plastenicima je osigurana regulacija mikroklimatskih uvjeta a vlažnost u supstratu i prihrana znatno doprinose kvaliteti i količini cvjetova. Obično se za sadnju koristi inertni supstrat koji se sastoji od mješavine kokosa, perlita i rižine pljevice, a kao drenaža koristi se ekspandirana glina. Navodnjavanje se često obavlja po principu kap po kap.

Uzgoj u posudama

U posudama se gerber relativno lako uzgaja. Dno tegle obavezno mora imati otvor za drenažu, a prije stavljanja zemlje potrebno je na dno položiti sloj pijeska ili kuglice gline radi boljeg dreniranja. Uobičajena sobna temperatura oko 18  - 24°C  optimalna je za uspješan uzgoj u posudama i nikada se ne smije spustiti ispod 13°C. Zalijevati ga treba s vodom sobne temperature. U proljeće i ljeto gerbere je poželjno iznijeti vani, ali ne na izravno sunce. Boravak na vanjskom prostoru pospješit će cvjetanje.

Održavanje i njega

Održavanje i njega gerbera uključuje redovitu pljevidbu i čišćenje od korova i drugih štetnih biljaka koji crpe hranjive sastojke ovoj biljci. Radi održavanja tla rahlim poželjno je povremeno prokopati zemlju oko biljke, pazeći da se ne ošteti korijenje. Nasade je potrebno i redovito navodnjavati.

Zalijevanje

Gerber je potrebno zalijevati jednom svakih 3 - 5 dana. Zalijevati biljku treba onda kada je gornji sloj zemlje osušen i pri tome treba izbjegavati vlaženje cvjetova. Zalijevanje gerbera koji su posađeni na vanjskim prostorima uvijek se poduzima u jutarnjim satima tako da se listovi do večeri mogu osušiti. Kad je riječ o sadnicama gerbera one se nerijetko uzgajaju u skupinama uslijed čega brže crpe vodu. Potrebno ih je zalijevati u manjim količinama, ali češćim intervalima, jer prevelika količina vode može dovesti do propadanja mladih biljaka. Površinski sloj zemlje oko sadnica preporučuje se škropiti vodom svaki dan.

Gnojidba

Za gnojidbu ove biljke koriste se tekuća, sporo otpuštajuća gnojiva. Pri tome treba paziti da ne sadrže previsoki udio dušika na bazi amonijaka. Tekuće gnojivo se koristi jednom mjesečno, a sporo otpuštajuća gnojiva 2 - 3 puta tijekom vegetativnog razdoblja. Da bi gerber uspješno rastao i cvao potrebno je dodati i određenu količinu kalcijevog nitrata kao i pripravke magnezija.

Razmnožavanje

Gerber se razmnožava sjemenom, reznicama i diobom korijena. Razmnožavanje podjelom korijena obavlja se tijekom travnja. Podijeljeni korijen je zatim potrebno staviti u posudu ispunjenu zemljom, pijeskom i tresetom i redovito zalijevati pazeći da se u zalijevanju ne pretjera, jer može doći do truljenja korijena.

Presađivanje

Kupljene sadnice gerbera ne treba odmah presađivati nakon kupnje. 2 tjedna nakon kupnje treba ga držati na povoljnom, svijetlom položaju, uz odgovarajuću temperaturu i zalijevanje mlakom vodom. Nakon što se biljka u cijelosti adaptirala na ove uvjete, savjetuje se presaditi ju.

Gerber aktivno raste i cvate na jednom mjestu do 4 godine, a zatim se njegovo cvjetanje iscrpljuje i potrebno ga je presaditi u novu posudu. Biljku je potrebno osloboditi starog tla i to vrlo pažljivo da se ne ošteti korijenje, te je zatim presaditi u novu posudu zapremnine 1 - 1,5 l. Dno posude mora biti drenirano tako da voda neometano otječe.

Rezidba

Kod ove grmolike biljke nije potrebno provoditi rezidbu osim u dva slučaja. Ako biljka pretjerano naraste u visinu, tako da to šteti njenoj stabilnosti, dobro je obaviti orezivanje pretjerano izraslih dijelova. U drugom slučaju rezidba se odnosi na uvele listove, cvjetove i grančice, čime se ujedno i prevenira nastanak oboljenja.

Pomlađivanje

S obzirom na to da nakon četiri godine dolazi do iscrpljivanja cvjetanja, presađivanjem biljke u novu posudu ujedno se vrši i njeno pomlađivanje. Drugi način na koji se može  pomladiti biljka je dioba korijena, jer će se tada od korijena zrele biljke dobiti više novih i mladih biljaka. Gerberi koji su još u vegetativnom razdoblju pomlađuju se redovitim uklanjanjem slomljenih, osušenih cvjetova i listova, čime se ujedno potiče i rast novih.

Prorjeđivanje

Na otvorenom gerberi se najčešće sade na gredicama i treba razlikovati radi li se o biljkama za jednogodišnji ili višegodišnji uzgoj. U prvom slučaju prorjeđivanje nasada se obavlja tako da se osigura razmak između biljaka 20x30 cm, a u drugom slučaju razmak mora biti 30x30 cm. Osim toga sve bolesne biljke od kojih prijeti opasnost drugim biljkama potrebno je ukloniti, a kod mladih, tek posađenih gerbera dobro je prorijediti izdanke cvatova jer će se tako utjecati na naknadnu količinu i kvalitetu cvjetova.

Zaštita od vjetra

Gerberi su otporni cvjetovi, no prejaki vjetrovi mogu imati negativan utjecaj na njihov rast i cvjetanje. Cvjetovi se mogu isušiti, a stabljike i cvjetovi mogu se slomiti. Kako bi se spriječilo oštećenje od jakog vjetra, preporučuje se primjena nekoliko metoda zaštite.

Jedna od metoda je sadnja na zaštićenom mjestu, gdje su manje izloženi jakim vjetrovima, korištenje potpornja kako bi se stabilizirale stabljike, bambusov štap ili metalnu žicu, pokrivanje tkaninom ili drugim materijalom, pazeći da tkanina ne bude preteška ili da ne pritišće biljku, što može prouzročiti oštećenja.

Važno je napomenuti da gerberi ne trebaju prekomjernu zaštitu od vjetra, jer blagi vjetrovi mogu pomoći u oprašivanju cvjetova. Dakle, umjerena zaštita je obično dovoljna kako bi se spriječilo oštećenje gerbera od jakog vjetra.

Zaštita preko zime

Višegodišnje biljke koje su posađene na otvorenom potrebno je, prije faze mirovanja, malčirati organskim pokrovom oko korijena. Tamo gdje su zime oštrije i gdje je velika mogućnost mraza i snježnih padalina, dobro je biljke iskopati iz zemlje i posaditi u posude koje se zatim stavljaju na zatvorena mjesta s odgovarajućom temperaturom. Ako je riječ o jednogodišnjim biljkama njih je potrebno iskopati i ukloniti nakon što se nadzemni dio počne sušiti.

Bolesti

Uslijed nepravilnih uvjeta uzgoja gerberi često budu pogođeni raznim bolestima. Najčešće bolesti ove biljke su trulež korijena, pepelnica i siva plijesan.

Trulež korijena

Ovo je jedna od najopasnijih bolesti gerbera i na žalost oboljeloj biljci najčešće nije moguće pomoći. Uzročnici su pseudo gljive Phytophthora cryptogea i Phytophthora parasitica. Bolest kreće od korijena koji truli i propada pa posljedično i cijela biljka. Jedini način borbe protiv ove bolesti je prevencija i stoga gerbere treba saditi u dobro drenirana i propusna tla koja bi bilo uputno prije sadnje sterilizirati pripravkom na bazi dazometa.

Pepelnica

Pepelnica je najčešće uzrokovana gljivicom Erysiphe cichoracearum. Po lišću nastaju sivkasto bijele prevlake uslijed čega lišće žuti i propada. Suzbija se fungicidnim preparatima, a od pomoći može biti i oparak od crnog luka. Za ovaj pripravak potrebno je 200 gr suhih ljuskica luka koji se preliju vodom temperature 40°C. Nakon što ljuskice odstoje u vodi par dana, procijedi se voda i njome prskaju zaražene biljke.

Siva plijesan

Bolest se javlja tijekom hladnijeg i vlažnijeg vremena i uz pravilne mjere može se držati pod kontrolom. Naslage sive boje javljaju se na cvjetovima uslijed čega oni na kraju trule. Suzbija se fungicidnim preparatima na bazi fludioksonila i ciprodinila.

Štetnici

Najčešći štetnici koji napadaju gerbere su štitasti moljac, koprivina grinja, kalifornijski trips i puževi. Pravilnom njegom o biljkama mogu se prevenirati, a ako već dođe do zaraze pomažu brojna kemijska, ali i biološka sredstva.

Štitasti moljac

Štitasti moljac je mali, bijeli kukac veličine do 1 mm. Na listovima nastaju klorotične pjege koje se postupno šire i listovi propadaju. Ovaj insekt uzrokuje i nastanak tzv. medne rose koja je podloga za razvoj gljivičnih bolesti. Štitastog moljca potrebno je suzbiti čim se pojave početni simptomi zaraze ovim štetnikom pa se u tu svrhu koriste ljepljive ploče, a u kasnijoj fazi i insekticidi. Biološka zaštita od ovog štetnika je parazitska osica Encarsia formosa i zato ju je dobro naseliti u nasade gerbera. Pomaže i prskanje suspenzijom spora gljive Verticilium lecanii.

Koprivina grinja

Koprivina grinja je poznata i pod nazivom crveni pauk. Hrani se biljnim sokovima i na biljci su vidljiva oštećenja u obliku bjelkastih točkica koje se šire i međusobno formiraju mozaik na lišću. Lišće se suši, nekrozira i otpada. Osim suzbijanja kemijskim sredstvima i fungicidima, koriste se i biološka sredstva i to naseljavanje grabežljivih grinja Phytoseiulus persimilis i Amblyseius cucumeris, koje predatorski uništavaju koprivinu grinju.

Kalifornijski trips

Kalifornijski trips (lat. Frankliniella occidentalis) su mali kukci s uskim resastim krilima. Prave velike štete među nasadima gerbera, posebno u staklenicima. Biljku uništavaju odrasli kukci i njihove ličinke koje se hrane cvjetovima i listovima. Kemijska sredstva često imaju ograničen domet u uništavanju ovog štetnika zato što se on skriva u pazušcima listova i laticama cvjetova. Koriste se insekticidi na bazi spinosada, abamektina, tiametoksama. Od bioloških sredstava koriste se predatorske stjenice rodova Orius i Macrolophus te grinje roda Amblyseius i nematode roda Steinernema.

Puževi

Puževi izlaze noću, osobito za vlažnog vremena ili nakon što je biljka obilato zalivena. Hrane se listovima, cvjetovima i stabljikom biljke. Osim kemijskih sredstava, mogu se uklanjati mehaničkim putem, a dobar prirodni mamac je i postavljena posuda s pivom jer mu puževi ne mogu odoljeti.

Upotreba gerbera

Gerberi su peti najčešće korišteni rezani cvijet na svijetu, i iz tog podatka razvidna je velika gospodarska važnost ove biljke u komercijalnom uzgoju. Njihova je uporaba prvenstveno estetske naravi, za ukrašavanje vrtova, krajobraza ili interijera kao i u cvjećarstvu za aranžiranje buketa. Postoji i ograničeno područje primjene u narodnoj medicini.

Berba

Berba gerbera odnosi se na ubiranje sjemena i na berbu cvjetova. Kada se radi o prikupljanju sjemena odabiru se najjače, najzdravije biljke s mnogo cvjetova. Kad cvjetne glavice počnu odumirati, oštrim škarama odreže se cvjetna glavica biljke odakle se, zatim, prikuplja sjeme.

Cvjetovi se beru 12 - 14 tjedana nakon sadnje. Beru se biljke čija je stabljika dužine 45 -  55 cm, a cvjetna glavica promjera 10 - 12 cm. Odmah se stavljaju u vodu. Ako se latice koriste za pripremu domaćih krema, tad ih se odmah još u svježem stanju stavlja u odgovarajuću baznu smjesu, mast ili ulje.

Sušenje

Sušenje se odnosi poglavito na proces prikupljanja sjemena. Kada se odrežu suhe cvjetne glavice, one se stavljaju u zatvorene prostorije na papirnate ručnike, na suhom mjestu bez propuha i izravne sunčeve svjetlosti. Kada se tako pripremljene cvjetne glavice osuše, iz njih će ispasti sjemenke. Nakon toga glavice se uklanjaju i sad pristupamo sušenju sjemenki. Raširi ih se po papirnatom ručniku i pusti da se suše narednih tjedan dana, uz povremeno okretanje.

Skladištenje

Skladište se samo najkrupnije sjemenke jer je očekivano da će takve biti dobra podloga za rast nove biljke. Najbolje ih je staviti u papirnatu omotnicu, a zatim ih pohraniti u hermetički zatvorenu posudu. U tu posudu mogu se dodati i paketići silikagela koji će pomoći apsorbiranju vlage iz sjemenki. Uskladištene sjemenke se čuvaju na hladnom, suhom mjestu bez izravne sunčeve svjetlosti. Sjemenke treba koristiti već iduću sezonu i u proljeće ih posijati.

Kulinarstvo

Iako gerber nije otrovan ni za ljude ni za životinje, nije pronašao svoju primjenu u kulinarstvu. Konzumiranje dijelova biljke, posebno listova, može uzrokovati blaže probavne tegobe, nadutost i proljev.

Kozmetika

U komercijalnoj kozmetici nije zaživjela veća upotreba ove biljke, no u narodnoj kozmetici latice gerbera se često stavljaju u ulje ili mast. Nakon što odstoje nekoliko tjedana pripravci se procijede od latica, te se zatim spremaju u tamne staklenke i čuvaju u tamnim i suhim prostorijama. Mogu se koristiti za tretiranje kožnih ekcema, za prihranu kože i njeno pomlađivanje.

Medicina

U narodnoj medicini koriste se latice cvijeta za čaj. Time se liječe bolne menstruacije, zatvori te blaži problemi žučnog mjehura.

Gospodarstvo

Gerber je izuzetno značajna biljka za komercijalni uzgoj u plastenicima. Najviše se proizvodi u Nizozemskoj, zatim Floridi i Kaliforniji te Kolumbiji.

Zanimljivosti

Gerbere je 1727. godine u južnoj Africi otkrio botaničar Gronovius iz Ledena te ih je nazvao po svom kolegi, njemačkom botaničaru i liječniku Traugottu Gerberu. U 19. stoljeću biljka je uvezena u Veliku Britaniju i tad počinje rad brojnih uzgajivača na stvaranju hibrida i novih sorti.

Gerber simbolizira nevinost i čistoću, a s obzirom na to da se njene cvjetne glavice okreću prema sunčevoj svjetlosti i vedrinu duha te optimizam. U prostoriji u kojoj se nalazi gerbera je zaslužna za pročišćavanje zraka i proizvodnju kisika.

Foto: nile / Pixabay