Biljke je potrebno zalijevati kako bi im nadomjestili tekućinu koju upijaju kroz korijen i lišće, a gube isparavanjem i cijeđenjem tla. Navodnjavanjem, biljke dobivaju količinu vode potrebnu za rast i razvoj, a osim toga, održava se ravnoteža vlažnosti i hranjivosti zemlje. Voda otapa hranjive tvari iz tla koje biljke unose u sebe preko korijenovih dlačica.
Ljeti je zemlja toplija od vode pa se često natopi samo gornjih pet centimetara tla. U tom slučaju potrebno je mnogo vode za zalijevanje vrta ljeti kako bi se natopili i dublji slojevi zemlje. Ako je natopljen samo površinski sloj zemlje, tlo se sjaji, a voda nije prodrla do dubljih dijelova zemlje.
Za vrijeme visokih ljetnih temperatura, biljke se ne smiju zalijevati usred dana jer će u tom slučaju voda ispariti prije nego što je tlo upije, čime se stvara pogodno okruženje za razvoj gljivičnih bolesti. Osim toga, kapljice vode pod jakim sunčevim zrakama uzrokuju palež listova.
Pravilno zalijevanje biljaka
U ljetnim mjesecima vrt je najbolje zalijevati rano ujutro ili navečer. Tada je tlo hladnije što znači i da će manje vode ispariti, a biljke će je najbrže upiti. Voda ne smije biti hladna kako biljke ne bi doživjele temperaturni šok.
Ne preporučuje se zalijevanje vodom iz vodovodnog sustava koja je nepovoljna zbog većih količina klora, visoke cijene, temperature i tvrdoće te se crpi uglavnom iz podzemnih spremišta. Voda iz bunara također nije prikladna jer obiluje otopljenim mineralima, zbog čega se ubrzava proces salinizacije tla. Najbolji izbor za zalijevanje vrta su kišnica, voda iz otvorenih vodotoka, potoka, rijeka i jezera te izvorska voda.
Trebaju li vaše biljke vode možete procijeniti tako da iskopate zemlju na dubini od desetak centimetara i stisnete je u ruci. Ako se zemlja raspadne, znači da je suha i vašem vrtu nedostaje vlage. Ponekad je potrebno biljke zalijevati i nakon ljetnog pljuska (ako se površina zemlje sjaji znači da joj je potrebno još vlage). Neki vrtlari preporučuju obilno zalijevanje biljaka kada se zemlja osuši na dubini od tri centimetra.
Ljeti se preporučuje obilnije, ali rjeđe zalijevanje. Količina potrebne vode ovisi o vrsti kulture i o fazama razvoja. Najviše vode biljkama je potrebno u početku vegetacije, kad klijaju te nakon presađivanja. Važno je da dovoljno vlage dopire do dubine od tridesetak, četrdesetak centimetara, na kojoj obično povrtne kulture razvijaju sustav korijenja, što se postiže obilnijim zalijevanjem. Tako biljke vlagu mogu polako crpiti i bolje iskoristiti.
Mlade i manje biljke koje se tek razvijaju trebaju i više vode, litru do dvije dnevno po metru kvadratnom. Ipak, bolje ih je zalijevati jednom u pet dana s pet litara vode, nego svakodnevno. Starije biljke preporučuje se zalijevati jednom do dva puta tjedno s deset do dvadeset litara vode po metru kvadratnom.
Ne treba pretjerivati sa zalijevanjem, osobito ako je tlo teško i glinasto ili lagano i pjeskovito. Glinasta tla postaju zbijena i zamuljena, a kada se osuše na površini se napravi tvrda kora. Pjeskovita tla brzo propuštaju vodu pa se ispiru hranjive tvari potrebne za rast i razvoj biljaka, osobito dušik.
Postoje biljke koje se ne smiju prskati po listovima jer su zbog visokih temperatura sklonije bolestima, poput plamenjače, pepelnice i plijesni, a zalijeva ih se uz stabljiku prema korijenju:
Prskanje cijele biljke preferiraju:
- salate
- kupusnjače (kupus, kelj, kelj papučar, brokula, cvjetača, korabica)
Veliki potrošači vode su:
- mrkva
- celer
- poriluk
- visoki grah mahunar
- cvjetača
- brokula
- kupus
- korabica
- salata puterica
- rotkvica
- peršin
- žuta repa
- rabarbara
Manje vode prije cvatnje zahtijevaju:
- endivija
- luk
- cikla
- šparoge
- salata ledenka
- paprika
- rajčica
- tikvice
- dinja
- krastavac
- grašak
- niski grah mahunar
- kukuruz šećerac
Zalijevanjem vrta po principima sustava kap-po-kap štedi se vrijeme, a biljke dobivaju ravnomjerniji dotok vode. Karakterizira ga mala i racionalna potrošnja vode i smanjenje gubitka vode isparavanjem. Takvim navodnjavanjem voda prodire duboko u zemlju, do jedan metar dubine.
Kako bi izradili vlastiti spremnik za vodu, možete reciklirati stare kante, bačve, spremnike i crijeva za vodu, bilo plastične, limene ili drvene. Poželjno je da budući spremnik za navodnjavanje bude što veće zapremnine.
Obvezno ga poklopite kako se unutar njega ne bi zadržavali komarci i ostali kukci koji vole odstajalu vodu.
Važno mjesto na spremniku zauzima slavina, kojom ćete regulirati količinu potrošene vode. Slavina se spaja na crijevo za navodnjavanje na spremniku. Po potrebi, na crijevu se probuše rupice za zalijevanje biljaka, a na kraj crijeva stavi se čep.
Pridržavate li se sljedećih uputa, vašem vrtu neće biti potrebno pretjerano navodnjavanje.
Stvorite tlo bogato organskim tvarima
Kompost ili humusno tlo odlično pohranjuju i zadržavaju vlagu. Osim toga, takva zemlja je plodna, prepuna hranjivih tvari za povrtne kulture te doprinosi rahloj strukturi tla.
Malčiranje
Prekrivanjem tla biljkama smanjuje se isparavanje pa tlo gubi manje vlage. Tlo se hladi i suzbija se rast korova, a malčiranje uvelike doprinosi plodnosti zemlje. Možete koristiti pokošenu travu, osušeno sijeno ili slamu, otpalo lišće, iglice četinjača.
Sadite biljke otporne na sušu
Takve kulture lakše prežive sušna razdoblja i zahtijevaju manje vode. Primjerice većina biljaka karakterističnih za mediteransko podneblje.
Gusta sadnja ili sjetva
Gustom sadnjom ili sjetvom, tlo se zasjenjuje i smanjuje se zakorovljenost.
Zemljani radovi
U kanalima i horizontalnim presretačkim rovovima oborinske vode se dulje zadržavaju jer voda ne teče nizbrdo.
Nakon svakog zalijevanja te kiše i jakih ljetnih pljuskova, biljke je potrebno okopati jer time zemlja postaje rahlija, a vlaga se dulje zadržava u tlu. Osim okopavanja, vrt je potrebno redovito plijeviti od korova. Tako se smanjuje širenje korova pa vašim biljkama ostaju veće količine vlage.
Povrtne kulture koje ne dobivaju dovoljno vlage počinju nepravilno rasti, postaju kržljave i sklonije su napadima vrtnih štetočina te bolestima, izgledaju nezdravo i gube na kvaliteti okusa. S druge strane, ako biljke dobivaju previše vode, lakše se kvare, gube aromu i postaju vodenaste.
Autor: T.B., Foto: annawaldl/Pixabay
Odgovori